LJUBLJANA, 8. rujna (Hina) - Subotnje izdanje "Dela" donosi poduži komentar o Sporazumu o granici između Hrvatske i Slovenije u kojemu stoji da je "tajna diplomacija premijera Janeza Drnovšeka i Ivice Račana očito bila uspješna samo
na slovenskoj strani".
LJUBLJANA, 8. rujna (Hina) - Subotnje izdanje "Dela" donosi poduži
komentar o Sporazumu o granici između Hrvatske i Slovenije u kojemu
stoji da je "tajna diplomacija premijera Janeza Drnovšeka i Ivice
Račana očito bila uspješna samo na slovenskoj strani". #L#
Razlog zbog kojeg su pregovori između hrvatskog i slovenskog
premijera bili skriveni od očiju javnosti bio je da se spriječi da
prevelika očekivanja javnosti na jednoj ili drugoj strani
onemomoguće sporazume, kako se to događalo u zadnjih 10 godina,
stoji u komentaru Petera Žerjaviča.
Navodi se da je nakon duljeg razdoblja statusa quo, lipanjski
sastanak Račana i Drnovšeka u Rijeci bio veliki korak naprijed jer
je riješen spor u vezi s Nuklearnom elektranom Krško, a tada je
došlo i do napretka u pregovorima o granici.
Međutim, posljednjih su dana hrvatski protivnici sporazuma o
granici dobili novi zamah, a Račan i njegov SDP ostali su usamljeni,
stoji u komentaru. Premda Račan nikada nije tvrdio da je sporazum
dobar već sam po sebi, nego samo u kontekstu širih koristi za
Hrvatsku, nije uspio uvjeriti kritičare, pa je sporazum postao
jednim od središnjih pitanja kojim se bavi vladajuća koalicija,
piše Žerjavič.
Ističe da je Drnovšek, s druge strane, gotovo cijelu slovensku
političku scenu i javnost uspio uvjeriti da dogovor donosi koristi.
Pritom je Jožka Jorasa i njegove pobornike iskoristio kao dokaz da
je sporazum uravnotežen jer nezadovoljstvo postoji na obje
strane.
"Da Jorasa nije bilo, Ljubljana bi ga morala izmisliti," piše
Žerjavič.
Proturačanovska fronta u Hrvatskoj svakako je šira i jača od fronte
protivnika sporazuma na slovenskoj strani, stoji u komentaru, te se
ističe da se u hrvatskoj javnosti stvorila svojevrsna spirala
šutnje, u skladu s teorijom prema kojoj ljudi šute ako utvrde da
njihovo stajalište ne prevladava u javnosti.
"U hrvatskoj se javnosti ne mogu čuti glasovi ljudi koji podržavaju
sporazum jer vlada uvjerenje da Račan prodaje nacionalne
interese," piše Žerjavič.
Iz toga zaključuje da "pozitivno raspoloženje u otklanjanju
sporova između dviju država zasad ostaje iluzijom".
Stoga je, piše Žerjavič, veliko pitanje da li bi korak Slovenije,
kojim bi se omogućilo vraćanje dugova Ljubljanske banke hrvatskim
štedišama, neutralizirao negativno raspoloženje koje postoji u
hrvatskoj politici i javnosti.
Komentator "Dela" drži da je rascjep koji postoji u Hrvatskoj
"očigledno dio šireg političkog obračuna nenačelne koalicije
umjerenijih i ekstremnijih, intelektualaca i političara, ljevice,
centra i desnice, pri čemu svi oni pokušavaju izvući politički
profit".
Njihova teza, doduše, jest da bi Hrvatska trebala imati što bolje i
što sređenije odnose sa Slovenijom, ali nisu pripravni ni na kakva
popuštanja, piše Žerjavič. Pritom ga, kaže, iznenađuje da glasovi
protiv sporazuma rijetko dolaze iz HDZ-a, dok ga umjereni
političari, primjerice Mate Granić iz DC-a, oštro napadaju.
Komentator "Dela" procjenjuje da bi se Račanova taktika u vezi sa
sporazumom o granici mogla sastojati u tomu da najprije sakupi
polovicu glasova u Hrvatskom saboru, potom potpiše sporazum s
Drnovšekom, a ratifikaciju odgodi za slijedeće razdoblje, kada
možda više niti ne bude prvi čovjek Banskih dvora.
(Hina) fl nb