RU-US-RATOVI-Vlada-Ratovi-Terorizam RFE 27. IX. ZAŠTO RUSIJA ULAZI U PROTURERORISTIČKE REDOVE RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE27. rujna. 2001.Ruski analitičar A. Pjontkovskij: Sada smo u ratu. Razgovor vodila Branka Trivić.Povijesnu rusku
odluku da Rusija, iako ne izravnim vojnim sudjelovanjem, podupre Sjedinjene Države u borbi protiv terorizma, pozdravio je cijeli Zapad. Rusija je obećala da će naoružati borce oporbenog Sjevernog saveza i ustupiti svoje zračne koridore za dopremu humanitarne pomoći. Poznati ruski politički analitičar, Andrej kaže da predsjedniku Putinu nije bilo nimalo lagano donijeti takvu odluku. = Odluku je donio skoro protiv cijelog ruskog obavještajnog i vojnog establišmenta i oporbene elite koji su izrazito protuamerički i protuzapadno nastrojeni. Ipak Putin je mogao donijeti takvu odluku jer je - iako to može zvučati paradoksalno - imao potporu većine građana Rusije. Sva istraživanja javnosti pokazala su da je raspoloženje naroda koji je iskazao rastuću osjetljivost prema Sjedinjenim Državama potpuno različito od raspoloženja njegove političke elite. - Strahuje li Rusija da bi moglo doći do destabilizacije bivših sovjetskih republika u središnjoj Aziji?
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE
27. rujna. 2001.
Ruski analitičar A. Pjontkovskij: Sada smo u ratu. Razgovor vodila
Branka Trivić.
Povijesnu rusku odluku da Rusija, iako ne izravnim vojnim
sudjelovanjem, podupre Sjedinjene Države u borbi protiv terorizma,
pozdravio je cijeli Zapad. Rusija je obećala da će naoružati borce
oporbenog Sjevernog saveza i ustupiti svoje zračne koridore za
dopremu humanitarne pomoći. Poznati ruski politički analitičar,
Andrej kaže da predsjedniku Putinu nije bilo nimalo lagano donijeti
takvu odluku.
= Odluku je donio skoro protiv cijelog ruskog obavještajnog i
vojnog establišmenta i oporbene elite koji su izrazito
protuamerički i protuzapadno nastrojeni. Ipak Putin je mogao
donijeti takvu odluku jer je - iako to može zvučati paradoksalno -
imao potporu većine građana Rusije. Sva istraživanja javnosti
pokazala su da je raspoloženje naroda koji je iskazao rastuću
osjetljivost prema Sjedinjenim Državama potpuno različito od
raspoloženja njegove političke elite.
- Strahuje li Rusija da bi moglo doći do destabilizacije bivših
sovjetskih republika u središnjoj Aziji?
= Stabilizacija ili destabilizacija u toj regiji je sad zaista
sekundarnog značaja. Razumije se, to je jedan od rizika kojeg
podrazumijeva ova opcija. Ali sada smo u ratu. Od 11. rujna teče rat
- rat između terorizma i civilizacije. U trenutku kada ste se
odlučili za jednu stranu u tom ratu, automatski prihvaćate i
potencijalne rizike.
- Ali koliko su veliki ti rizici?
= Mislim da nisu preveliki. Bar u inicijalnoj fazi rata, u doglednoj
budućnosti protutalibanski Sjeverni savez nesumnjivo će biti
uspješan jer će je podržavati i Rusija i Amerika. Uspjet ćemo
zaštititi središnje azijske republike od opasnosti islamskog
radikalizma. Veću teškoću ja vidim unutar tih zemalja, gdje već
postoje uvjeti za širenje islamskog radikalizma - to je siromaštvo
stanovništva, to je vlast koja je sekularna, ali vrlo korumpirana.
- Rusija je obećala pomoć Sjedinjenim Državama, ali Moskva sigurno
očekuje nešto zauzvrat. Koje to koncesije želi?
= Ja znam listu tih navodnih koncesija koja cirkulira među
stručnjacima i u Rusiji i u inozemstvu. Tu ćete naći
restrukturiranje ruskog duga, carte blanche za rat Rusije u
Čečeniji, modificiranje američkih stavova o proturaketnoj obrani i
širenju NATO-a, itd. Ja mislim da je to sve izraz običnog
sitničarskog domišljanja. Ono što Rusija treba dobiti ako se
iskreno otvori za pomoć Zapadu je ono što predstavlja njen
legitiman zahtjev ? zapadne garancije njene sigurnosti, onakvog
stupnja sigurnosti kakav postoji između razvijenih zapadnih
zemalja. Dakle, ako je Rusija prihvatila rizike koje sam spomenuo,
ona mora biti sigurna da će Zapad biti spreman pomoći joj ako i kada
joj pomoć bude bila potrebna. Ako se to ostvari, sve drugo spomenuto
postat će nevažno.
(RFE)