NJ 1.X.-TAZ-PROTIV RATA

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 1. X. 2001. Zahtjevi protiv rata "Mirovni pokret ima dva središnja problema koji mu onemogućuju da nađe širu potporu stanovništva. Jedan proizlazi iz vidljivog rata po klasičnom uzorku: zračnim napadima a možda čak i kopnenim postrojbama. No o tomu za sada nema medijskih slika koje bi pridonijele mobilizaciji i jačanju mirovnoga pokreta. Jer unatoč svim proročanstvima, za sada nema vidljivoga rata. A možda ga neće ni biti u dogledno vrijeme. Ili uopće nikada. Puno su vjerojatnije tajne, prikrivene vojne operacije ili atentati u Afganistanu i drugdje - uz još oštriju medijsku cenzuru nego tijekom Zaljevskoga rata 1991. Neke naznake ukazuju da je taj prikriveni rat već davno počeo. No slike s njegovih bojnih polja dobit ćemo - ako uopće - tek u djelićima i s velikim vremenskim zakašnjenjem. Drugi problem mirovnoga pokreta njegov je nedostatak sadržajnih stajališta. Odlučno protivljenje vojnim osvetničkim udarima, ustrajanje na pitanju o uzrocima terorizma i zahtjev da se te uzroke prevladava - sve je to točno i potrebno. No isto je tako nužan jasan i što je moguće precizniji odgovor na pitanje o mjerama koje treba poduzeti u pogledu vjerojatnih počinitelja od 11. rujna, njihovih vođa i pozadinaca. Općenito i tek na upit dobiveno ukazivanje na 'postupak pred međunarodnim sudom' tu nije dovoljno. Potrebni su politički zahtjevi. Treba primjerice zatražiti da Vijeće sigurnosti UN-a ispita dokaze protiv Osame bin Ladena i njegovog okružja. U tom bi slučaju Vijeće moglo dati mandat međunarodnoj policijskoj postrojbi za hvatanje tih ljudi i ustrojiti sud poput sudova za Jugoslaviju i Ruandu za procese protiv vjerojatnih počinitelja i njihovih pozadinaca. No za to bi UN morao usvojiti definiciju terorizma. Statut Međunarodnoga kaznenoga suda trebalo bi proširiti za zločin 'terorizma'. SAD i sve ostale još zakašnjele države moraju ratificirati taj statut kako bi kazneni sud napokon mogao otpočeti s radom", drži Andreas Zumach.