HR-STATISTIKA-Gospodarski pokazatelji USPOREN RAST REGISTRIRANE NEZAPOSLENOSTI USPOREN RAST REGISTRIRANE NEZAPOSLENOSTI Prosječan rast registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj u razdoblju od početka godine do kraja rujna ove godine bio
je 7,2 posto u usporebi s istim razdobljem lani, a to je znatno niže u odnosu na isti prosjek 2000. kada je povećanje iznosilo 11,2 posto, istaknula je ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) Sanja Crnković Pozaić, dodavši da je razvidno usporavanje rasta registrirane nezaposlenosti. U HZZ-u je krajem rujna bilo evidentirano 376.626 nezaposlenih, što je za 16.705 osoba ili 4,6 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što je ujedno i najniža stopa porasta nezaposlenosti u ovoj godini. Po podacima Zavoda, iznesenim na prvoj u nizu konferencija za novinare HZZ-a, smanjenje nezaposlenosti zabilježeno je u pet županija - Istarskoj (5,2 posto), Međimurskoj (4,8 posto), Primorsko-goranskoj (4,3 posto), Varaždinskoj (3 posto) i Dubrovačko-neretvanskoj (0,7 posto). Najviše nezaposlenih, oko 60 posto je ispod 40 godina starosti, pri čemu je trećina od ukupnog broja stara između 20 i 29 godina. Onih iznad 50 godina je 13 posto. U razdoblju od siječnja do rujna prijavljeno je 156.489 potreba za radnicima, što je za 34,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Najveće je povećanje u skupinama KV i VKV (40,4 posto) te VSS (39,2 posto)
USPOREN RAST REGISTRIRANE NEZAPOSLENOSTI
Prosječan rast registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj u razdoblju
od početka godine do kraja rujna ove godine bio je 7,2 posto u
usporebi s istim razdobljem lani, a to je znatno niže u odnosu na
isti prosjek 2000. kada je povećanje iznosilo 11,2 posto, istaknula
je ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) Sanja
Crnković Pozaić, dodavši da je razvidno usporavanje rasta
registrirane nezaposlenosti. U HZZ-u je krajem rujna bilo
evidentirano 376.626 nezaposlenih, što je za 16.705 osoba ili 4,6
posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što je ujedno i
najniža stopa porasta nezaposlenosti u ovoj godini. Po podacima
Zavoda, iznesenim na prvoj u nizu konferencija za novinare HZZ-a,
smanjenje nezaposlenosti zabilježeno je u pet županija - Istarskoj
(5,2 posto), Međimurskoj (4,8 posto), Primorsko-goranskoj (4,3
posto), Varaždinskoj (3 posto) i Dubrovačko-neretvanskoj (0,7
posto). Najviše nezaposlenih, oko 60 posto je ispod 40 godina
starosti, pri čemu je trećina od ukupnog broja stara između 20 i 29
godina. Onih iznad 50 godina je 13 posto. U razdoblju od siječnja do
rujna prijavljeno je 156.489 potreba za radnicima, što je za 34,4
posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Najveće je
povećanje u skupinama KV i VKV (40,4 posto) te VSS (39,2 posto)
radnika. Crnković napominje da je broj prijavljenih slobodnih
radnih mjesta znatno viši nego prethodnih godina. Istodobno je s
evidencije Zavoda od siječnja do rujna zaposleno 110.376 osoba, što
je značajno povećanje, od 21,7 posto, u usporedbi s istim lanjskim
razdobljem. U rujnu je s evidencije zaposleno 11.676 osoba, što je
2,7 tisuća više osoba nego u kolovozu, a za oko 1,4 tisuće više u
usporedbi s prošlogodišnjim rujnom. S evidencije je pak iz drugih
razloga osim zapošljavanja proteklog mjeseca brisano 10,2 tisuće
osoba. Značajno je da raste broj prijavljenih slobodnih radnih
mjesta, a samo u rujnu su poslodavci prijavili potrebe za 18.874
radnika, što je povećanje 20,1 posto u odnosu na kolovoz, odnosno za
gotovo 4,4 tisuće osoba ili 30,3 posto više nego u istom vremenu
lani. Skupni podatci Zavoda govore kako je intenzivirano
zapošljavanje u svim županijama. Zapošljavanje je intenzivirano u
15 područja djelatnosti, pri čemu najviše u prerađivačkoj
industriji te trima sezonskim područjima - trgovini (24,4 posto),
hotelima i restoranima (20,2 posto) te građevinarstvu (41,5
posto). Upravo zbog činjenice da su tri od četiri područja u kojima
je bio najveći doprinos ukupnom povećanju zaposlenosti,
ravnateljica HZZ-a ističe da je za očekivati da će najesen doći do
rasta nezaposlenosti. Od aktivnosti u zadnjem kvartalu iz HZZ-a
očekuju donošenje novog zakona o zapošljavanju i uvođenje
međunarodnih standarda u njihovu poslovanju, temeljem kojih će se
sklapati ugovori sa nezaposlenima o obvezi aktivnog traženja posla
i raspoloživosti za rad. Ujedno će biti omogućen ulazak
konkurencije u djelatnost, a usluge posredovanja u zapošljavanju
moći će obavljati i fizičke i pravne osobe.