AU 3.X.-APA-SLOVENIJA TUČE SCHENGENSKOM TOLJAGOM PO HRVATSKOJ

AUSTRIJA APA 3. X. 2001. U graničnom sporu sa Slovenijom, Hrvatska sjedi na kraćoj grani "Po priznanju hrvatskog predsjednika vlade Ivice Račana da Sabor neće ratificirati sporazum o tijeku granica između Slovenije i Hrvatske kojega su ovog ljeta vlade parafirale, rješenje graničnoga spora koji traje već više od deset godina, opet je odgođeno. Slovenska se vlada doduše nada da će Hrvatska ipak ratificirati sporazum, no razorna kritika kojoj je izložen u hrvatskoj javnosti, to čini malo vjerojatnim. Unatoč tomu Slovenija u graničnom sporu s Hrvatskom još uvijek drži adute u ruci. Hrvatskom predsjedniku vlade Ivici Račanu predbacuju da je Sloveniji u pregovorima dao prevelike ustupke. Kao poraz za Hrvatsku ponajprije se ocjenjuje utvrđivanje morske granice između dviju država. Slovenija bi naime trebala dobiti 80 posto Piranskoga zaljeva kao i koridor do međunarodnih voda. Ne samo oporbeni političari, nego i koalicijski partneri Račanove Socijaldemokratske stranke optužuju predsjednika vlade za 'izdaju' i nepromišljeno prepuštanje hrvatskog teritorija. Oštra kritika stigla je i od hrvatskih stručnjaka za međunarodno pravo. No kritičari previđaju da je Hrvatska po pitanju granice u lošijem položaju. Stoga je slovenski predsjednik vlade Janez Drnovšek u utorak odbio i hrvatski zahtjev za naknadne prgovore kao i Račanov prijedlog da nazove međunarodni sud. Jer s pitanjem financiranja nuklearne elektrane Krško, isplatom deviznih uloga u zagrebačkoj filijali slovenske Ljubljanske banke i skorim uvođenjem 'schengenskog režima' na slovensko-hrvatskoj granici, Slovenija ima u rukama sredstva pritiska. Hrvatski štediše koji su još prije propasti Jugoslavije uložili u Ljubljansku banku ukupno oko 200 milijuna američkih dolara, i dalje će čekati isplatu. A čini se da nije slučajno što je također u ljetu parafirani sporazum o financiranju nuklearne elektrane Krško opet ugrožen. U prošlosti je Slovenija Hrvatskoj zbog njezinog lošeg platnog morala već češće obustavljala isporuku struje. Najveću težinu ima 'schengenska toljaga'. Poslije pristupa Slovenije, očekivanog 2004. godine, granica s Hrvatskom bit će vanjska granica EU-a. Nisu slučajno službenici slovenskog ministarstva unutarnjih poslova stručnjacima iz drugih država EU-a nedavno pokazali svoju 'schengensku zrelost' pojačanim graničnim kontrolama. Prema glasinama slovenski je predsjednik vlade Drnovšek svojeg hrvatskog kolegu Račana pridobio za parafiranje sporazuma o granicama i izuzimanjem hrvatskih građana iz schengenskog režima. No sada se čak čini ugroženom i provedba sporazuma o malograničnom prometu kojega je slovenski parlament već ratificirao. Jasno je da s hrvatskog stajališta rješenje graničnog problema u svakom slučaju treba pronaći još prije pristupa Slovenije EU-u, jer bi Hrvatska prema članici EU-a Sloveniji u pregovorima bila u izgubljenom položaju. Činjenica da bi pristup Slovenije EU-u mogao propasti zbog neriješenog graničnog pitanja s Hrvatskom, naprotiv je vrlo nevjerojatna."