ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Glavni ciljevi Međunarodne konferencija o ljudskim pravima i demokratizaciji, koja se treba održati idućeg tjedna u Dubrovniku, su razmatranje općih trendova u zaštiti i promociji ljudskih prava u
zemljama Europe, središnje Azije i Zakavkazja, te utvrđivanje prioriteta UN-a i razvijanje konkretnog plana djelovanje usmjerenog ostvarivanju napretka u zaštiti ljudskih prava na nacionalnoj i regionalnoj razini.
ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Glavni ciljevi Međunarodne
konferencija o ljudskim pravima i demokratizaciji, koja se treba
održati idućeg tjedna u Dubrovniku, su razmatranje općih trendova u
zaštiti i promociji ljudskih prava u zemljama Europe, središnje
Azije i Zakavkazja, te utvrđivanje prioriteta UN-a i razvijanje
konkretnog plana djelovanje usmjerenog ostvarivanju napretka u
zaštiti ljudskih prava na nacionalnoj i regionalnoj razini.#L#
Međunarodna konferencija, pokrenuta na inicijativu hrvatske
Vlade, a organizirana u suradnji s Uredom Visoke povjerenice UN-a
za ljudska prava (OHCHR) i Europskom komisijom, održat će se u
dubrovačkom hotelu Excelsior od 8. do 10. listopada.
Konferencijom bi trebale predsjedati Visoka povjerenica UN za
ljudska prava Mary Robinson i potpredsjednica Vlade RH Željka
Antunović.
Očekuje se da bi uzvanike trebao pozdraviti i hrvatski predsjednik
Stjepan Mesić, a tijekom uvodne sjednice govorit će hrvatski
ministar vanjskih poslova Tonino Picula.
Izvori hrvatskog ministarstva vanjskih poslova ocijenili su da
organizacija Konferencije predstavlja veliki uspjeh za hrvatsku
diplomaciju budući da će se prvi put na jednom mjestu okupiti
predstavnici vlada i nevladinih udruga zemalja regije, te
stručnjaci za ljudska prava iz UN-a, Vijeća Europe, Organizacije za
europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Europske unije.
Hrvatska vlada je dobila status suorganizatora konferencije, što
inače nije pravilo i praksa UN-a, jer zemlje u kojima se održavaju
konferencije imaju status domaćina i samo osiguravaju logistiku
organizacije, rekao je jedan izvor.
Izvor je rekao da je organizacija konferencije još značajnija jer
je Hrvatska tek ove godine izašla iz tzv. "omnibus-rezolucije"
Komisije UN-a za ljudska prava, pod kojom se nalaze zemlje u kojima
su zabilježena teška kršenja ljudskih prava.
Komisija UN-a za ljudska prava i njezin tadašnji posebni
izvjestitelj Jiri Dienstbier završili su u travnju 2001. godine
monitoring stanja ljudskih prava u Hrvatskoj.
Monitoring ljudskih prava u Hrvatskoj, što gaje obavljao UN, počeo
je još 1992. godine i na početku se odnosio, u izvješćima prijašnjih
posebnih izvjestitelja Tadeusza Mazowieckog (do 1995.) i Elisabeth
Rehn (do 1998.), na teška kršenja ljudskih prava izazvanih
velikosrpskom agresijom na području bivše Jugoslavije.
Iz sustava tzv. "omnibus-rezolucije" prva je bila isključena
Slovenija 1994. godine, zatim Makedonija 1997. godine, a
monitoring se još uvijek provodi u BiH i SR Jugoslaviji.
Dubrovačkom konferencijom trebalo bi se pokrenuti razmatranje
stanja ljudskih prava na nacionalnoj i regionalnoj razini (Europa,
Srednja Azija, Zakavkazje), kako bi se osnažila suradnja u tom
području između vlada, regionalnih organizacija i sustava UN-a.
Osim toga, očekuje se da će se na Konferenciji o ovoj temi
razmijeniti i usuglasiti stavovi vodećih regionalnih i sub-
regionalnih organizacija, kao što su Europska unija, Vijeće Europe
i OESS.
Na Konferenciji bi trebali sudjelovati i glavni tajnik Vijeća
Europe Walter Schwimmer, te direktor Ureda za demokratske
institucije i ljudska prava OESS-a Gerard Stoudmann.
Sudionici Konferencije razmatrat će provedbu Bečke deklaracije o
ljudskim pravima i Programa djelovanja u specifičnom kontekstu
pitanja ljudskih prava u Europi, središnjoj Aziji i Zakavkazju.
Također će razmatrati ostvareni napredak i glavna kretanja na
području promicanja i zaštite ljudskih prava.
Očekuje se da će sudionici utvrditi potrebe i strategije na
nacionalnoj i regionalnoj razini te ih uključiti u završni dokument
Konferencije. Poglavito će se usredotočiti na pitanje
demokratizacije i razvitka civilnog društva i na pitanje
multikulturalizma.
Predstavnici hrvatskih nevladinih udruga u subotu, 6. listopada,
na sastanku u Zagrebu izabrat će šest svojih predstavnika koji će
sudjelovati na Forumu nevladinih udruga Europe, središnje Azije i
Zakavkazja, a koji će se održati 7. listopada u Dubrovniku.
Na tom bi sastanku predstavnici nevladinih udruga trebali
prihvatiti zaključke koje će iznijeti na Konferenciji.
(Hina) dv rt