FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

OTKRIVENA TAJNA GOVORA

ZAGREB, 6. listopada (Hina) - Britanski znanstvenici otkrili su prvi gen uključen u razvoj govora i jezika.
ZAGREB, 6. listopada (Hina) - Britanski znanstvenici otkrili su prvi gen uključen u razvoj govora i jezika. #L# Otkriće bi moglo riješiti tajnu govora, objasniti kako se razvio jezik i pokazati nam zašto neka djeca imaju teškoća s govorom. Za otkriće su zaslužni znanstvenici iz Oxforda i Londona koji su se služili podacima iz Projekta ljudskog genoma. Istraživanje je vodio profesor Anthony Monaco iz Centra za ljudsku genetiku Wellcome Trusta iz Oxforda. Ta bi informacija, rekao je, mogla biti bitna za dijagnozu jezičnih poremećaja i identifikacije drugih mutiranih gena. "Ovo je prvi dokaz da postoji poseban gen čija mutacija može uzrokovati govorni poremećaj", rekao je Monaco. Gen je otkriven nakon proučavanja tri naraštaja obitelji pogođene rijetkim poremećajem govora i osjećaja za jezik. Osobe koje pate od tog poremećaja teško artikuliraju glasove, slažu rečenice i teško razumiju gramatiku. Znanstvenici sad znaju da je za taj poremećaj kriva pogreška u sekvenci slova DNK u genu nazvanom FOXP2. Pretpostavlja se da je FOXP2 aktivan u moždanom tkivu. Mutacije tog gena mogu izazvati probleme u kontroli jezika i usana, oblikovanju riječi i uporabi gramatike. Ovo otkriće moglo bi istraživače odvesti do drugih gena uključenih u govorne i jezične poremećaje prisutne u 4 posto populacije. Profesor Monaco trenutačno ispituje mijenja li se FOXP2 u drugim poremećajima s kojima je povezano oštećenje govora, poput autizma. On, međutim, misli da je gen tek jedan "trag" u složenoj zagonetki. Otkriće bi moglo objasniti i kako su ljudi progovorili. Profesor Monaco je za BBC News Online rekao da njegovi suradnici već traže isti gen u čimpanzi i drugih primata. Uspoređujući slova DNK istog dijela genetskoga koda u ljudi i njihovih najbližih živih srodnika moglo bi pokazati kako se razvio jezik, kaže Monaco. Mogućnost da jezik ima genetske korijene prvi put je spomenuta šezdesetih godina 20. stoljeća. Znanstvenici tvrde da moraju postojati genetski temelji govora i jezika jer je jezik univerzalan, složen i jer ga djeca svladavaju gotovo instinktivno u vrlo ranoj dobi. Istraživanje profesora Monaca, provedeno u suradnji sa znanstvenicima iz Instituta za zdravlje djeteta u Londonu, objavljeno je u časopisu "Nature". (Hina) dgk dgk

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙