NJ 11.X.-DPA - SLOBODA INFORMIRANJA U NACIONALNIM INTERESIMA

NJEMAČKA DPA 11. X. 2001. 'Nacionalni interesi' u ratu su sa slobodom izvještavanja "Srdito je američki predsjednik George W. Bush narodnim zastupnicima u kongresu - uz malobrojne iznimke - zatvorio informacijsku slavinu. Neki su se usudili izbrbljati tajne obavijesti o ratnom pohodu na Afganistan i time, po Bushu, ugrozili američke postrojbe. Ovih je dana još teže medijima a uz njih i 'čovjeku s ulice' kojega trebaju informirati. Jer u ime nacionalne sigurnosti država im dobacuje tek mrvice, koje drži bezazlenima. Kao naposljetku i za Zaljevskoga rata 1991. protiv Sada Huseina, vladin informacijski stroj najpozornije nadzire vijesti o tijeku napada. Kao nekoć iz Iraka, sada iz Afganistana službeno dopuštene satelitske slike i snimke s uređajima za noćno snimanje titraju po ekranima, a njihova je informacijska vrijednost ravna ništici. Izgleda poput dna nekog akvarija, zanovijetao je izvjestitelj TV postaje Fox zbog zelenkaste svjetlucave kaše. Ratovati treba 'tajno čak i u slučaju uspjeha', najavio je predsjednik Bush. 'Svi koji odaju povjerljive informacije, mogli bi doslovno ugroziti ljudske živote.' Ministar obrane Donald Rumsfeld naveo je Winstona Churchilla kao krunskog svjedoka za argument da se u doba rata informacije mogu iskoristiti kao oružje. Rumsfeld je citirao britanskog predsjednika vlade iz Drugog svjetskog rata glasovitim riječima da je 'u ratno doba istina tako dragocjena da bi je stalno trebala čuvati tjelesna straža.' No zatim je ipak dodao da on sam ne kani lagati. Budući da se tek malobrojni američki novinari nalaze na licu mjesta u Afganistanu a drugi malobrojni u Pakistanu ili Uzbekistanu, šture brojke Pentagona o ciljevima napada i broju napadačkih zrakoplova zapravo su jedine informacije. Da nema arapske postaje Al-Džazira, ne bi bilo izravne veze s Kabulom ni s Osamom bin Ladenom kojega SAD traži kao glavnog terorista. Preko tog kanala stigle su jedine video izjave bin Ladena i njegova glasnogovornika. Američka se vlada odmah pokrenula kako bi za protivnika umanjila vrijednost te veze. Apelirala je na televizijske kuće u zemlji da više ne emitiraju takve snimke. Ministarstvo vanjskih poslova i Bijela kuća izrazili su bojazan da bi video filmovi koje proizvodi teroristička organizacija Al Kaida mogli sadržavati šifrirane obavijesti i pozive za akciju terorističkim stanicama izvan Afganistana. 'U najboljem slučaju', snimke sadrže propagandu. Televizijska postaja za vijesti CNN obećala je da više neće emitirati u živo niti neredigirano. Bushov glasnogovornik Ari Fleisher u tomu ne vidi pokušaj cenzure. Da su mediji slobodni u svojim odlukama. No oni se ne osjećaju baš tako slobodnima. Brojni medijski menadžeri u razgovoru s 'Los Angeles Timesom' izrazili ipak sve veću nelagodu zbog ograničenog pristupa informacijama, ali će zbog općeg interesa pričekati. Do sada ministar obrane Rumsfeld još nije usvojio devet načela dogovorenih poslije Zaljevskoga rata između Pentagona i tiska o ratnom izvještavanju. Ona načelno predviđaju 'otvoreno i neovisno izvještavanje' i 'pristup svim važnim vojnim postrojbama'. Ugovorena su poslije frustrirajućih iskustava u Zaljevskom ratu. Svojedobno je glavnu riječ u Pentagonu imao Richard Cheney, današnji podpredsjednik. Opet bih napravio isto, rekao je poslije rata onima koji su se žalili. Ratovanje i potreba medija za aktualnostima ne mogu se staviti pod isti krov. To shvaćanje vlada u američkoj vojsci od vijetnamskoga rata. Tada su novinari otkrivanjem priča i krvavim izvješćima ispravljali službenu sliku rata i time potporu većine stanovništva pretvorili u oporbu. Argumentacijom da se radi o sasvim novom ratu protiv sasvim novog protivnika, cenzor bi ovoga puta mogao dobiti dodatnu važnost. Marlin Fitzwater, bivši glasnogovornik Bijele kuće u doba oca predsjednika Busha drži: 'Vjerujem da taj sukob, barem od Drugog svjetskog rata, zahtijeva još neviđeno ukidanje prava na slobodu.' Za razliku od političara u kongresu koji su se dijelom glasno žalili zbog informacijske barikade i postigli kompromis, 'četvrta sila' novinarska nema baš dobre karte. Jer općinstvo uglavnom ima isto mišljenje kao vlada koja zbog nacionalne sigurnosti mora obustaviti informacijsku slobodu", piše Herbert Winkler.