ZAGREB, 11. listopada (Hina) - Na Brijunima će od 14. do 17. listopada održati godišnja konferencija Udruge izbornih dužnosnika Srednje i Istočne Europe na kojoj će stotinjak stručnjaka iz 18 tranzicijskih zemalja i drugih država
Europe i svijeta raspravljati o transparentnom financiranju izbornih kampanji.
ZAGREB, 11. listopada (Hina) - Na Brijunima će od 14. do 17.
listopada održati godišnja konferencija Udruge izbornih
dužnosnika Srednje i Istočne Europe na kojoj će stotinjak
stručnjaka iz 18 tranzicijskih zemalja i drugih država Europe i
svijeta raspravljati o transparentnom financiranju izbornih
kampanji.#L#
Udrugu izbornih dužnosnika Srednje i Istočne Europe osnovali su
1991. u Budimpešti predstavnici državnih izbornih povjerenstava
uglavnom tranzicijskih zemalja, izuzetak je Turska.
Raspadom biše SFRJ, Hrvatska je jedina od bivših članica zajedničke
države ostala u Udruzi. Broj članica se širi, u članstvo je
primljena BiH, a učlanjene su zatražili i Češka i Slovenija.
Prema riječima predsjednika hrvatskog Državnog izbornog
povjerenstva Ivice Crnića Udruga bi mogla prerasti u europsku.
Sve više zapadnih zemalja duge demokratske tradicije pokazuje
zanimanje za rad Udruge jer ni zrele demokracije nisu imune od većih
ili manjih problema u provedbi izbora, rekao je Crnić za Hinu.
Tema brijunske konferencije "Transparentnost financiranja
izbornih kampanji u 21 stoljeću" za Hrvatsku bi mogla biti osobito
zanimljiva i korisna. U materijalima pripremljenim za konferenciju
navodi se da je hrvatsko izborno zakonodavstvo o izbornoj promidžbi
manjkavo i neprecizno, te da nema nikakvih ograničenja glede visine
iznosa koji se najviše može utrošiti u izbornoj kampanji bilo da se
radi o predsjedničkim, parlamentarnim ili lokalnim izborima.
Propisano je samo da pred parlamentarne izbore svaka stranka mora
objaviti podatke o visini i izvoru vlastitih sredstava koje
namjerava utrošiti za izbornu promidžbu, ali ne i način kontrole
njihova prikupljanja i trošenja.
U Velikoj Britaniji troškovi izborne kampanje zakonom su uređeni od
1883., a u 20. stoljeću se stalno pooštravao nadzor trošenja novca u
kampanji. U toj se zemlji od 1992. po kandidatu smije potrošiti
najviše do 6.000 funti.
U SAD su sredstva za kampanju ograničena od 1974., a sustav nadzora
se neprestano usavršava i postrožuje.
Financiranje izbornih kampanji u Njemačkoj se nadzire od 1988., a u
Francuskoj od 1990.
U svim su tim zemljama određena tijela za nadzor financiranja
kampanji i kazne za nepridržavanje određenih limita ili za
financiranje iz nedopuštenih izvora.
Hrvatska za sada jedino ima precizno uređenu raspodjelu novca iz
državnog proračuna za promidžbu za stranke i neovisne kandidate,
koji su prešli izborni prag.
Crnić smatra da je kontrola financiranja izbornih kampanji
izuzetno važna kako za ravnopravnost kandidata, tako i radi
otklanjanja svake sumnje da su kandidati potporu za svoju kampanju
dobivali iz izvora koji nisu dozvoljeni, kao što je primjerice
"oprani novac".
(Hina) ggrb so