DUBROVNIK, 10. listopada (Hina) - Međunarodna konferencija o ljudskim pravima i demokratizaciji završena je u srijedu u Dubrovniku prihvaćanjem "Dubrovačkih zaključaka", završnog dokumenta konferencije u kojem se osuđuju svi oblici
terorizma, ali se zahtjeva da se "u legitimnoj borbi protiv terorizma osigura poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda".
DUBROVNIK, 10. listopada (Hina) - Međunarodna konferencija o
ljudskim pravima i demokratizaciji završena je u srijedu u
Dubrovniku prihvaćanjem "Dubrovačkih zaključaka", završnog
dokumenta konferencije u kojem se osuđuju svi oblici terorizma, ali
se zahtjeva da se "u legitimnoj borbi protiv terorizma osigura
poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda".#L#
Na trodnevnoj konferenciji, otvorenoj u ponedjeljak u dubrovačkom
hotelu Excelsior, sudjelovali su predstavnici vlada i nevladinih
udruga iz 45 europskih zemalja i osam bivših sovjetskih republika
iz središnje Azije i Zakavkazja, te predstavnici UN-a, Europske
komisije i subregionalnih organizacija za zaštitu ljudskih prava.
"Metode i praksa terorizma u svim oblicima i pojavama su aktivnosti
usmjerene ka uništavanju ljudskih prava, temeljnih sloboda i
demokracije ...i međunarodna zajednica mora poduzeti neophodne
korake u prevenciji i borbi protiv terorizma", navodi se u
dokumentu.
"Osuđuju se događaji od 11. rujna koji predstavljaju zločin protiv
čovječnosti i pozivaju se sve zemlje da provedu relevantne
rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, te da zadrže otvorena
pluralistička društva i da u legitimnoj borbi protiv terorizma
osiguraju poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda", stoji u
Dubrovačkim zaključcima".
U dokumentu se isto tako poziva na jačanje uloge civilnog društva u
demokratizaciji, te zaštiti i promociji ljudskih prava u Europi,
središnjoj Aziji i Zakavkazju. "Efikasno sudjelovanje civilnog
društva, uključujući međunarodne i nacionalne nevladine udruge kao
i privatni sektor, ključna je komponenta uspješnog i održivog
društvenog i gospodarskog razvoja, te važan element u promociji
ljudskih prava", navodi se u završnom dokumentu Dubrovačke
konferencije.
"Dubrovački zaključci" ističu pozitivne aspekte kulturnih
različitosti, te pozivaju na "poštivanje multikulturalizma kroz
promociju tolerancije, otvorenosti i obrazovanja o ljudskim
pravima".
U zaključcima se isto tako pozivaju Ured visoke povjerenice UN-a za
ljudska prava (OHCHR), Vijeće Europe, Organizacija za europsku
sigurnost i suradnju (OESS) i Europska unija, te subregionalne UN-
ove agencije, da razviju efikasniju suradnju u zaštiti i promociji
ljudskih prava u regiji.
Dubrovačka konferencija organizirana je na inicijativu hrvatske
Vlade usuradnji s OHCHR-om i Europskom komisijom.
Tijekom tri dana rada, sudionici konferencije raspravljali su o
demokratizaciji i razvoju civilnog društva u Europi, središnjoj
Aziji i Zakavkazju, ulozi civilnog društva i nacionalnih
institucija u zaštiti ljudskih prava, te regionalnim i nacionalnim
mehanizmima za?tite etničkih manjina i promocije
multikulturalizma.
Oni su u svojim izlaganjima istaknuli uzajamnu povezanost
demokratskog poretka i poštivanja ljudskih prava, te važnost
civilnog dru?tva i slobodnih medija u ostvarivanju
demokratizacije.
Sudionici konferencije ocijenili su da je razvoj civilnog društva i
slobodnih medija neophodan uvjet za demokratizaciju tranzicijskih
zemalja srednje i istočne Europe, te osobito zemalja središnje
Azije i Zakavkazja.
Konferencijom su supredsjedale potpredsjednica hrvatske Vlade
Željka Antunović i visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Mary
Robinson.
Uz predstavnike vlada i nevladinih udruga iz pedesetak zemalja
regije, na konferenciji su sudjelovali i hrvatski ministar
vanjskih poslova Tonino Picula, glavni tajnik Vijeća Europe Walter
Schwimmer, te direktor Ureda za demokratske institucije i ljudska
prava OESS-a Gerard Stoudmann.
(Hina) dv sv