TONČI MAJIĆ: U BLOKU C ZATVORA LORA DOGAĐALE SU SE BESTIJALNOSTI

piše: Marija Erceg SPLIT, 30. rujna (Hina) - Otvaranje istrage o ubojstvu dvojice civila srpske nacionalnosti u Vojnom zatvoru Lora 1992. godine početak je otkrivanja istine o događanjima u ovom zatvoru od 1992. do 1997. koji je, prema svjedočenjima njegovih zatočenika bio poprište pravih bestijalnosti, kaže Tonči Majić iz Dalmatinskog komiteta za ljudska prava. #L# Za događanja u zatvoru Lora od samog početka znao je državni vrh uključujući i predsjednika Tuđmana, kaže predsjednik te nevladine udruge koja je u posjedu više autentičnih svjedočanstava preživjelih zatočenika. Međunarodni crveni križ već je u travnju 1992. godine zatražio posjet ovom zatvoru, rekao je Majić u razgovoru za Hinu. Taj je zahtjev bio povod slanja domaće inspekcije da utvrdi i sredi stanje u Lori prije dolaska djelatnika Međunarodnog crvenog križa. Vojni zatvor Lora imao je tri bloka. U bloku A bio je pritvor za pripadnike HV-a, u bloku B bili su zarobljenici registrirani kod međunarodnih humanitarnih organizacija, a u zloglasnom bloku C bili su zatočenici koji nisu bili evidentirani i o kojima Međunarodni crveni križ nije bio informiran. "Upravo je taj blok zgranuo i internu inspekciju Hrvatske vojne policije", kaže Majić. Oni su u svom izvješću naveli da su prije dolaska predstavnika Međunarodnog crvenog križa krvavi zidovi u bloku C obojani, da je uklonjena voda puna krvi s poda, kao i indukcijski telefon korišten za mučenje, te da su zatočenici, čije je stanje bilo takvo da ih se nije moglo 'ušminkati', skriveni. Vojni inspektori su o svemu, kaže Majić, i osobno obavijestili predsjednika Tuđmana - nažalost bez rezultata. Vojni policajac koji je predvodio tu inspekciju danas je jedan od glavnih svjedoka optužbe. On je od otvaranja istrage u cijelosti zaštićeni svjedok i strogo je čuvan. Unatoč tome, kaže Majić, i te kako se boji da ne prođe kao Levar. Milan Levar je haaškim istražiteljima dao iskaz o zločinima počinjenim prema civilima 1991. u Gospiću. Ubijen je prije godinu dana, a ubojstvo još nije rasvijetljeno. U to vrijeme (1992.), nastavlja Majić, svu vlast u zatvoru Lora preuzela je ta "grupa razbojnika" i radila je u njemu što je htjela. "Većina vojnih policajaca koji su pokušali to zaustaviti odustajala je čuvajući vlastiti život jer je ta grupa bila pod direktnom zaštitom zapovjednika Vojne policije Mate Laušića, a samim tim i ondašnjeg državnog vrha", tvrdi Majić. Majić kaže kako je cijeli slučaj Lora i u Haagu, te da je ohrabrujuće što haaško tužiteljstvo o njemu do sada nije javno govorilo jer je očito da Haag želi da hrvatsko pravosuđe pokaže svoju zrelost i slučaj Vojnog zatvora u Lori samo riješi. Kroz Vojni zatvor Lora prošlo je prema službenim hrvatskim vojnim dokumentima iz svibnja ove godine 1005 zarobljenika od kojih je, prema procjenama Dalmatinskog komiteta za ljudska prava, nestalo njih 70. Tonči Majić u tu brojku ubraja i osobe koje je HV predala vojnoj policiji zatvora Lora, a koji tu nikada nisu stigli i gubi im se svaki trag. Istragu o događanjima u Lori 1992. i kasnije pokrenuo je istražni sudac Županijskog suda u Splitu 29. rujna. Za kazneno djelo protiv čovječnosti, međunarodnog prava i ratnog zločina protiv civilnog stanovništva osumnjičeno je osam osoba, od kojih su sedmorica privedeni 27. i 28. rujna, a za nekadašnjim zapovjednikom Vojnog zatvora Lora Tomom Duićem raspisana je tjeralica. O mučenjima u Lori izvijestili su još rujna 1993. godine u zajedničkom izvješću međunarodne organizacije za ljudska prava Amnesty International i Helsinki Watch, a o tome je godinu dana prije govorio u svom izvješću UN-u i tadašnji posebni UN-ov izaslanik za ljudska prava Tadeusz Mazowiecki. (Hina) merc jn/vl