ZAGREB, 11. listopada (Hina) - Nakon što je na tavanu u ličkom selu Kosinj pronašao zemljanu posudu sjemenki lana, zagrebački inženjer Boško Varićak-Keranović "posljednje izvorno sjeme hrvatskog lana" večeras je poklonio Jadranki
Beresdorf Peirse, pokretačici projekta "Lan i tkalačka radionica", s namjerom da ga iskoristi u svom programu povratka vrijednosti te zaboravljene biljke.
ZAGREB, 11. listopada (Hina) - Nakon što je na tavanu u ličkom selu
Kosinj pronašao zemljanu posudu sjemenki lana, zagrebački inženjer
Boško Varićak-Keranović "posljednje izvorno sjeme hrvatskog lana"
večeras je poklonio Jadranki Beresdorf Peirse, pokretačici
projekta "Lan i tkalačka radionica", s namjerom da ga iskoristi u
svom programu povratka vrijednosti te zaboravljene biljke.#L#
Entuzijast i zaljubljenik u ličku kulturnu baštinu Boško Varićak-
Keranović, lanovo sjeme pronašao je na tavanu stare kuće u selu
Kosinj, nakon gotovo dvije godine uporna traganja. Ideju o potrazi
za sjemenom biljke koja je u našim krajevima iskorijenjena u
posljednjih pedesetak godina, Varićak-Keranović dobio je upravo od
osobe kojoj je svoje otkriće danas i poklonio.
Naime, Jadranka Beresdorf Peirse, osnivačica je londonske udruge
The International Trust for Croatian Monumenst, koja u Velikoj
Britaniji promiče hrvatsku kulturu. U posljednjih nekoliko godina
i u domovini je pokrenula broje akcije zaštite zaboravljenog
kulturnog nasljeđa među kojima i projekt "Lan i tkalačka
radionica". Cilj tog projekta ručna je izrada lanenih ručnika po
moslavačkim selima, kao i cijeli proces proizvodnje i prerade lana,
na danas već zaboravljen način. U vrijeme pokretanja projekta u
Hrvatskoj nije bilo autohtonog sjemena, pa se ono uvozilo iz
Italije i Francuske.
No, od danas će se u proizvodnji lana koristiti i kosinjsko sjeme,
koje je po nalazima stručnjaka sa zagrebačkog Agronomskog
fakulteta potpuno zdravo i sačuvano.
Ali, pronalaskom izvornog sjemena lana Boško Varićak-Keranović, po
vlastitim riječima, neće završiti potragu za kosinjskim
posebnostima. U tom je mjestu, kao tvrdi, pronašao i najstariju
živu stabljiku vinove loze u Hrvatskoj, koja je navodno zasađena
prije dvjestotinjak godina.
(Hina) am ln