GS:JEFTINIJE OBRAZOVANJE POMORACA I BENIFICIRANI RADNI STAŽ?

ZAGREB, 28. rujna (Hina) - Školovanje pomoraca, uvrštenjem stručnih tečajeva u programe redovnog školovanja srednjih i visokih škola, jeftinije je od ove godine za 10 do 15 tisuća kuna, a razmatra se i uvođenje benificiranog radnog staža za sve pomorce, koji bi, ovisno o specifičnostima njihova posla, iznosio između 14 i 18 mjeseci za godinu dana radnog staža.#L# Rečeno je to na današnjoj konferenciji za novinare održanoj povodom Svjetskog dana pomorstva (27. rujna), na kojoj je ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek kazao kako se pomorstvu i srodnim djelatnostima ne posvećuje dovoljno pažnje. Naglašava da je, iako se to još uvijek dovoljno ne prihvaća, Hrvatska izrazito pomorski usmjerena zemlja, a brodarstvo i pomorci još uvijek nemaju pravu poziciju u strategiji gospodarstva Republike Hrvatske. Stoga je i zadaća Ministarstva, prema Tušekovim riječima, pomagati, te stvarati zakonske, fizičke, a u nekim slučajevima i materijalne preduvjete, da se pojedini segmenti u pomorstvu što kvalitetnije obavljaju. Pomoćnik ministra za pomorstvo Rino Petrić je istaknuo da je Hrvatska primijenila sve svjetske standarde za izobrazbu pomoraca i izdavanje svjedodžbi, a time je, među prvima, došla na tzv. 'bijelu listu' međunarodne pomorske organizacije. Valjanost pomorskih svjedodžbi može se provjeravati i Internetom, a Petrić je rekao i kako je u Upravi za pomorstvo trenutačno u tijeku certifikacijski proces, te se do kraja godine očekuje da ta uprava bude prvo državno tijelo sa certifikatom sustava kvalitete ISO 9001. Za razliku od pomoraca, hrvatski su brodari, zbog tehničke ispravnosti brodova, prije dvije godine dospjeli na tzv. 'crnu listu', kazao je predsjednik Sindikata pomoraca Vladimir Svalina, koji ističe kako, prema nekim podatcima, 30 posto hrvatske populacije živi od pomorstva i srodnih djelatnosti. Glavni pomorski inspektor Mario Babić pripominje da je broj zaustavljenih hrvatskih brodova veći od drugih, no da je i Hrvatska uvela nacionalnu 'crnu listu' na kojoj su se našli brodovi, prema njegovim riječima, 'tajkuna', a vlasnici takvih brodova i njihovi kapetani su i u Hrvatskoj plaćali kazne zbog njihove neispravnosti. U ime Lučkih uprava, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Vlaho Đurković rekao je kako je, što se tiče privatizacije, svaka luka specifična za sebe, a istaknuo je i da Hrvatska uz tranzitni promet robe, ima velike šanse u putničkom prometu, primjerice u 'kružnim putovanjima' i slično. (Hina) ggr db