FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VLADA TRAŽI DA JOJ SE UKINE OVLAST DONOŠENJA UREDABA (ŠIRA VERZIJA)

ZAGREB, 4. listopada (Hina) - Hrvatska Vlada zatražila je danas od Sabora da joj se ukine pravo da uredbama sa zakonskom snagom uređuje neka pitanja iz njegova djelokruga, napominjući da umjesto toga u slučaju potrebe da se žurno intervenira u neke zakone može (za vrijeme saborske stanke) sazvati izvanrednu sjednicu Sabora.
ZAGREB, 4. listopada (Hina) - Hrvatska Vlada zatražila je danas od Sabora da joj se ukine pravo da uredbama sa zakonskom snagom uređuje neka pitanja iz njegova djelokruga, napominjući da umjesto toga u slučaju potrebe da se žurno intervenira u neke zakone može (za vrijeme saborske stanke) sazvati izvanrednu sjednicu Sabora. #L# Vlada je, naime, s današnje sjednice u saborsku proceduru poslala prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o ovlasti Vlade da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Sabora, donijetog u prošli petak. Premijer Ivica Račan podsjetio je da odredba članka 87. Ustava omogućava da Hrvatski sabor ovlasti Vladu da uredbama uređuje neka pitanja, ali se uredbama ne može intervenirati u ljudska i nacionalna prava, djelokrug lokalne samouprave. Sabor je, polazeći od toga, redovito svake godine donosio zakon koji je Vladi omogućavao donošenje uredbi. Račan je kazao da je prošlotjedno zasjedanje Sabora pratilo osporavanje instituta uredbi sa zakonskom snagom, i to ne samo iz redova oporbe već i iz redova vladajuće koalicije. Tvrdilo se da Vlada uzima nešto što ne bi smjela, da ima ovlasti koje su samo u nadležnosti Sabora. Ova Vlada ne želi imati nikakve ovlasti na račun parlamenta, a zbog prigovora da to želimo, predlažemo da se ova ovlast ukine za ovu godinu, kazao je Račan, podsjećajući da Vlada ima mogućnost sazivanja izvanredne saborske sjednice u slučaju potrebe žurne promjene zakona. Podsjetio je da su ranije HDZ-ove vlade vrlo ekstenzivno koristile institut uredbi i u deset godina donijele njih 444. Restriktivan odnos svoje Vlade prema donošenju uredbi premijer potkrepljuje podatkom da je od 3. siječnja 2000. Vlada donijela 10 uredbi i to u vrijeme ljetne ili zimske stanke u radu Sabora. Premijerovo stajalište podržao je i njegov zamjenik Goran Granić. Vlada, kazao je, može bez tih ovlasti, može i s njima. Granić poručuje da treba uvesti disciplinu i u vlastite redove, te da Vladi ostaje na raspolaganju institut izvanredne saborske sjednice. Za ministricu pravosuđa Ingrid Antičević Marinović protivljenje institutu uredbi nije napad na Vladu nego na većinu u Saboru. Potpuno ukidanje mogućnosti da Vlada intervenira uredbama za ministra zaštite okoliša Božu Kovačevića pogrešan je potez. Suglasan je da je nedopustivo uredbama mijenjati zakone, ali drži da se treba ostaviti prostor za njihovo donošenje u pitanjima koja nisu zakonom uređena. Odmah nakon što je Saboru uputila prijedlog kojim bi joj se ukinula ovlast na donošenje uredbi, Vlada je nekoliko ranije donijetih uredbi 'pretočila' u zakonske prijedloge. Tako su Saboru na donošenje poslane izmjene i dopune zakona o područjima posebne državne skrbi, o Poreznoj upravi, o zaštiti osoba i imovine. Pred Vladom se našao i zdravstveni paket u kojem je i izvješće o reformi sustava zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Među ciljevima reforme zdravstva su ograničenje rasta troškova, efikasnije i kvalitetnije zdravstvene usluge, bolja preventiva. U tom paketu je i konačna verzija novog zakona o zdravstvenom osiguranju, a ministrica zdravstva Ana Stavljenić Rukavina najavljuje i pripremu posebnog zakona o osnovicama i stopama doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje po kojemu bi se ti doprinosi plaćali i na honorare i primitke po ugovoru o djelu. Iako je tekst novog zakona dobio podršku ministara, Vlada je ostavila dodatno vrijeme za konzultacije koordinacija oko pitanja naknada za vrijeme dugotrajnijih bolovanja. Ministar obrane Jozo Radoš zatražio je, naime, da se naknada plaće za takva bolovanja prima na prihode za koje su i plaćeni doprinosi. Podsjetio je na dugotrajna bolovanja u svom resoru, te ustvrdio da bi se sadašnjim načinom isplate naknada (na puna primanja bez obzira na koliki su dio plaćeni doprinosi) iz državne blagajne izgubilo desetke milijuna kuna. (Hina) bm/bn az

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙