HFP O UPRAVLJANJU DRŽAVNIM PORTFELJEM

HFP O UPRAVLJANJU DRŽAVNIM PORTFELJEM Bitno smanjenje ukupnog dnevnog gubitka portfelja, smanjenje insolventnosti i zaduženosti, smanjenje broja društava u portfelju kroz privatizaciju te povećanje realne vrijednosti portfelja, dostignuti su rezultati upravljanja objedinjenim državnim portfeljem. U analizi državnog portfelja s osvrtom na rezultate privatizacije, koju je pripremio Hrvatski fond za privatizaciju, a prihvatila hrvatska Vlada, navodi se među ostalim da je dnevni gubitak portfelja smanjen sa ranijih 7,3 milijuna kuna (lipanj 2000.) odnosno 6,6 milijuna kuna (početkom studenoga 2000.) na 3,7 milijuna kuna (krajem rujna 2001.). Iako su vidljivi pomaci u upravljanju, Vlada nije zadovoljna stanjem državne imovine razasute po ministarstvima i institucijama, pa zbog toga nema ni točnog popisa, a poseban pak problem predstavlja i imobiliziranost te imovine. Stoga su HFP i Ured za upravljanje imovinom zaduženi da u roku mjesec dana popišu državnu imovinu i Vladi predlože načine upravljanja kroz što bi se trebalo potaći poduzetništvo, zadovoljiti potrebe državne uprave i javnih službi, te lokalne uprave i samouprave. Predsjednik HFP-a Hrvoje Vojković ističe da je objedinjeni portfelj smanjen u godinu danas 35 posto i to sa 1.850 na 1.203 društva. Najveće smanjenje broja društava je u grupi društava s 25 do 50 posto vrijednosti državnog portfelja . Najveći broj društava u portfelju, njih 315, nalazi se na području Zagreba, 117 ih je u Splitsko-dalmatinskoj, a 106 u Primorsko- goranskoj županiji. Više od 50 društava nalazi se u Istarskoj županiji (74), Osječko-baranjskoj (72) i Dubrovačko-neretvanskoj (69), dok je u ostalim županijama u državnom portfelju manje od 50 tvrtki. Najviše je tvrtki s područja industrije, 419, slijedi trgovina, 186, turizam sa 150, poljoprivreda sa 11 te graditeljstvo sa 107 društava. HFP je u proteklih godinu i pol privatizirao ukupno 877 dioničkih paketa, odnosno 647 društava po različitim modelima. Samo u ovoj godini prihod od privatizacije modelom prikupljanja ponuda dosegnuo je 432 milijuna kuna, a 277 milijuna ostvareno je modelom podmirenja kapitalnih izdataka. Pritom je u 255 društava portfelj smanjen na nulu, odnosno država u njima više nema niti jedne dionice ni udjela. Ukupni gubici društava iz državnog portfelja smanjeni su u odnosu na početno stanje 31 posto, a u 2000. u odnosu na 1999. 37 posto. Iako su pripadajući gubici još uvijek visoki i iznose preko 1,75 milijardi kuna, njihovo značajno smanjenje, kažu u HFP-u, ukazuje na punu opravdanost primijenjene politike gospodarenja ukupnim državnim portfeljem. Najveći gubitaši u portfelju su PIK Vrbovec, Petrokemija, DIOKI, Belje, PPK Kutjevo, brodogradilišta ... Broj zaposlenih u društvima portfelja smanjen je sa 91.0005 na 52.852 zaposlenika. Fond posebne planove privatizacije razrađuje za 95 strateški značajnih društava, i to one iz agrokompleksa, brodogradnje, većih industrijskih tvrtki, kao što su TLM (Šibenik), ili "Đuro Đaković". Za nastavak pozitivnih trendova potrebno je donijeti i novi zakon o privatizaciji kojim bi se riješilo pitanje malog dioničarstva i privatizacije po ESOP modelu (radničko dioničarstvo). Istodobno se kao problem navodi da je temeljem ugovora između HFP-a i Državne agencije za sanaciju banaka (DAB) HFP-u trebalo prinijeti na upravljanje 136 društava iz portfelja, a preneseno je samo 69. Istodobno je potrebno da DAB bez odlaganja Fondu treba dostaviti sve isprave potrebne za upis u dioničke knjige. Fond posebne planove privatizacije razrađuje za 95 strateški značajnih društava, i to one iz agrokompleksa, brodogradnje, većih industrijskih tvrtki, kao što su TLM (Šibenik), ili "Đuro Đaković". Za nastavak pozitivnih trendova potrebno je donijeti i novi zakon o privatizaciji kojim bi se riješilo pitanje malog dioničarstva i privatizacije po ESOP modelu (radničko dioničarstvo).