VOA 1. X. CIJENA RUSKE POTPORE

GLAS AMERIKE - VOA 1. X. 2001. Cijena ruske potpore. Pripremio Ed Warner. U ratu protiv globalnog terorizma Sjedinjene Države mogu računati na potporu Rusije. Moskva je odlučila da ne postavlja prepreke američkom ulasku u središnju Aziju, a mnogi veterani sovjetsko- afganistanskog rata nude pomoć Americi. Međutim, ruska suradnja i pomoć imaju cijenu. Rusija, kao i druge zemlje, misli na svoj nacionalni interes ? koji obuhvaća i stanje u Srednjoj Aziji. Predsjednik Vladimir Putin obećao je da će na niz načina poduprijeti američki rat protiv terorizma. Zauzvrat Moskva očekuje mnoge ustupke. O čemu je riječ objašnjava stručnjak za Rusiju pri Zakladi Jamestown sa sjedištem u Muenchenu Vladimir Socor. = Moskva želi slobodne ruke u Čečeniji. Želi da se zaustavi širenje NATO saveza. Moskva također želi da Washington odustane od planova za gradnju novog proturaketnog obrambenog sustava. Uz sve to Rusija ? iako ima vrlo zaštitne trgovačke zakone ? želi postati članica Svjetske trgovačke organizacije. To je tek početak, upozorava Vladimir Socor. Njega vrlo zabrinjava dodatno širenje ruskog područja utjecaja na Kavkazu, pogotovo u Gruziji. = Moskva vrlo jasno želi stvoriti razlog za rat u Gruziji. Ona ? potpuno krivo ? optužuje Gruziju za pomaganje čečenskih pobunjenika i drugih međunarodnih terorista koji se bore protiv Rusije. Radi se o pritajenoj laži ruske propagande kojoj je cilj ponovno podjarmiti Gruziju. Vladimir Socor kaže da je na Kavkazu Gruzija za Zapad od ključne važnosti. Riječ je o važnoj prometnici kojom prolaze i naftovodi i plinovodi. Rusija u Gruziji ima tri vojne baze. Nedavno je najavila mogućnost slanja dodatnih snaga u tu zemlju. Sjeverno od Gruzije je naftom bogati Azerbejdžan, još jedna prilično nestabilna država koja je prije bila dio Sovjetskog Saveza. Stručnjak za središnju Aziju Yefin Dikii kaže da bi Rusija mogla iskoristiti rat protiv terorizma kao izliku za pripajanje Azerbejdžana. Uzbekistan je nakon izbijanja krize polovinom prošlog mjeseca Sjedinjenim Državama odmah ponudio svoja vojna postrojenja. Philip Griffin, koji radi za Međunarodnu zakladu za razvoj izbornih sustava, vratio se nedavno iz središnje Azije, u kojoj je živio posljednje dvije godine. = Uzbekistan je najmnogoljudnija i vojno najspremnija država u regiji. Tamošnja se vlada nastojala distancirati od Moskve. Čini mi se da je uzbečki predsjednik Islam Karimov odlučan u takvoj politici. Tadžikistan koji graniči s Afganistanom je čvrsto pod utjecajem Moskve, koja tamo ima oko 20 tisuća vojnika. Ova zemlja pomaže Sjeverni savez, oporbenu koaliciju afganistanskih skupina koje su protiv talibana. Nakon kraćeg razmišljanja Moskva je nedavno priopćila da Sjedinjene Države mogu koristiti Tadžikistan kao bazu za zračne napade na talibane. Globalna protuteroristička kampanja pruža Moskvi i totalitarnim režimima središnje Azije mogućnost da se obračunaju s oporbom koju će optužiti za terorizam. Takva bi politika međutim mogla dovesti do novog vala terorizma, upozoravaju neovisni stručnjaci iz regije. Ljudi bi se mogli još više okrenuti islamskom fundamentalizmu. U vladajućoj koaliciji u Tadžikistanu nalazi se i jedna islamska stranka. Gospodin Griffin upozorava da američke snage, ako dođu u Tadžikistan, moraju biti svjesne nestabilnosti na lokalnoj političkoj pozornici, = Američka će vlada pogriješiti ako se odluči za kratkotrajni angažman u Tadžikistanu, samo zbog toga da postigne svoje ciljeve u susjednom Afganistanu. Jer kad oni budu ostvareni, Washington se vjerojatno namjerava odmah povući iz regije. Po mom mišljenju, to će dodatno destabilizirati stanje u tom dijelu svijeta. Philip Griffin upozorava da svaki rat ima i svoje šire posljedice koje često znaju iznenaditi. Rat protiv terorizma neće biti iznimka. (VOA)