POSLOVNI PREGLED BROJ 228

POSLOVNI PREGLED broj 228 22.- 28. rujna 2001. SADRŽAJ: ? U SLIJEDEĆIH 10-AK GODINA NEĆE BITI 'LAGANOG I KOMOTNOG PRORAČUNA' 2 ? VLADA ĆE I DALJE PRATITI UČINKE REBALANSA TARIFA HT-A 2 ? OD POLOVICE STUDENOGA PRIJAVE ZA DRUGI STUP MIROVINSKE REFORME 2 ? LINIĆ: VLADA UBRZANO DOVRŠAVA PROCES PRIVATIZACIJE 3 ? MINISTAR FIŽULIĆ U "JUTARNJEM LISTU": SADA NIJE VRIJEME ZA PRIVATIZACIJU 3 ? VLADA PREDLAŽE ZNATNO SMANJENJE MATERIJALNIH PRAVA JAVNIH SLUŽBENIKA 3 ? RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE 4 ? STRANA ULAGANJA U HRVATSKU PROŠLE GODINE 899 MILIJUNA DOLARA 4 ? TROŠKOVI ŽIVOTA NAJVIŠI U DUBROVNIKU, NAJNIŽI U ZAGREBU 5 ? PAD CIJENA NOVOIZGRAĐENIH STANOVA 5 ? PRIHODI PRORAČUN U SEDAM MJESECI 25 MILIJARDI, RASHODI 29 MILIJARDI KUNA 5 ? PLASMANI BANAKA I DALJE RASTU 6 ? ZABA POVISUJE NAKNADE ZA USLUGE GRAĐANIMA OD 1. LISTOPADA 6 ? POTPISAN UGOVOR O KREDITIRANJU IZMEĐU ZABA-E I DINERSA 6 ? BNP DRESDNER BANK (CROATIA) POSTALA DRESDNER BANK CROATIA D.D. 6 ? ISTARSKA KREDITNA BANKA ĆE KREDITIRATI PODUZETNIŠTVO U TURIZMU 7 ? OTVORENA PODRUŽNICA VOLKSBANK U OSIJEKU 7 ? PODIZANJE GOTOVINE U ZEMLJI I AMEX BUSINESS KARTICAMA 7 ? ODOBREN ZAHTJEV ZA AUTORIZACIJU HELIOS MIROVINSKOG D.D.FINANCIJSKA TRŽIŠTA 7 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 8 ? PLIVA NAMJERAVA KUPITI VLASTITE DIONICE 10 ? PODRAVKA I KRAŠ POTPISALI UGOVOR O POSLOVNOJ SURADNJI 10 ? INA JE PODUZIMALA I PODUZIMA MJERE ZA ZAŠTITU SVOJE IMOVINE U SRJ 10 ? RAFINERIJA DOBILA ZNAČAJNA PRIZNANJA ZBOG BRIGE O ZAŠTITI OKOLIŠA 10 ? REVITALIZACIJU BUŠOTINE U KALINOVCU INA ULOŽILA 22 MILIJUNA 11 ? HEP U VARAŽDINSKU SLOBODNU ZONU ULAŽE ŠEST MILIJUNA MARAKA 11 ? EBRD ODOBRILA KREDIT OD 12,5 MILIJUNA EURA VETROPACK STRAŽI 11 ? MICROSOFT PREDSTAVIO HRVATSKU VERZIJU PROGRAMA OFFICE XP 11 ? U SINJSKU DALMATINKU VRAĆA SE NOVA SKUPINA RADNIKA 11 ? RADNICI "DALMACIJE" OPET OTJERALI STEČAJNOG UPRAVITELJA 12 ? RADNICI "AGROKOKE" ŠTRAJKAJU ZBOG NEISPLATE PLAĆA 12 ? KUTJEVAČKO VINOGRADARSTVO OTKUPLJUJE 240 VAGONA GROŽĐA 12 ? POSLOVNI RAZGOVORI NJEMAČKIH I HRVATSKIH TVRTKI 12 ? GOSPODARSTVENICI IZ DALMACIJE SUDJELOVAT ĆE NA GOSPODARSKOM SUSRETU U BEOGRADU 13 ? U PETAK OTVORENJE POLJOPRIVREDNOG KOMPLEKSA LIPOVAC 13 ? USPJEŠAN NASTUP HRVATSKIH INOVATORA NA CELJSKOM SAJMU 13 ? HUP OSNOVAO KOORDINACIJU ZA UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA 13 ? HGK: PRIHVAĆEN KODEKS OGLAŠAVANJA 14 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA U SLIJEDEĆIH 10-AK GODINA NEĆE BITI 'LAGANOG I KOMOTNOG PRORAČUNA' Zamjenik premijera Goran Granić ocijenio je u utorak da Hrvatska u slijedećih desetak godina neće imati "laganog i komotnog državnog proračuna". To nije moguće, Hrvatska će imati težak, nategnut proračun, morat će 'voditi rat' svake godine da ga dobije, rekao je Granić novinarima. Najavio je da postoje veliki izgledi da već proračun za 2002. ne ovisi o prihodima od privatizacije. To je želja, ali i realnost, rekao je zamjenik premijera tumačeći kako bi se na taj način stvorili uvjeti za zdravo financiranje pozitivnih projekata. Na taj bi način, kaže, sredstva od privatizacije bila sredstva za razvoj. Granić je to izjavio upitan kako će Hrvatska financirati reforme nužne na putu prema EU, kako će naći sredstva za razvoj gospodarstva, s obzirom da će biti smanjena sredstva od privatizacije, a ni svjetske okolnosti joj ne idu na ruku. Istaknuo je da s financiranjem Hrvatska nema problema, da je privatizacija bila problem (samo) kad su sredstva od nje bila dio proračunskih prihoda. Granić kaže da isključivanje prihoda od privatizacije nalaže daljnju štednju, ali ne na plaćama i socijalnom paketu. To ne znači ni novu poreznu presiju, ali treba povećati učinkovitost ubiranja novca, smanjenje sive ekonomije i brže reagiranje na razne pojave tijekom godine, navodi premijerov zamjenik. Ove je godine, kaže, podbacila naplata trošarina na naftne derivate, a sigurno se nije vozilo manje, i tu treba pohvatati konce. Granić je iznio podatak prema kojemu je u prvih osam mjeseci ove godine prihod od PDV-a bio za osam posto veći u odnosu na isto lanjsko razdoblje. VLADA ĆE I DALJE PRATITI UČINKE REBALANSA TARIFA HT-A Hrvatska će Vlada i idućih mjeseci analizirati utjecaj rebalansa tarifa Hrvatskog telekoma (HT) u fiksnoj mreži na račune korisnika i na prihode HT-a, a od nadležnih tijela i ministarstava traži da odgovore, je li objava novog cjenika obavljena u skladu sa zakonom. Tim Vladinim zaključcima prethodila je polemična rasprava o analizi utjecaja novog tarifnog sustava na telefonske račune što ju je sačinilo Ministarstvo gospodarstva. Prema tom izvješću, novi tarifni sustav građanima je u prosjeku telefonski račun povećao za 12,97 posto (sa 149 kuna na 168 kuna), a poslovnim korisnicima smanjio za 8,5 posto (sa 580 na 530 kuna). No, neke je ministre zasmetala tvrdnja Ministarstva gospodarstva da nisu moguće usporedbe ovogodišnjeg kolovoza (od kada se primjenjuju nove tarife) s prošlom godinom i srpnjem ove godine. Da te usporedbe nisu moguće tvrdi i potpredsjednik Vlade Slavko Linić kji kaže da taj utjecaj neće biti moguće realno utvrditi jer će građani mijenjati svoje navike telefoniranja. Naime, rebalansom tarifa poskupili su lokalni, a pojeftinili međužupanijski i razgovori s inozemstvom. Ministarstvo također tvrdi da bi za posve točan izračun utjecaja nove tarife trebalo obraditi račun svih korisnika, a kako ih je u nepokretnoj mreži više od 1,6 milijuna to drži neizvedivim. S takvim se tvrdnjama ne slaže ni premijer Ivica Račan koji smatra da je utjecaj moguće izračunati, ako nikako drugačije onda metodom slučajnog uzorka. Ministar znanosti Hrvoje Kraljević ide i dalje i tvrdi da je to moguće učiniti i za sve korisnike s obzirom da se sve to nalazi na kompjuterima. "To nije problem, već je samo pitanje da li sve isprintati ili ne", kaže Kraljević. Račan je odbacio i dio zaključaka prema kojima usporedbe nisu moguće zbog promjena u navikama telefoniranja. Ima, kaže, drugih elemenata za obranu novih tarifa, a ne da se to svodi na promjene navika korisnika. Ministri su se zanimali i za utjecaj novih tarifa na promet HT-a. Prema izvješću, nove su tarife promet HT-a povećale za 9,19 posto. U aposlutnom iznosu to je povećanje prometa od ukupno 27,8 milijuna kuna. I dok sada manji prihod donose međužupanijski i međunarodni razgovori, na povećanje prihoda utječe poskupljenje lokalnih poziva koji prihod povećavaju za 32 milijuna kuna, te pretplata koja donosi 20,5 milijuna kuna više. Stoga će se, rečeno je, i nadalje pratiti utjecaj nove tarife na prihod HT-a. OD POLOVICE STUDENOGA PRIJAVE ZA DRUGI STUP MIROVINSKE REFORME Mirovinska reforma kreće od 1. siječnja iduće godine, a već od 15. studenoga građani će se moći prijavljivati za drugi stup reforme i izabrati obvezni mirovinski fond, najavio je u četvrtak Dragan Kovačević, ravnatelj Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (HAGENA). Izvješće o obavljenim poslovima vezanim za mirovinsku reformu, te zadaćama do konca ove godine danas je podržala hrvatska Vlada. U ovom trenutku došli smo, kaže Kovačević, do toga da uskoro može početi proces prijava - gotova je zakonodavna regulativa, te tehničke pripreme Središnjeg registra osiguranika (REGOS). Kovačević procjenjuje da će početkom iduće godine u drugi stup mirovinske reforme biti uključeno oko 900.000 osoba (700.000 mlađih od 40 godina koji obvezno ulaze u drugi stup, te 200.000 između 40 i 50 godina starosti koji će sami odlučiti, žele li ući u drugi stup mirovinske reforme). Najavio je da će se početkom listopada na tržištu pojaviti i prvi obvezni mirovinski fondovi. HAGENA je autorizirala (odobrila osnivanje) četiri, a ovaj tjedan to se očekuje za još dva fonda. Među zadaćama Vlade do kraja godine je i donošenje zakona o plaćanju obveznih doprinosa, uvrštavanje tranzicijskog troška reforme (procjenjuje se na oko tri milijarde kuna) u proračun za iduću godinu, utvrđivanje politike izdavanja javnog duga u odnosu na ulaganja u mirovinske fondove, te donošenje odluke o restrukturiranju ZAP-a s obzirom na povezanost mirovinske i reforme platnog prometa. Vlada je zadovoljna ubrzanjem procesa privatizacije, ali ne i stanjem državne imovine razasute po nizu ministarstava i institucija zbog čega nema ni točnog popisa. Posebni je pak problem i imobiliziranost te imovine. Stoga su Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) i Ured za upravljanje imovinom zaduženi da u roku mjesec dana popišu državnu imovinu i Vladi predlože upravljanje njome na način da se potakne poduzetništvo, zadovolje potrebe državne uprave i javnih službi, te lokalne uprave i samouprave. Izvješćujući o stanju državnog portfelja i privatizaciji, predsjednik HFP-a Hrvoje Vojković ističe da je taj portfelj objedinjen, da je smanjen sa 1.850 na 1.203 društva, da su smanjeni ukupni kao i dnevni gubici portfelja (dnevni je gubitak s ranijih 7,3 milijuna smanjen na 3,7 milijuna kuna), itd. HFP je u proteklih godinu i pol privatizirao ukupno 877 dioničkih paketa, odnosno 647 društava po različitim modelima. Samo u ovoj godini prihod od privatizacije modelom prikupljanja ponuda dosegnuo je 432 milijuna kuna, a 277 milijuna ostvareno je modelom podmirenja kapitalnih izdataka. Fond posebne planove privatizacije razrađuje za 95 strateški značajnih društava, i to one iz agrokompleksa, brodogradnje, većih industrijskih tvrtki, kao što su TLM (Šibenik), ili "Đuro Đaković". Za nastavak pozitivnih trendova potrebno je donijeti i novi zakon o privatizaciji kojim bi se rješilo pitanje malog dioničarstva i privatizacije po ESOP modelu (radničko dioničarstvo). Saboru je Vlada predložila nekoliko zakona, među kojima i o sudjelovanju hrvatskih Oružanih snaga, policije, civilne zaštite, te državnih službenika i namještenika u mirovnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu. Izbore za općinu Konavle Vlada je raspisala za 28. listopada. Na zatvorenoj sjednici Vlada je donijela odluku o prijenosu osnivačkih prava nad Novinsko-izdavačkom ustanovom Edit - Rijeka na Talijansku uniju - Unione Italiana, središnju organizaciju talijanske manjine u Hrvatskoj -priopćeno je iz Vlade. Ivan Iveković je na osobni zahtjev razriješen dužnosti ravnatelja Porezne uprave, a mr. Katarina Bakija, također na osobni zahtjev, razriješena je dužnosti ravnateljice Carinske uprave. Josip Begović razriješen je dužnosti pomoćnika ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave. Stanko Kovač imenovan je predsjednikom uprave Hrvatskih autocesta d.o.o., a razriješen dužnosti pomoćnika ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Hrvatska elektroprivreda d.d. raspisat će međunarodni natječaj za projekt obnove trafostanice Ernestinovo koja je tijekom agresije na Hrvatsku potpuno uništena. Istodobno, HEP će krenuti u potpuno novi, razvojni projekt izgradnje trafostanice Žerjavinec. Vrijednost projekta obnove TS Ernestinovo, procjenjuje se, iznosi oko 70 milijuna američkih dolara, a izgradnje nove TS Žerjavinec oko 30 mil. USD. LINIĆ: VLADA UBRZANO DOVRŠAVA PROCES PRIVATIZACIJE Dopredsjednik Vlade Slavko Linić izjavio je u ponedjeljak u Rijeci da Vlada ubrzano dovršava proces privatizacije i konsolidacije postupka upravljanja tražbinama i imobiliziranom imovinom. Govoreći o poticanju gospodarstva, Linić je na konferenciji za novinstvo, održanoj zajedno s primorsko-goranskim županom Zlatkom Komadinom i riječkim gradonačelnikom Vojkom Obersnelom, istaknuo da se potiče i malo i srednje poduzetništvo. "Razvoju gospodarstva pomaže i gradnja kapitalnih infrastrukturnih objekata", rekao je Linić, dodavši da je "na riječkom području osim prometnica potrebno graditi i termoelektranu". Na novinarsko pitanje objasnio je da je gotovo napuštena zamisao o gradnji elektrane na ugljen, naročito zato što plinska polja "Ivana" daju dobre rezultate. "Budući da je plin čist energent, sada je zanimanje za lociranje budućeg energetskog objekta zapaženo", zaključio je Linić. Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel kazao je da je riječko gospodarstvo u vrlo tešku stanju, jer su brojna važna gospodarska poduzeća otišla u stečaj. No ima i vrlo pozitivnih primjera pokušaja obnove - kao što su Tvornica konopa, Brodokomerc i Istra vino, dodao je Obersnel, izrazivši nadu da će i Tvornica traktora "Torpedo" ulaganjem slovenskog Holdinga uskoro ponovno početi proizvodnju. MINISTAR FIŽULIĆ U "JUTARNJEM LISTU": SADA NIJE VRIJEME ZA PRIVATIZACIJU Svjetska kriza izazvana terorističkim napadom na SAD mogla bi se, prema mišljenju ministra gospodarstva Goranka Fižulića, loše odraziti i na hrvatsko gospodarstvo, i to najprije na turizam, te na planove za privatizaciju. "Prva gospodarska žrtva svjetske krize mogao bi biti hrvatski turizam", izjavio je ministar Fižulić u intervjuu koji je u četvrtak objavio "Jutarnji list". "Ljudi počinju strahovati od dalekih putovanja i destinacija, a smanjit će se i broj putovanja avionima, što je bilo posebno važno za našu predsezonu i posezonu", ustvrdio je Fižulić. Kao drugu žrtvu Fižulić je izdvojio domaće kompanije koje su se internacionalizirale, koje su izložene svjetskom tržištu ili koje čak kotiraju na nekoj od svjetskih burza. U sadašnjoj situaciji ne može se ostvariti uspješan plasman dionica na burze, što uzrokuje i određene promjene planova privatizacije u ovoj godini, ali i preispitivanje planova za iduću, kaže Fižulić. On smatra da sada svaka prodaja može biti tretirana kao rasprodaja jer su vrijednosti dionica na najnižoj razini u protekle četiri godine. "Vlada si nikako ne smije dopustiti da sada ide u privatizaciju pod pritiskom proračuna i zauzimat ću se za to da privatizaciju provodimo onda kada se za to steknu povoljni tržišni uvjeti", kaže Fižulić. "Ako dođe do oporavka svjetskog tržišta, neke će tvrtke biti spremne za daljnju privatizaciju u 2002. godini", rekao je ministar Fižulić. Treću opasnost Fižulić vidi u uvozu inflacije preko porasta cijene energenata. No, po Fižulićevim riječima, neke grane kao što je brodogradnja, od krize bi mogle imati i koristi, jer će veća cijena vozarina rezultirati većom cijenom brodova. "Pojedini naručitelji već su tražili isporuku brodova prije ugovorenih rokova pa bi se ubrzanom gradnjom mogla postići još veća popunjenost knjige narudžbi", kazao je Fižulić, dodavši da velika potražnja vlada za brodovima za prijevoz naftnih derivata, za gradnju kojih je Hrvatska specijalizirana. VLADA PREDLAŽE ZNATNO SMANJENJE MATERIJALNIH PRAVA JAVNIH SLUŽBENIKA Nakon što je predložila znatno smanjenje materijalnih prava državnih službenika, Vlada je i sindikatima javnih službi ponudila prijedlog Temeljnog kolektivnog ugovora kojim se značajno reduciraju njihova dosadašnja prava. Zaposlenima u školstvu, znanosti, zdravstvu i kulturi te ostalim javnim službenicima Vlada namjerava ukinuti subotu kao neradni dan i smanjiti naknade za rad noću, prekovremeni rad i rad subotom, nedjeljom i blagdanom, te rad u drugoj smjeni. U prijedlogu Temeljnog kolektivnog ugovora, o kojem će Vlada i sindikati javnih službi početi pregovore idućeg tjedna, predlaže se uvođenje subote kao radnog dana, koji bi se uračunavao u trajanje godišnjeg odmora. Naknade za noćni rad smanjuju se sa 40 na 30 posto, a za prekovremeni rad s 50 na 40 posto. Vlada predlaže jedinstvenu naknadu za rad subotom, nedjeljom i blagdanom od 25 posto. Dosad je rad nedjeljom uvećavan za 35, a rad blagdanom za 50 posto. Umjesto novčane naknade za prekovremeni rad, Vlada predlaže da radnici koriste slobodne dane u omjeru 1 naprama 1,5. Naknada za bolovanje iznosila bi 70 umjesto dosadašnjih 80 posto osnovne plaće, a onima koji su na bolovanju zbog ozlijede na radu ili profesionalne bolesti pripala bi naknada od 100 posto plaće. Iznos jubilarne nagrade, božićnice i dara za djecu odredit će se, prema Vladinu prijedlogu, aneksom kolektivnom ugovoru kod donošenja državnog proračuna. Naknada za prijevoz isplaćivala bi se unaprijed za idući mjesec, osim ako Ministarstvo financija ne predloži drugačije rješenje. Terenski dodatak uključio bi troškove prehrane, ali ne i dnevnicu i trošak smještaja. Prijedlog Temeljnog kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, koji na sličan način smanjuje njihova materijalna prava, prošlog je tjedna kao potpuno neprihvatljiv odbacio Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u razdoblju od lipnja do kolovoza porasla 7,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, objavio je Državni zavod za statistiku. Prema područjima i odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) u spomenutom je razdoblju proizvodnja u rudarstvu i vađenju porasla 3,1 posto, u prerađivačkoj industriji 7,1 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 5,3 posto. Promatrano po Glavnim industrijskim grupacijama (GIG), proizvodnja energije povećana je tri posto, intermedijarnih proizvoda osim energije 9,7 posto, kapitalnih proizvoda 0,2 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju 7,2 posto. Istodobno, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju smanjena je 8,5 posto. U razdoblju od lipnja do kolovoza ove godine u usporedbi s prethodnim razdobljem od ožujka do svibnja industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj porasla 1,2 posto. STRANA ULAGANJA U HRVATSKU PROŠLE GODINE 899 MILIJUNA DOLARA Izravna strana ulaganja u Hrvatsku prošle su godine iznosila 899 milijuna američkih dolara, a u prvom kvartalu ove godine iznosila su 29 milijuna dolara, podatci su iznijeti u ponedjeljak na predstavljanju UNCTAD-ovog World Investment Reporta-a (svjetsko izvješće o stranim ulaganjima). Ukupna strana izravna ulaganja u svijetu prošle su godine iznosila 1.300 milijardi dolara, što je 18 posto više nego 1999. godine, istaknuo je dr. Branko Vukmir. Iz sedmog svjetskog izvješća o stranim ulaganjima vidljivo je da su razvijene zemlje i nadalje najveći davatelji i primatelji stranih ulaganja, na njih otpadaju tri četvrtine ukupnih ulaganja, dok se na zemlje u razvoju odnosi oko 19 posto, ili 240 milijuna dolara ukupnih ulaganja. Izravna su ulaganja u zemlje srednje i istočne Europe u 2000. iznosila 25 milijardi dolara, a najviše su primile Poljska (10 milijardi), Češka (4,5), Rusija (2,7), Slovačka (2 milijarde). Hrvatska se ni ove godine ne nalazi u toj skupini nego je i nadalje u, kaže dr. Vukmir, nelogičnoj skupini "developing Europe" koja obuhvaća zemlje bivše Jugoslavije i Maltu. U toj grupi Hrvatska je lani primila najviše ulaganja - 899 milijuna dolara (što je manje nego 1999. kada su iznosila 1,5 milijardi dolara). Slijede Malta sa 639 milijuna izravnih stranih ulaganja, Slovenija sa 181 milijunom, Makedonija sa 170 milijuna, BiH sa 117 milijuna, a nakon dugo vremena na listi se pojavila i SRJ sa 29 milijuna dolara ulaganja. Zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić objašnjava da Hrvatska, zbog rata, do 1995. praktično nije imala stranih ulaganja. Stvaranjem političkih uvjeta počinje i ulaganje stranaca, a to se ponajprije, ističe, odnosi na velike privatizacijske projekte (npr. 1996. privatizacija Plive i Zagrebačke banke, 1999. privatizacija HT-a). U razdoblju od 1993. do prvog tromjesečja ove godine strana su ulaganja u Hrvatsku iznosila 4,83 milijarde dolara. Većina tih ulaganja je iz razvijenih zemalja (dvije trećine iz zemalja EU), dok su najznačajniji sektori telekomunikacije (22 posto ukupnih ulaganja), bankarstvo (21 posto), te farmaceutska industrija. Za ovu godinu Vujčić je iznio tek podatke za prvi kvartal u kojem su strana ulaganja iznosila 29 milijuna dolara. No, ističe pritom da u tome nema privatizacijskih projekta, već da je riječ o "lijepo diverzificiranoj strukturi u različite sektore", što znači u sektor malih i srednjih poduzeća. Predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Hrvoje Vojković ističe da je u prvih devet mjeseci ove godine privatiziran portfelj HFP-a u vrijednosti 250 milijuna kuna, a participirani iznos stranih ulaganja je još 400 milijuna koliko bi u ta društva u idućem razdoblju trebale iznositi investicije. Ovogodišnje se UNCTAD-ovo izvješće o stranim ulaganjima odnosi se na povezivanje stranih ulaganja i domaće industrije, a jedan od zaključaka je da se takvim povezivanjem domaće tvrtke osposobljavaju za bolju proizvodnju i povećanje izvoza. Pritom se posebno ističe značaj vlada koje u rukama imaju instrumente kojima mogu strane ulagače stimulirati na povezivanje s domaćom industrijom, naglasio je Vukmir. Smatra da bi sadašnja hrvatska Vlada mogla puno više učiniti na privlačenju stranih ulaganja nego što sada čini, da bi cijela Vlada trebala biti angažirana na privlačenju stranih ulaganja. Vukmir je iznio i procjenu UNCTAD-a da će strana ulaganja, nakon deset godina rasta, ove godine pasti. Ta je procjena iznijeta prije terorističkih napada na SAD, a kako će se svjetsko gospodarstvo nakon toga oporaviti i stabilizirati teško je reći, napominje Vukmir. TROŠKOVI ŽIVOTA NAJVIŠI U DUBROVNIKU, NAJNIŽI U ZAGREBU Sindikalna košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) pokazuje da su u rujnu minimalni životni troškovi četveročlane obitelji bili najviši u Dubrovniku, a najniži u Zagrebu. Po NHS-ovoj sindikalnoj košarici, u koju su uključeni troškovi za prehranu, stanovanje, odijevanje, prijevoz, higijenu i kulturu, četveročlanoj obitelji u Dubrovniku trebalo je 5.055 kuna, a u Zagrebu 4.464 kune. Iza Dubrovnika prvi od većih gradova je Rijeka sa 4.744 kune, a slijede Osijek sa 4.743 kune, Split sa 4.622 kune, Knin sa 4.580 kuna i Vukovar sa 4.505 kuna. Ako bi se u košaricu uvrstili troškovi redovitog kupovanja novina i najma stana iznosi bi porasli između 1.760 i 2.143 kuna, pa bi tako, primjerice, košarica za Zagreb iznosila između 6.224 i 6.607 kuna. U usporedbi sa srpnjem troškovi života najviše su porasli u Rijeci za 1,6 posto, zatim u Splitu za 1,4 posto te u Zagrebu za 1,36 posto, a u Dubrovniku su porasli samo 0,15 posto. Na porast troškova života najviše je utjecalo poskupljenje prijevoza. Sindikalna košarica NHS-a nešto je jeftinija od košarice Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) koji je izračunao da su minimalni životni troškovi četveročlane hrvatske obitelji u kolovozu iznosili 5.176 kuna. Do te je razlike došlo zato što NHS, za razliku od SSSH, košaricom nije obuhvatio troškove obrazovanja. U NHS-ovu sindikalnu košaricu također nisu uključeni troškovi njege, zdravlja, godišnjeg odmora i sportskih aktivnosti. PAD CIJENA NOVOIZGRAĐENIH STANOVA Prosječna cijena kvadratnog metra prodanog novoizgrađenog stana u Hrvatskoj u prvom polugodištu ove godine iznosila je 8.282 kune. To je za 5,3 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, za 4 posto manje u odnosu na drugo lanjsko polugodište i za 4,7 posto manje u odnosu na prosječnu cijenu četvornog metra u 2000. Pritom je cijena "kvadrata" u Zagrebu za oko dvije tisuće kuna skuplja nego u ostalim naseljima u zemlji, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Četvorni metar prodanog novoizgrađenog stana u Zagrebu u prvom polugodištu ove godine koštao je čak 9.250 kuna, dok se u drugim naseljima u Hrvatskoj kvadrat stana kupovao po prosječnih 7.154 kune. Premda se bilježi (manji) pad cijena stanova, koliko su one još uvijek visoke u našim uvjetima pokazuju jednostavne usporedbe s prosječnim plaćama. Tako je za jedan kvadrat stana potrebno izdvojiti iznos koji premašuje dvije prosječne neto plaće u Hrvatskoj - u prvom polugodištu ove godine prosječna je neto plaća u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila 3.519 kuna. Stan od primjerice skromnih 50 četvornih metara košta oko 414 tisuća kuna (u Zagrebu 462 tisuće), a to je iznos za koji, pojednostavljeno rečeno, prosječni radnik s prosječnom plaćom radi gotovo deset godina. Podaci o prosječnim cijenama odnose se na 503 prodana novoizgrađena stana u prvih šest mjeseci ove godine, od čega su 262 stana prodana u Zagrebu a 241 u drugim mjestima. PRIHODI PRORAČUN U SEDAM MJESECI 25 MILIJARDI, RASHODI 29 MILIJARDI KUNA Državni je proračun u prvih sedam mjeseci ove godine prikupio 25,044 milijardi kuna prihoda, što je 2,3 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok su rashodi izvršeni u iznosu od 29,549 milijardi kuna, ili 4,6 posto više nego u sedam mjeseci prošle godine. Tako je deficit proračuna u prvih sedam mjeseci iznosio 4,5 milijardi kuna, podatci su Ministarstva financija. Iz Ministarstva međugodišnje razlike u prihodima i rashodima objašnjavaju tehničkim rebalansom proračuna iz lipnja ove godine kada su doprinosi za mirovinsko osiguranje uključeni u prihode, a izdaci za mirovine u rashode proračuna. Samo u srpnju prihodi proračuna iznosili su 4,89 milijardi kuna, što je 14,9 posto više nego u srpnju prošle godine. I to je dijelom posljedica lipanjskog tehničkog rebalansa, a dijelom sezonskog karaktera najznačajnijih kategorija prihoda. Naime, porezni su prihodi u iznosu od 4,67 milijardi kuna na međugodišnjoj razini porasli za 39,7 posto, prvenstveno prikupljanjem 1,09 milijardi kuna doprinosa za mirovinsko osiguranje, a i porastom ostalih poreznih prihoda. Tako je u srpnju od PDV-a proračun prihodovao 2,02 milijarde kuna, što je za 13,7 posto više nego u srpnju prošle godine. Prošlogodišnje srpanjske prihode premašili su i prihodi od poreza na dobit (28 posto), na promet nekretnina (17,1 posto), te od carina (5,5 posto). U odnosu na lanjski srpanj, povećani su i prihodi od trošarina (3,2 posto), pri čemu su najviše, za čak 349,6 posto povećani prihodi od trošarina na uvoz automobile. Prema podatcima iz mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva financija, u srpnju je izvršeno ukupno 5,06 milijardi kuna proračunskih rashoda i neto posudbi, što je 10 posto manje nego u srpnju prošle godine. Iako su u rashode u srpnju uključene i isplate za mirovine, do pada ukupnih rashoda došlo je zbog drastičnih ušteda na svim ostalim stavkama. Tako su u srpnju ove, u odnosu na srpanj prošle godine, bruto plaće korisnika proračuna smanjene za 14,7 posto (ukupno u sedam mjeseci iznosi za bruto plaće smanjeni su za 4,5 posto), za 60,5 posto smanjene su ostale kupovine dobara i usluga, za 59,6 posto manje su subvencije, a kapitalni rashodi za čak 71,4 posto. Istodobno su pak porasli ukupni transferi i to za 94,4 posto i to zbog povećanja transfera stanovništvu. Ti su transferi lipanjskim rebalansom porasli na 1,9 milijardi kuna, što je čak 2506,4 posto više nego u srpnju prošle godine. U srpnju je plaćeno i 146,5 milijuna kamata na domaća zaduženja i 380,05 milijuna kuna na strana zaduženja. Proračunski je deficit u srpnju iznosio 169,59 milijuna kuna. Taj je manjak financiran prihodima od izdavanja obveznica Republike Hrvatske denominiranih u euru (250 milijuna eura) i trezorskih zapisa u ukupnom iznosu 1,86 milijardi kuna. Istovremeno je otplaćeno 1,07 milijardi kuna glavnica na domaće, te 642,65 milijuna kuna glavnice na inozemne kredite. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE PLASMANI BANAKA I DALJE RASTU Plasmani hrvatskih poslovnih banaka ostalim sektorima i dalje snažno rastu te su krajem srpnja iznosili 68,4 milijarde kuna, što je 12,5 posto više nego na početku godine. Po podacima iz rujanskog Biltena Hrvatske narodne banke realni trend rasta plasmana ne posustaje i iznosi 1,4 posto mjesečno. Budući da je veliki dio plasmana indeksiran u stranim valutama, stvarni rast plasmana još je veći i iznosio je 17 posto u prvih sedam mjeseci ove godine, pri čemu je samo u srpnju porastao za 3 posto, napominju analitičari središnje banke. Pritom su krediti poduzećima tijekom lipnja i srpnja nominalno povećani 4,3 posto a krediti stanovništvu 4,1 posto. Rast kredita poduzećima posljedica je stagnacije u 1999. i 2000. te pokazuje oživljavanje gospodarstva u ovoj godini, ističu analitičari HNB-a koji istodobno napominju da prebrz rast kredita ipak može upućivati i na oprez. U prvih sedam mjeseci ove godine krediti poduzećima povećani su 12,6 posto, a krediti stanovništvu 16,4 posto. Kamatne stope poslovnih banaka zadržavaju i dalje trend pada. Aktivne kamatne stope opadaju uz oscilacije, ali su sve bliže razini od 9 posto uz veliki ukupni iznos novoodobrenih kredita u srpnju. Prosječna je kamatna stopa na ukupne kunske novoodobrene kredite u srpnju bila na razini od 9,36 posto, a na ukupne novodobrene kredite na razini od 9,1 posto, s tim da je povećan udio novoodobrenih deviznih kredita. Prosječna kamatna stopa na kratkoročne kunske kredite poduzećima pak ponovo je na razini od 5,5 posto, navodi se u najnovijem Biltenu HNB-a. Za razliku pak od aktivnih kamatnih stopa, pasivne kamatne stope banaka ne osciliraju pri opadanju već se stalno smanjuju. Po podacima HNB-a, prosječna kamatna stopa na oročene devizne depozite pala je na razinu od 3,87 posto, dok je prosječna kamatna stopa na oročene kunske depozite smanjena na razinu od 6,07 posto. Razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa već je duže vrijeme na razini od 6 postotnih bodova. ZABA POVISUJE NAKNADE ZA USLUGE GRAĐANIMA OD 1. LISTOPADA Zagrebačka banka će od 1. listopada primjenjivat će izmijenjene naknade za pojedine usluge u poslovanju s građanima, a uvodi i neke nove naknade, primjerice slanje čekovnih blanketa na adresu je dosad bilo besplatno, a odsad će stajati 10 kuna po pošiljci. Isplata gotovine putem debitnih kartica - Maestro i Visa Electron izvan bankomatske i poslovne mreže ZABA-e odsad će se naplaćivati 1 posto odnosno najmanje 10 kuna po transakciji, dok će se isplata tim karticama u inozemstvu naplaćivati 3 posto odnosno najmanje 3,5 eura po transakciji. Povećava se i naknada za isplate gotovine putem MasterCard kartice i to na bankomatima ZABA-e s 2 na 2,5 posto, a udvostručena je najniža naknada po transakciji i sada iznosi 20 kuna. Naknada za isplatu izvan mreže ZABA-e povećana je s 2,5 na 3 posto, uz najniži iznos od 20 kuna po transkaciji, dok se za isplate u inozemstvu mijenja naknada na 3 posto po transakciji, odnosno najmanje 3,5 eura. SMS usluga primanja obavijesti na GSM uređaj, koja je dosad bila besplatna, odsad će stajati od 5 do 12 kuna mjesečno. U poslovanju s čekovima sto posto je povećana naknada po izdanom čekovnom blanketu, sa jedne na dvije kune, a slanje čekovnih blanketa, koje je dosad bilo besplatno, naplaćivat će se 10 kuna po pošiljci. Istodobno je Banka, kako se doznaje, odlučila sniziti cijene naknada za sve korisnike direktnog bankarstva i to prosječno oko 20 posto za Zabafon i Telebanking. ZABA će smanjiti i provizije za dokup statusa štediše, sa 5 posto na 1 posto od iznosa dijela traženog kredita za koji se obavlja dokup. Uz to smanjena je i visina naknade za gotovinsku isplatu stambenih kredita za adaptaciju, dovršenje, rekonstrukciju i sl. sa 10 posto na 5 posto iznosa gotovinske isplate. Iz ZABE promjene u sustavu naknada tumače s jedne strane nakanom i poticanjem građana da svoje poslovanje obavaljaju putem direktnih kanala te usklađenjem s drugim hrvatskim bankama. Ujedno ističu da se danas više od 54 posto transkacija odvija izvan poslovnica, dok je samo pet godina unatrag taj postotak bio 3 posto. POTPISAN UGOVOR O KREDITIRANJU IZMEĐU ZABA-E I DINERSA Predsjednik Uprave Zagrebačke banke (ZABA) Franjo Luković i predsjednik Uprave Diners Club Internationala Žarko Kraljević potpisali su u ponedjeljak u Zagrebu Ugovor prema kojem ZABA Dinersu odobrava dugoročni kredit s valutnom klauzulom u iznosu od 13,3 milijuna eura. Ta kreditna sredstva namijenjena su razvoju i plasmanu novih usluga Dinersa, ali i stabilnosti te tvrtke, kazao je Žarko Kraljević, dodajući kako se uskoro navršava i deseta godišnjica izdavanja prve međunarodne kartice. Naime, 1991. godine, nakon potpisivanja Ugovora o poslovnoj suradnji između ZABA-e i Dinersa, izdana je prva Diners kartica od osamostaljenja Hrvatske. Broj Diners kartica od onda se višestruko povećao - sa tri tisuće, koliko ih je bilo izdano 1993. godine, na više od 200 tisuća koliko bi ih trebalo biti na kraju ove godine, istaknuo je Kraljević. Predsjednik Uprave ZABA-e Franjo Luković kazao je kako se potpisanim ugovorom nastavlja dobra suradnju između tih dviju tvrtki, koje trenutno svojim karticama drže približno dvije trećine hrvatskog kartičnog tržišta. BNP DRESDNER BANK (CROATIA) POSTALA DRESDNER BANK CROATIA D.D. BNP-Dresdner Bank (Croatia) d.d., promijenila je naziv u Dresdner Bank Croatia d.d., a to je uslijedilo nakon što je, francuska banka BNP Paribas sredinom godine prodala 50 postotni udio koji je imala u toj banci svom njemačkom partneru - Dresdner banci iz Frankfurta. BNP-Dresdner Bank (Croatia) d.d. osnovana je u Hrvatskoj 1997. godine zajedničkim ulaganjem pariške banke BNP Paribas i frankfurtske Dresdner banke. Promjena vlasničkih udjela, a sa tim i imena banke, obavljena je sredinom ove godine uslijed reorganizacije zajedničkih aktivnosti dviju bankarskih grupacija u srednjoj i istočnoj Europi. Dresdner Bank Croatia sada je u 100 postotnom vlasništvu Dresdner banke, a u srpnju je postala i dijelom Allianz grupe, jedne od vodećih osiguravajućih grupacija u svijetu. Osiguravateljni koncern Allianz ima oko 60 milijuna klijenata u više od 70 zemalja svijeta, dok Dresdner Bank iz Frankfurta ima 1360 podružnica u 70 zemalja i više od 51 tisuću zaposlenih. Dresdner Bank Croatia, kako ističu iz te banke, planira proširenje palete svojih bankarskih usluga u Hrvatskoj, a očekuju i odobrenje Hrvatske narodne banke (HNB) za vođenje računa pravnih osoba i obavljanje platnog prometa po računima. ISTARSKA KREDITNA BANKA ĆE KREDITIRATI PODUZETNIŠTVO U TURIZMU Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo i Ministarstvo turizma potpisali su u ponedjeljak s Istarskom kreditnom bankom iz Umaga ugovor o kreditiranju turističke djelatnosti na području Istre, a u sklopu Programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva u turizmu kojeg su krajem prošle godine zajednički pokrenuli dva ministarstva. Ugovor su potpisali ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek, ministrica turizma Pave Župan Rusković te predsjednik Uprave Istarske kreditne banke Miro Dodić. Istarska kreditna banka je deveta banka koja se uključila u Program razvoja poduzetništva u turizmu kojemu je ukupni kreditni potencijal 750 milijuna kuna, kazao je ministar Pecek. Dodao je kako su do polovice ovogodišnjeg rujna dosadašnje banke potpisnice ugovora (Dubrovačka banka, Erste&Steiermarkische bank, Hypo Alpe-Adria bank, Raiffeisen bank, Riječka, Splitska, Karlovačka i Volksbank) odobrile 179 kreditnih zahtjeva u visini 103,4 milijuna kuna. Prema ugovoru, istaknuo je Pecek, Istarska kreditna banka će, kao i druge banke, odobravati kredite malim i srednjim trgovačkim društvima, zadrugama i obrtnicima koji se već bave turizmom, ali i onima koji se tek namjeravaju baviti tom djelatnošću. "Turistički" krediti se, pojasnio je Pecek, odobravaju na rok otplate tri do 10 godina, uz godišnju kamatu od 8,5 posto. Minimalni iznos kredita je 5 tisuća eura, a maksimalni nije određen i ovisit će o kvaliteti pojedinog projekta, kazao je Pecek. Predsjednik Uprave Istarske kreditne banke Miro Dodić podsjetio je na dobre poslovne rezultate te banke koja je u zadnje četiri godine za turističku djelatnost, većinom u smještajne kapacitete već realizirala 12 milijuna njemačkih maraka kredita. OTVORENA PODRUŽNICA VOLKSBANK U OSIJEKU U središtu Osijeka u utorak je otvorena peta podružnica Volksbank dd u Hrvatskoj, a uz sjedište u Zagrebu banka djeluje i u Varaždinu, Rijeci i Splitu. Predsjednik Uprave Heinrich Angelides najavio je u iduće 3-4 godine širenje poslovne mreže u Hrvatskoj, kada bi se poslovanje banke trebalo odvijati u ukupno 15 gradova. Banka, koja u Hrvatskoj posluje od 1997., posebnu pozornost uz poslove s građanstvom, posvećuje poticanju malog i srednjeg poduzetništva, napose proizvodnje. PODIZANJE GOTOVINE U ZEMLJI I AMEX BUSINESS KARTICAMA PBZ American Express (AMEX) uvela je novu uslugu podizanja gotovine na bankomatima u zemlji i u poslovnicama Privredne banke Zagreb za pravne osobe, korisnike kartica AMEX Business Card i AMEX Gold Business Card. Do sada su, naime, korisnici dviju kartica gotovinu mogli podizati samo u inozemstvu. Kako su u srijedu izvijestili iz PBZ AMEX-a, visina iznosa koju korisnik Business Carda može podići u zemlji jest 1.500 kuna, a u inozemstvu 600 eura u periodu od 30 dana. Korisnici Gold Business Carda, pak, u zemlji mogu podići gotovinu u iznosu od 2.000 kuna, a u inozemstvu 1.200 eura u periodu od 30 dana. ODOBREN ZAHTJEV ZA AUTORIZACIJU HELIOS MIROVINSKOG D.D. Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (HAGENA) odobrila je zahtjev za autorizaciju Helios mirovinskog dioničkog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, čime je potvrđeno da su, zasad, ispunjeni svi potrebni uvjeti za registarciju društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom. Istaknuto je to u utorak na konferenciji za novinare u Osiguranju Helios, jednom od osnivača tog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom. Ostali osnivači su TBI Holding N.V., Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Sindikat infrastrukture Hrvatskih željeznica i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja. Registraciju od Trgovačkog suda očekujemo tijekom ovoga tjedna, kazao je Nenad Bakić, budući predsjednik Uprave Helios mirovinskog društva za upravljanje mirovinskim fondom te dodao, kako u narednih tjedan dana moraju predložiti i banku skrbnika. Bakić je rekao kako se radi o izboru između Hrvatske poštanske banke i HVB Banke, a time bi se ispunili i svi uvjeti za dobivanje dozvole za rad. Mirovinska je reforma, istaknuto je, najznačajnija reforma u Hrvatskoj, a očekuje se da će doprinijeti jačanju hrvatskog tržišta kapitala te općenito oživljavanju cjelokupnog gospodarstva. Većinski vlasnik budućeg Fonda je nizozemska financijska grupacija TBI Holding N.V., ujedno i 88-postotni vlasnik Osiguranja Helios. Vlasnici su, pak, TBI Holdinga N.V. izraelska grupacija Kardan sa 46,5 posto udjela, Deutsche Bank sa 30 posto udjela i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) s udjelom od 23,5 posto. Inače, osnivači Helios mirovinskog dioničkog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom prvi su podnijeli zahtjev za autorizaciju društva i uplatili 40 milijuna kuna temeljnog kapitala. 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA DIONICE KARLOVAČKE BANKE NA ZAGREBAČKOJ BURZI U TN kotaciju Zagrebačke burze od srijede, 26. rujna bit će uvrštene redovne dionice Karlovačke banke d.d., a trgovina njima započet će istog dana, i to pod burzovnim simbolom KABA-R-A. Kako su izvijestili sa Zagrebačke burze, redovne dionice Karlovačke banke uključene su od 28. lipnja prošle godine u depozitorij i sustav ugovorne namire Središnje depozitarne agencije (SDA) te se prijeboj i namira ovim dionicama obavlja sukladno pravilima SDA. Temeljni kapital Karlovačke banke u iznosu od 68.061.900 kuna podijeljen je na 669.795 redovnih dionica serije A te na 10.824 povlaštenih dionica na ime serije B, pri čemu nominalna vrijednost svake dionice iznosi 100 kuna, stoji u priopćenju Zagrebačke burze. Inače, u kotaciji TN Zagrebačke burze trguje se dionicama tvrki koje nisu u obvezi objavljivanja svojih financijskih izvješća, za razliku od tvrtki čije su dionice uvrštene u kotaciju I, a koje su obvezne objavljivati sve značajnije podatke o svom poslovanju. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 21. do 27. rujna (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 300 390 390 12.180.084 Podravka 139,99 156 150 16.284.880 Viktor Lenac 100 103,99 102,50 285.383 Zagrebačka banka O 1.600 1.660 1.660 1.745.532 Atlantska plovidba 46 47 47 6.930 Atlas 30 30 30 21.585 Croatia osiguranje-R 1.300 1.350 1.350 30.550 Dalekovod 67 67 67 2.345.000 Dalmatinska banka 120 120 120 4.560 Elka 45 45 45 4.500 Hotel Intercontinental 90 90 90 7.380 Rabac ugost. i turizam 50 65 65 577.039 Istraturist 75 83 75 41.960 Jadranski naftovod 2.600 2.600 2.600 7.800 Jadran-turist 42 42 42 8.400 Jadroplov 23 23 23 4.209 Karlovačka pivovara 380 410 380 798.490 Končar 50 50 50 10.450 Kraš 161 170 170 514.274 Privredna banka 131 145 142 152.817 Plava laguna 550 565 551 38.603 Riječka banka 165 176 175 302.270 Riviera 123 146,5 142 6.291.343 Slavonska banka 650 650 650 2.600 Splitska banka 210 220 210 198.200 Sunčani Hvar 32 36,60 32 14.146 Varaždinska banka 115 115 115 3.450 Varteks 32 32 32 6.402 Zlatni rat 33 35 35 10.215 PIF Dom 35,50 38,00 38,00 54.011 PIF Pleter 20,00 20,00 20,00 9.820 PIF Slavonski 16,75 18,85 18,85 129.546 PIF Središnji nacionalni 39,00 39,00 39,00 19.773 DAB-0-03CA* 102,50 103,40 103,40 25.547.123 DAB-0-05CA** 105,00 105,90 105,50 3.941.023 HZZO*** 104,00 104,35 104,35 4.338.484 RHMF**** 99,41 99,75 99,70 7.194.417 RHMJ***** 41,60 41,60 41,60 37.072 83.542.066 * obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine-cijena u % nominale **obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale *** obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ****obveznice RH s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale *****Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 21. do 27. rujna (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Aurum-R-A 3.600 3.600 3.600 651.600 Aurum-R-B 3.700 3.700 3.700 784.400 Biomont 63 63 63 380.772 Bjelovarska banka 4.400 4.400 4.400 4.400 Borik 45,55 55 45,55 30.859 Ericsson-Tesla 141 150 141 177.000 Hoteli Rabac 50 65 65 34.260 Istraturist 85 85 85 19.377 Jadranski naftovod 2.000 2.500 2.500 77.500 Laguna 141 159 141 37.044 Plava laguna 550 550 550 2.200 Riviera 126 145 145 40.330 Sloga 20 20 20 694.860 Valpovo 50 70 70 18.870 PIF Dom 35,95 40,40 38,80 2.952.087 PIF Expandia 35,50 37,61 37,10 1.465.909 PIF Pleter 18,20 20,50 20,50 175.343 PIF Slavonski 17,50 19,50 19,50 1.798.769 PIF Sunce 16,11 17,80 17,80 327.212 PIF Središnji nacionalni 38,50 41,05 39,90 2.241.411 PIF Velebit 36,00 40,00 38,00 900.664 RHMJ* 41,01 45,00 42,50 250.058 13.063.942 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale On-line dražba Zagrebačke burze Rezultati ovotjedne dražbe: Tvrtka Količina Početna cijena Postignuta Cijena Kupac Apatovačka kiselica d.o.o. Križevci 17,31 % udjela 1,00 120.201,00 CRBV Centar za unapređenje stočarstva d.d. Osi. 1777 dionica 133.275,00 133.275,00 CEFB Drvometal d.d. Brezovica 965 dionica 143.013,00 Furnir d.d. Zagreb 118 dionica 11.505,00 Ivančica d.d. Ivanec 17 dionica 1.700,00 1.700,00 ZBB Jamnica d.d. Zagreb 1 dionica 975,00 1.175,00 FAKT Krka d.o.o. Šibenik 0,05 % udjela 800,00 800,00 CEFB Pastor-TVA d.d. Zagreb 87 dionica 16.350,00 16.350,00 HYVR PCZ Split d.d. 106 dionica 1,00 Poljoprivreda Lipik d.d. 5429 dionica 529.327,50 Prehrana d.o.o. Osijek 6,91 % udjela 1,00 2.501,00 CEFB Rijeka-konzalting d.o.o. 13,88 % udjela 7.441,75 7.441,75 CEFB Riviera d.d. Ičići 494 dionice 1,00 20.601 CEFB Segrad d.d. Đurđevac 39 dionica 14.254,50 14.254,50 CEFB Vajda d.d. Zagreb 106 dionica 1,00 2.401,00 CEFB Veterinarska stanica d.o.o. Zaprešić 6,84 % udjela 40.941,00 Veterinarska stanica d.o.o. Grubišno polje 2,44 % udjela 7.386,96 7.386,96 CEFB Veterinarska stanica Glina d.o.o. 5,73 % udjela 18.600,00 18.600,00 FMVR Veterinarska stanica Koprivnica d.d. 1 dionica 975,00 975,00 CBB Veterinarska stanica Otočac d.o.o. 0,06 % udjela 40,75 40,75 ZBB Veterinarska stanica Sisak d.o.o. 16,50 % udjela 179.121,15 179.121,15 COLN Veterinarska stanica Slunj d.d. Slunj 4,60 % udjela 6.931,75 Dunav d.d. Beli Manastir 48294 dionice 482.940,00 482.940,00 FMVR Veletrgovina d.d. Đurđevac 9695 dionica 189.053,00 189.053,00 CEFB UKUPNO 1.198.997,11 5. TVRTKE PLIVA NAMJERAVA KUPITI VLASTITE DIONICE Zbog trenutne nestabilnosti na burzama, faramceutska tvrtka Pliva i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) odlučili su privremeno odgoditi transfer Plivinih dionica, koji je bio najavljen 10. rujna 2001, navodi se u Plivinoj obavijesti koju je proslijedila Zagrebačka burza. Pliva je tada s HZZO-om dogovarala da svoja potraživanja prema zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj, u visini od oko 400 milijuna kuna (što je 4,6 posto temeljnog kapitala tvrtke), naplati preuzimanjem vlastitih dionica iz državnog portfelja. Najavljivano je tada da bi transakcija mogla biti okončana do kraja godine. Zbog izmijenjenih okolnosti, Pliva će primijeniti ovlaštenje dobiveno na Glavnoj skupštini dioničara u lipnju 2001. za kupnju dionica do 10 posto temeljnog kapitala Društva. Kompanija trenutno u svom vlasništvu ima 5,3 posto vlastitih dionica. Pliva razmatra mogućnost zatražiti i odobrenje dioničara da povuče određeni dio ili sve kupljene dionice. Istodobno hrvatska farmaceutska tvrtka ne namjerava mijenjati svoje planove za ekspanziju poslovanja koje će nastaviti financirati iz vlastitog snažnog novčanog toka. Ako dođe do transfera s HZZO-om, nakon toga bi državni fondovi - Hrvatni zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) u svom portfelju imali još 17,76 posto dionica Plive. PODRAVKA I KRAŠ POTPISALI UGOVOR O POSLOVNOJ SURADNJI Koprivnička prehrambena industrija Podravka i zagrebačka prehrambena industrija Kraš potpisali su Ugovor o poslovnoj suradnji temeljem kojeg će Podravka, putem svoje mreže u Mađarskoj, distribuirati Kraševe proizvode, objavljeno je iz Podravke. Tim ugovorom Podravka želi proširiti svoju ponudu kvalitetnim konditorskim proizvodima. Putem razvijene Podravkine distribucijske mreže u Mađarskoj i Kraš će temeljem ugovora o suradnji svoje proizvode bolje promovirati na mađarskom tržištu. Ugovor o ekskluzivnoj distribuciji Kraševih proizvoda potpisali su direktor Podravke International iz Budimpešte Dražen Pros i direktor prodaje, marketinga i logistike Kraša Darko Radišić. Predstavnici obje tvrtke slažu se kako se ne radi samo o distributerskom ugovoru već o znakovitoj poslovnoj suradnji dviju hrvatskih prehrambeni kompanija kakva bi trebala biti obrascem za ponašanje i ostalih kompanija u Hrvatskoj. INA JE PODUZIMALA I PODUZIMA MJERE ZA ZAŠTITU SVOJE IMOVINE U SRJ Hrvatska naftna kompanija INA opovrgnula je u srijedu informacije objavljene u jednom dnevnom listu da ne poduzima ništa kako bi joj se vratila njena imovina u Srbiji. "Naprotiv, u tu svrhu angažirali smo u Beogradu odvjetnički ured koji radi upravo na poslovima povrata imovine. Uzgred, obavili smo i niz razgovora i konzultacija na tu temu s Božom Marendićem, predstojnikom Vladina Ureda za projekt sukcesije", stoji u Ininom priopćenju. Naime, prema informacijama objavljenim u jednim hrvatskim dnevnim novinama srbijanska vlada Zorana Đinđića namjerava privatizirati Ininu imovinu u SR Jugoslaviji, vrijednu više od 300 milijuna njemačkih maraka, a kao razlog se neslužbeno navodi da INA nije do 1. kolovoza ove godine Ustavnom sudu SRJ dostavila zahtjev za povrat imovine. Iz Ine pak navode da se odluka Ustavnog suda o ukidanju odluka kojima je oduzeta imovina hrvatskih poduzeća odnosila na poništenje odluka iz 1992. godine i da se nije odnosila na imovinu Ine. Inina imovina, među kojom je i 187 benzinskih postaja i sedam skladišta, oduzeta je već 7. prosinca 1990., dakle dvije godine prije i to po propisima koji su uređivali pravo radnika u samoupravnom sustavu, ističu iz Ine. Dodaju da je s Ininom imovinom utemeljena najprije tvrtka INA-Beograd, koja je kasnije preinovana u Beopetrol. Već protiv akata iz 1990. pokrenuli su dvije parnice na Okružnom privrednom sudu u Beogradu, a i danas poduzimaju mjere za zaštitu svoje imovine, ističu iz Inine službe za informiranje i odnose s javnošću. RAFINERIJA DOBILA ZNAČAJNA PRIZNANJA ZBOG BRIGE O ZAŠTITI OKOLIŠA Ininoj Rafineriji nafte u Sisku u ponedjeljak su dodijeljeni certifikati međunarodnog sustava upravljanja okolišem po standardima ISO 14001 te sustava za upravljanje zaštitom na radu i zaštitom zdravlja zaposlenika po standardima OHSAS 18001. Time je ta tvrtka s 1350 zaposlenih, uz ponovno dobiveni međunarodni certifikat upravljanja kvalitetom ISO 9001, prva u sustavu Ine i u Hrvatskoj uvela integrirani sustav upravljanja kakav se primjenjuje u svim razvijenim zemljama svijeta. Međunarodne certifikate sisačkoj rafineriji, nakon višemjesečnih priprema, izdala je međunarodna prosuditeljska kuća Bureau Veritas Quality International (BVQI) iz Londona, čiji je predstavnik Tomislav Augustinović certifikate predao direktoru Rafinerije Borisu Čavraku. U REVITALIZACIJU BUŠOTINE U KALINOVCU INA ULOŽILA 22 MILIJUNA U revitalizaciju bušotine na plinsko-kondenzatnom polju Kalinovac u Podravini, INA-Industrija nafte uložila je dosad oko 22 milijuna američkih dolara, a s obzirom na dnevnu proizvodnju od 165 tisuća prostornih metara plina i 97 prostornih metara kondenzata, to ulaganje vratit će se Ini već krajem ove godine. Iz Ine ističu kako su dosad, svojim 're-entry' programom, koji omogućava povećanje proizvodnje plina i kondenzata iz postojećih bušotina, obuhvatili ukupno sedam starih bušotina u Podravini - tri na polju Kalinovac te četiri na Molvama. Na revitaliziranim poljima na Molvama bilježi se tako 20 postotno povećanje proizvodnje, dok u Kalinovcu ono iznosi 30 posto. Iduće godine, hrvatska naftna kompanija planira na još desetak bušotina priključiti koso usmjerene plinsko-kondenzatne bušotine, što je sastavni dio revitalizacije i povećanja proizvodnje na već postojećim bušotinama. HEP U VARAŽDINSKU SLOBODNU ZONU ULAŽE ŠEST MILIJUNA MARAKA Hrvatska će elektroprivreda (HEP) u izgradnju elektropskrbe varaždinske slobodne zone uložiti šest milijuna njemačkih maraka, rekao je u srijedu novinarima nakon sastanka sa zamjenikom predsjednika Vlade i predsjednikom Nadzornog odbora HEP-a Goranom Granićem varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok. Slobodna zona, dodao je, namijenjena je domaćim i stranim ulagačima, a na sastanku, održanom u Gradskoj vijećnici, o načinu zajedničkog ulaganja pokušali su se dogovoriti predstavnici investitora, HEP- a, među kojima je bio i član Uprave Šime Balabanić, te Trgovačkog društva Slobodne zone. EBRD ODOBRILA KREDIT OD 12,5 MILIJUNA EURA VETROPACK STRAŽI U tvornici stakla Vetropack Straža iz Huma na Sutli potpisan je u četvrtak ugovor kojim je tom jedinom hrvatskom proizvođaču staklene ambalaže Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila kredit u iznosu od 12,5 milijuna eura, objavili su iz Vetropack Straže. Kredit je namijenjen daljnjem širenju proizvodnih kapaciteta, odnosno rekonstrukciji peći za bijelo staklo i njoj pripadajućih proizvodnih strojeva, kontrole i pakirne opreme. Prema planovima poslovodstva, nova će peć u pogon biti puštena sredinom svibnja iduće godine, čime će se proizvodnja bijelih staklenki povećati za 70 posto. Financiranje ovog projekta, kazao je Hans Christian Jacobsen, direktor EBRD-ovog Agrobusiness teama, pozitivno će djelovati na čitavu regiju, zbog sve većih zahtjeva ovdašnjih proizvođača pića i hrane za kvalitetnom staklenom ambalažom. Dragutin Špiljak, direktor Vetropack Straže istaknuo je, kako će nova tehnologija osigurati višu kvalitetu proizvoda, uz smanjenje potrošnje energije u procesu taljenja stakla te će se smanjiti emisije otpadnih plinova i poboljšati uvjeti rada. Realizacijom ovog projekta, kazao je, osigurat će se dugoročno snabdjevanje tržišta bijelom staklenom ambalažom, koja svojom kvalitetom i dizajnom zadovoljava potrebe i zahtjeve kupaca. Vetropack Straža članica je švicarskog Vetropacka, koji ima staklane u Češkoj, Austriji i Švicarskoj, a spomenuta investicija dio je Vetropackove strategije širenja tržišta u zemljama ovog dijela Europe. Godišnja proizvodnja Vetropack Straže je više od 130 tisuća tona stakla. MICROSOFT PREDSTAVIO HRVATSKU VERZIJU PROGRAMA OFFICE XP Tvrtka Microsoft Hrvatska predstavila je u četvrtak hrvatsku verziju novog računalnog programa 'Microsoft Office XP', inače vodećeg svjetskog uredskog softvera, u čiju je lokalizaciju, odnosno prevođenje na hrvatski jezik, tvrtka investirala 800 tisuća američkih dolara. Na hrvatski jezik prevedene su najkorištenije aplikacije iz Office paketa - programi Word, Excel i Outlook, kao i u ranijoj inačici tog programa - Officeu 2000, a povećan je ukupan broj prevedenih riječi. Na hrvatskom jeziku sada je ukupno 1,8 milijuna riječi, odnosno po 600 tisuća u zajedničkom dijelu programskog paketa. U Excelu i Wordu ima 350 tisuća, dok na prijevod Outlook-a otpada 250 tisuća riječi. Microsoft je uveo i novi način legaliziranja kupljenog softvera, što bi u jednoj mjeri trebalo smanjiti nelegalno korištenje programa, tzv. piratstvo. Trenutačno u Hrvatskoj ima između 47 i 48 tisuća legalnih korisnika svih dosadašnjih verzija programskog paketa Office, od kojih je svega 5 dio 6 tisuća pojedinačnih korisnika dok su ostalo grupne licence, rekao je direktor Microsofta Hrvatska Goran Radman. U SINJSKU DALMATINKU VRAĆA SE NOVA SKUPINA RADNIKA U sinjskoj tvornici konca Dalmatinka, gdje su strojevi ponovno nakon višemjesečne stanke pokrenuti u subotu, i narednih će se dana, u skladu s odvijanjem proizvodnog ciklusa, nastaviti vraćanje radnika. U listopadu će tako u tvornicu biti sa Zavoda za zapošljavanje - gdje su prijavljeni nakon dobivenog otkaza - vraćeni uz sada 150 zaposlenih još njih 200-ak, najavila je stečajna upraviteljica tvrtke, zagrebačka odvjetnica Blanka Tuđen-Mazuth. Ona je optimistički raspoložena kad je u pitanju budućnost tvornice, nad kojom je stečajni postupak otvoren u srpnju ove godine, zbog čega je svih 860 zaposlenih dobilo otkaze i upućeno na Zavod za zapošljavanje. Stečajna upraviteljica, koja je inače dosad u Hrvatskoj uspješno obavila taj posao u još tri tvrtke, uvjerena je kako će se za Tvornicu naći strateški partner, odnosno kupac, jer tržište, posebno ono u Njemačkoj i Italiji, prihvaća i sve više traži Dalmatinkino predivo i konac, kao vrlo kvalitetan proizvod. RADNICI "DALMACIJE" OPET OTJERALI STEČAJNOG UPRAVITELJA Stečajni upravitelj tvornice ferolegura "Dalmacija" iz Dugog Rata, imenovan prije petnaestak dana, u srijedu je ponovno pokušao ući u tvornicu i preuzeti dužnost, ali su ga u tome, kao i prošlog tjedna, spriječili radnici. Ovaj put je stečajni upravitelj Vladimir Sprečkić pokušao ući u tvornicu u pratnji policije. Njegov ponovni pokušaj da preuzme svoje ovlasti prošao je bez težeg incidenta samo zahvaljujući policiji i prisebnijim radnicima dugoratske tvornice. Ogorčeni radnici kažu kako više nikome ne mogu vjerovati, jer su izbačeni na ulicu. Već 25 mjeseci, kažu, nisu primili plaću, osim u dva navrata po 1.200 kuna. Kažu kako minimalac koji im je država, kao 25- postotni vlasnik tvornice bila dužna osigurati, nisu nikad dobili i sumnjaju da je netko taj novac stavio u džep. Radnici ne žele Sprečkića pustiti u tvornicu jer misle da će on bivšem direktoru Anti Čoviću, kojega drže najodgovornijim za propast tvornice, pomoći u prikrivanju kriminala i zloporaba. Sprečkić je, tvrde, Čovićev satelit koji nije sposoban ponovno oživjeti tvrtku i pokrenuti proizvodnju prema utvrđenom programu. Ivan Ribičić, predsjednik Nezavisnog sindikata Dalmacije - Dugi Rat na sastanku s radnicima održanom kasnije tijekom dana, rekao je kako će ustrajati na zahtjevu da Vladimir Sprečkić odstupi. Dodao je kako protiv Sprečkića radnici nemaju ništa osobno, ali da traže kvalitetnu osobu koja će stečajni program znati i moći provesti. Rekao je kako će se predstavnici sindikata sutra sastati sa Sprečkićem i kako će se na tom sastanku "s njim pokušati dogovoriti". Stečajni upravitelj Sprečkić, do kojega nije moguće doći, kako doznajemo, ne želi odstupiti. Najavio je kako će, ipak, pokušati ući u tvornicu i preuzeti dužnost te da će za to koristiti sva zakonska sredstva. Problemi ove nekada uspješne tvornice traju već nekoliko godina, a kulminirali su prije godinu dana, kada joj je HEP zbog neplaćenih računa isključio struju. Radnici su više puta blokirali jadransku magistralu tražeći pokretanje proizvodnje i ukazujući na lošu upravu. Prije dva tjedna Splitsko-dalmatinska PU podnijela je kaznenu prijavu protiv sedmorice bivših čelnika ove tvornice pod sumnjom da su zloporabom položaja oštetili tvornicu za 37 milijuna kuna. RADNICI "AGROKOKE" ŠTRAJKAJU ZBOG NEISPLATE PLAĆA Radnici "Agrokoke" od ponedjeljka, 24. rujna, štrajkaju zbog neisplate plaća za lipanj, srpanj i kolovoz, priopćio je u utorak Sindikat poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije i vodoprivrede Hrvatske (PPDIV). Od 270 zaposlenih u "Agrokoki" štrajka 95 posto radnika, svi osim članova Uprave, a na farmama se obavljaju samo nužni poslovi kako ne bi došlo do pomora peradi, ističe PPDIV. Štrajk se provodi u "Agrokokinom" sjedištu u zagrebačkoj Dubravi, predstavništvu u Rijeci i na farmama u Božjakovini, Hrvatskom Leskovcu, Prečecu, Kloštar Ivaniću i Pavlomiru. Uprava "Agrokoke" ponudila je isplatu plaće za lipanj tijekom ovoga tjedna, plaće za srpanj slijedećeg tjedna, a plaće za kolovoz do kraja idućeg mjeseca. Također je obećala isplatu naknade za prijevoz kroz dva tjedna. Prosječna plaća u "Agrokoki" iznosi oko 2.200 kuna, a tvrtka duguje radnicima za tri neisplaćene plaće ukupno dva milijuna kuna. Poslodavac je tijekom pregovora zatražio od sindikata da štrajk odmah stavi u stanje mirovanja, no sindikalci su, zbog nepovjerenja prema poslodavcu, spremni štrajk staviti u mirovanje tek nakon isplate plaća za lipanj, kaže se u priopćenju. "Agrokoka", nekad najveći hrvatski proizvođač jaja, trenutno je u većinskom vlasništvu tvrtke "Perfa" čiji je vlasnik Josip Benko. KUTJEVAČKO VINOGRADARSTVO OTKUPLJUJE 240 VAGONA GROŽĐA Poljoprivredno-prehrambena tvrtka "Kutjevo" neće mijenjati otkupnu cijenu grožđa u odnosu na prošlu godinu te će ovogodišnja otkupna cijena graševine na bazi 18 posto sladora iznositi 3,90 kuna po kilogramu, rekao je to direktor proizvodne jedinice "Vinogradarstvo i vinarstvo" Božo Bokšić kutjevačkim kooperantima u utorak na sastanku na kojem je uz analizu prošlogodišnje bilo riječi i o ovogodišnjoj berbi grožđa te otkupnoj cijeni. Ove jeseni kutjevačko vinogradarstvo od svojih kooperanata planira otkupiti oko 240 vagona grožđa, a približno isto toliku količinu grožđa ubrat će s vlastitih vinogradarskih površina. Za prošlogodišnji urod kooperantima je nedavno isplaćena i zadnja rata tako da su oni ukupno dobili 11,5 milijuna kuna. Sa svakim kooperantom sklopljen je ugovor, a tom prilikom svaki kooperant dao je upisnik o svojim vinogradarskim površinama, što je rijetkost u Hrvatskoj, rekao je Bokšić. Istaknuo je kako je ove godine u kupovinu najsuvremenije kompjutorske opreme za kontrolu fermentacije u kutjevačke podrume investirano oko 4 milijuna kuna. 6. SAJMOVI, PREDSTAVLJANJA, SUSRETI POSLOVNI RAZGOVORI NJEMAČKIH I HRVATSKIH TVRTKI Poslovni razgovori njemačkih i hrvatskih tvrtki zainteresiranih za uspostavljanje međusobne suradnje u različitim djelatnostima održani su u uotrak u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) - Komore Zagreb i u suradnji s Industrijsko-trgovinskom komorom njemačke pokrajine Rheinland-pfalz sa sjedištem u Mainzu. U njemačkom gospodarskom izaslanstvu sudjelovali su direktori i menadžeri iz dvadesetak industrijskih tvrtki s područja pokrajine Rheinland-Pfalz i Saarland, pretežno iz metalske industrije i strojogradnje. Oni su sa zainteresiranim hrvatskim partnerima razgovarali o mogućnostima razvitka suradnje kroz koorporativne odnose, zajednička ulaganja i druge oblike, s tim da su nova tržišta i profitabilna proizvodnja u interesu obje strane. U razgovorima su s hrvatske strane sudjelovali predstavnici tridesetak tvrtki, među kojima Đure Đakovića, Ina-Naftaplina, Končar-Alata, Korduna, Autohrvatske, Željezare Sisak i Tehnomehanike. Pokrajina Rheinland-Pfalz je među industrijski najrazvijenijim njemačkim pokrajinama, posebice poznata po kemijskoj, metalskoj, automobilskoj i prehrambenoj industriji te industriji obuće, a u gospodarskoj strukturi prevladavaju male i srednje tvrtke preko kojih se ostvaruje 60 posto prometa (više od 40 posto proizvodnje se izvozi). Upravo te tvrtke, kako je rečeno, pokretači su gospodarskog razvitka spomenute pokrajine, a njihov razvoj potiče i Investicijska banka u vlasništvu Ministarstva gospodarstva, koja kreditira i programe suradnje sa stranim bankama. Njemačko izaslanstvo koje je predvodio Hans Christian Arlt, načelnik u Ministarstvu gospodarstva Rheinland-Phalza primio je predsjednik HGK-Komore Zagreb Zlatan Froehlich. GOSPODARSTVENICI IZ DALMACIJE SUDJELOVAT ĆE NA GOSPODARSKOM SUSRETU U BEOGRADU Gospodarstvenici iz Dalmacije sudjelovat će na susretu s predstavnicima jugoslavenskih tvrtaka u Beogradu 3. i 4. listopada ove godine, priopćeno je u srijedu iz Županijske komore Split, koja u suradnji Privrednom komorom Jugoslavije organizira susret. Na susret će iz Dalmacije ići gospodarstvenici iz Splita, Zadra, Šibenika i Dubrovnika. Predsjednica Županijske komore u Splitu Jadranka Radovanić kazala je Hini da je interes gospodarstvenika iz obiju zemalja za susret u Beogradu iznimno velik. U PETAK OTVORENJE POLJOPRIVREDNOG KOMPLEKSA LIPOVAC Poljoprivredna tvrtka Lipovac d.d. iz Lipovca svečano će u petak, 28. rujna otvoriti svoj obnovljeni poljoprivredni kompleks u koji je do sada investirano više od 45 milijuna kuna. Poljoprivredna tvrtka Lipovac u ratnim je razaranjima pretrpjela štetu veću od pet milijuna njemačkih maraka. Nad poduzećem je 1999. godine proglašen stečajni postupak, pojašnjavaju iz tvrtke čiji je sadašnji 100 postotni vlasnik privatni poduzetnik Hrvatko Šimunić koji osim Lipovca d.d. ima tvrtku Tigar-prom ekskluzivnog zastupnika za Hrvatsku proizvoda Sharp, Aiwu te Nintendo games. Preuzimanjem poduzeća u stečaju krenulo se u pokretanje poljoprivredne proizvodnje točnije proizvodnju crvenog luka, krumpira i mrkve na jednom od najkvalitetnijih zemljišta u Slavoniji, kažu u Lipovcu. Dodaju kako su osim investiranja u primarnu proizvodnju znatna sredstva uložena i u proces skladištenja i konfekcioniranja povrća. U tvrtki kažu kako će se projektom "Lipovac" na državnoj razini uspješno krenuti u rješavanje dijela količinskog manjka domaće proizvodnje povrća u odnosu na potrošnju koja se nadoknađuje uvozom. Tako je Lipovac d.d. tijekom ove godine (koja je prva godina proizvodnje) proizveo 10 tisuća tona crvenog luka, krumpira i mrkve. Namjera poslovodstva Lipovca je da postane regionalni pokretač udruživanja proizvođača hrane, a u suradnji s individualnim kooperantima i tvrtkama već je ugovorena proizvodnja 20.000 do 25.0000 tona povrća za sezonu 2001/2002. godinu. Prodajne cijene naših povrtlarskih proizvoda (crveni luk, mrkva, krumpir) bit će niže za 8,7 do 34 posto u odnosu na ostvarene prosječne nabavne cijene tih proizvoda na inozemnim tržištima, kažu u Lipovcu d.d. Dodaju kako "tajna" nižih cijena leži u vlastitoj proizvodnji te korištenju vlastitih skladišnih kapaciteta tijekom cijele godine, a pravilno tržišno pozicioniranje i niže cijene omogućit će im i izravna distribucija kod prodaje povrća bez posrednika. USPJEŠAN NASTUP HRVATSKIH INOVATORA NA CELJSKOM SAJMU Hrvatski inovatori uspješno su se predstavili na prošlotjednom Međunarodnom obrtničkom sajmu u Celju, a između devet izloženih hrvatskih inovacije dvije inovacije su dobile zlatne, a tri srebrne medalje, objavljeno je iz Saveza inovatora Zagreba. Zlatne medalje dobile su inovacija digitalni brojač kave zagrebačkog inovatora Miroslava Kovača, te višenamjenski stol riječkog inovatora Dragutina Babića. Srebrene medalje odnijele su inovacije bušilica za horizontalno bušenje zemlje, apsorbent za upijanje znoja, te višekanalni infracrveni sustav komunikacija. Za te su izloške, prikazane na sajmu kako gotovi proizvodi, brojni slovenski poduzetnici iskazali značajan poslovni interes, pojašnjavaju u savezu inovatora. Na dijelu hrvatskog izložbenog prostora, uspješno su predstavljeni i mladi hrvatski inovatori, učenici zagrebačkih i riječkih osnovnih i srednjih škola, a svi su nagrađeni Velikim nagradama za inovacije mladih. Međunarodni obrtnički sajam u Celju najveća je slovenska sajamska manifestacija te vrste, a drugi je po veličini obrtnički sajam u Europu. U sklopu sajam održava se i specijalizirana izložba inovacija, na kojoj je ove godine izloženo 40 inovacija iz Slovenije i Hrvatske. Ovogodišnji Sajam obrtništva u Celju okupio je 1796 izlagača iz 32 zemlje, a posjetilo ga je oko 200.000 posjetitelja. 7. UDRUGE HUP OSNOVAO KOORDINACIJU ZA UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) osnovala je u utorak Koordinaciju za upravljanje ljudskim resursima, s ciljem definiranja problema i strategije razvoja ljudskih resursa u hrvatskom poduzetništvu kao i obrazovanja stručnjaka koji Hrvatskoj mogu pomoći u uključivanju u globalne svjetske gospodarske trendove. Na osnivačkom skupu Koordinacije, čijim članovima mogu postati predstavnici odjela za ljudske resurse hrvatskih tvrtki, voditelj HUP-ova Odjela za edukaciju Željko Orsag istaknuo je kako i hrvatski model gospodarske strategije mora uvažiti sve veći utjecaj tzv. nove ekonomije u svjetskom gospodarstvu u kojem znanje postaje ključni pokretač razvoja. Pritom Hrvatska, kaže, treba iskoristiti svoje ne male ljudske potencijale i veću pažnju posvetiti znanosti i istraživanju jer samo sposobnost za tehnološku inovaciju osigurava konkurentnost na međunarodnom tržištu. HGK: PRIHVAĆEN KODEKS OGLAŠAVANJA Grupacija agencija za tržišno komuniciranje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori prihvatila je na svojoj godišnjoj skupštini Kodeks oglašavanja čime će se, među ostalim, izjednačiti kriteriji za rad svih pojedinaca i organizacija uključenih u proces komuniciranja na području Hrvatske. Jedna od funkcija Kodeksa je uvođenje suvremenih, teoretskih i praktičnih dostignuća u razvoju tržišnog komuniciranja, kao i izgrađivanje odgovornosti prema potrošačima i javnosti svih onih koji se bave tržišnim komuniciranjem, a posebice oglašavanjem, istaknuto je na skupštini. Kodeks bi trebao spriječiti moguće zloporabe oglašavanja, a dopuna je postojećim pravnim dokumentima Hrvatske koji svojim sadržajima reguliraju djelatnost komuniciranja, kazao je predsjednik Grupacije Eduard Šumanovac. 8. POSEBAN PRILOG TRŽIŠTE HRVATSKE ROBE NEMJERLJIVO ŠIRE NEGO U PROŠLOME DESETLJEĆU Dopredsjednik Vlade Slavko Linić kazao je u ponedjeljak u razgovoru s gospodarstvenicima grada Rijeke i Primorsko-goranske županije kako je Vladin velik uspjeh što je tržište za hrvatsku robu nemjerljivo šire nego u prošlome desetljeću. Na nekim tržištima posve su ukinuta ograničenja za uvoz hrvatske robe, a dio domaće proizvodnje još je nekoliko godina zaštićen od konkurencije, rekao je Linić. Ustvrdio je da je Vlada uspjela definirati poreznu politiku i pridonijeti da administracija postane servis, a ne kao do sada zapreka razvoju gospodarstva. Ne možemo biti zadovoljni učincima u suzbijanju sive ekonomije te kanimo uvesti oštre kazne za prekršitelje i izjednačavanje u plaćanju doprinosa svih vrsta rada, upozorio je Linić. Govoreći o Vladinim nastojanjima u poticanju gospodarstva, podsjetio je da je velik posao učinjen s ujedinjavanjem portfelja i javnošću privatizacijskog procesa. Težit ćemo da država bude vlasnik u što manjem broju tvrtaka te će s više od 25 milijarda kuna svojih tražbina podupirati nove vlasnike i nove gospodarske poslove. Vlada će jedino izravno poticati srednje i malo poduzetništvo te će težiti uporabi sada neiskorištene državne imovine, rekao je Linić. Dodao je da će državne subvencije ubuduće primati jedino brodogradnja i poljoprivreda, a Vlada će pratiti i izvoz. Govoreći o tečaju kune, dopredsjednik Vlade je istaknuo kako se ne razmišlja o zadiranju u tečaj, posebice zato što je visok vanjski dug, a zajmovi uglavnom uzimani u stranim valutama. Predsjednik Županijske gospodarske komore Josip Stanković je istaknuo da su gotovo svi gospodarski pokazatelji na riječkom području u ovoj godini pozitivni, a uz ostalo naveo je devet posto veći ukupan prihod i 4,6 posto niže troškove. Gospodarstvenike je zanimalo što je moguće učiniti da se promijeni stanje u kojem, primjerice, brodogradnji nedostaju radnici, a istodobno je velik broj nezaposlenih na burzi. Na pitanje o izgledima za smanjenje doprinosa na plaće dopredsjednik Vlade je ustvrdio kako je o tome uopće teško i razmišljati dok se dvije do tri mirovine na godinu za više od milijun hrvatskih umirovljenika, prosječne dobi od samo 52 godine, daju izravno iz državnog proračuna. Na pitanje o radu Hrvatskih šuma odgovorio je da je to vrlo "neorganiziran mastodont, u kojemu 10.000 ljudi uspije potrošiti sve što šume produciraju", a to je, zaključio je, posve neodrživo i takvo stanje treba brzo i korjenito mijenjati. NEZADOVOLJAVAJUĆA INFORMIRANOST S MIROVINSKOM REFORMOM Gotovo trećina hrvatskih građana uopće nije upoznata s konceptom "tri stupa" mirovinske reforme, a četvrtina njih je prilično slabo upoznata s tom reformom, podatci su iz istraživanja GfK - Centra za istraživanje tržišta iz Zagreba. Centar je s istraživanjem koliko su građani informirani i kakav je njihov stav o mirovinskoj reformi započeo još 1999., nastavio u 2000. godini, a ove je godine istraživanje provedeno u dva vala (u veljači i lipnju na reprezentativnom uzorku). Rezultati najnovijih istraživanja, ističu iz GfK - Centra za istraživanje tržišta, pokazuju da je informiranost o mirovinskoj reformi na nezadovoljavajućoj razini. Naime, samo 9 posto ispitanika smatra da je relativno dobro upoznato s konceptom "tri stupa" (2 posto vrlo dobro, a 7 posto prilično dobro). Svaki je pak peti ispitanik osrednje, niti dobro niti loše upoznat s konceptom reforme, dok čak 57 posto ispitanika izjavljuje da je prilično slabo (25 posto) ili gotovo nikako (32 posto) upoznato s reformom mirovinskog sustava. Bez odgovora na pitanje o upoznatosti s konceptom "tri stupa" je 14 posto ispitanika. Podatci iz istraživanja također pokazuju da najveću korist od mirovinske reforme ispitanici očekuju za državu (31,7 posto) i financijske institucije koje će sudjelovati u reformi (17,9 posto). Najmanju pak korist od reforme ispitanici očekuju za sadašnje umirovljenike (42,2 posto) i za zaposlenike (29,1 posto). Četvrtina pak ispitanika ne zna ili nije imala odgovor na pitanje o očekivanim koristima od mirovinske reforme. Prema istraživanju GfK - Centra za istraživanje tržišta ispitanici kao najvažnije kriterije za odabir mirovinskog fonda izdvajaju sigurnost uloga, visinu mirovina, sigurnu politiku ulaganja, te bogate banka, odnosno osiguravajuće društvo (s velikim kapitalom). Istraživanje GfK - Centra za istraživanje tržišta provedeno u veljači i lipnju ove godine, što znači da je provedeno ranije nego što je započela javna edukacijska kampanja o reformi. Naime, prema Vladi predstavljenom izvješću o dosadašnjem tijeku priprema za mirovinsku reformu javna edukacijska kampanja započela je sredinom kolovoza. Inače, mirovinska reforma i uvođenje drugog stupa počinje 1. siječnja iduće godine. MMF: PORAST SVJETSKOG GOSPODARSTVA ZA 2,6% U 2001. I ZA 3,5% U 2002. Svjetski monetarni fond (MMF) predviđa da će u 2001. svjetsko gospodarstvo zabilježiti rast od 2,6 posto, a 2002. 3,5 posto, što je osjetni pad u odnosu na 4,7 postotni rast zabilježen prošle godine, stoji u redovnom polugodišnjem izvješću MMF-a o izgledima svjetskog gospodarstva, objavljenom u srijedu. Ti su iznosi manji i od onih koje je MMF iznio u proljeće, kad je za tekuću godinu predviđao rast od 3,2 posto a za iduću 3,9 posto. Usporavanje gospodarskog rasta osobito se osjeća u SAD, kojemu se u 2001. predviđa rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 1,3 posto (u proljeće 1,5 posto), a u 2002. 2,2 posto (u proljeće 2,5 posto). Američko gospodarstvo još prošle godine zabilježilo je mnogo veći rast - 4,1 posto, a proljetna predviđanja MMF-a u novom su izvješću smanjena uz objašnjenje kako su "teroristički napadi 11. rujna dodatno povećali opasnost od usporavanja rasta". "Posljedice napada po američko gospodarstvo ne bi trebale biti osobito snažne, ali posljedice po povjerenje potrošača je vrlo teško procijeniti u ovom trenutku", rekao je glavni ekonomist MMF-a Kenneth Rogoff na predstavljanju izvješća. U zoni eura predviđa se 1,8 posto rasta u ovoj i 2,2 posto u idućoj godini (2,4 posto i 2,8 posto u proljetnim predviđanjima). Pad bilježi i japansko gospodarstvo s predviđanjima od 0,5 posto rasta ove i 0,2 posto 2002. godine, nasuprot 0,6 posto i čak 1,5 posto u predviđanjima od proljeća. Jedna od rijetkih zemalja u kojima je postotak rasta gospodarstva u novom izvješću MMF-a povećan u odnosu na proljetno je Kina, čiji bi BDP u 2001. trebao porasti za 7,5 posto, a 2002. za 7,1 posto. U proljeće je MMF Kini u tekućoj godini predviđao porast od 7 posto. Provedba "ohrabrujućih mjera" dovela je do konsolidiranja ruskog gospodarstva, ali će rast bruto domaćeg proizvoda ovisiti isključivo o nastavku procesa reformi. Prošle je godine ruski BDP imao rast od 8,3 posto, a ove godine MMF predviđa upola manji rast - 4 posto, kao i za 2002. godinu, uz napomenu da će najveća teškoća ruskim vlastima biti borba protiv inflacije, ali uz oprez od pretjeranog jačanja rublja koje bi "ugrozilo rast". OKO POLA MILIJUNA OSOBA U HRVATSKOJ KORISTI SE INTERNETOM Prema najnovijem istraživanju Gfk Centra za istraživanje tržišta, u Hrvatskoj se Internetom koristi 480 tisuća osoba. Istraživanje pokazuje da unutar populacije u dobi od 10 do 74 godine njih 18 posto, ili oko 720 tisuća osoba ima pristup Internetu, a tu globalnu računalnu mrežu koristi njih 67 posto. To znači da oko 480.000 osoba koristi Internet, dok 33 posto, ili 240.000 osoba koje imaju pristup ipak ne koristi Internet. Podatci su to koje je, u razdoblju od početka ove godine do konca kolovoza, dobio Gfk Centar za istraživanje tržišta na reprezentativnom uzorku od 6.034 anketirane osobe u dobi od 10 do 74 godine. Istraživanje se provodi svakodnevno, telefonom, a prema metodi jučerašnjeg korištenja Interneta. Od ukupnog broja osoba koje imaju pristup Internetu, pristup nešto više imaju muškarci (21 posto), osobe od 15 do 24 godine (30 posto), stanovnici Zagreba (31 posto), te osobe s višom ili visokom stručnom spremom (37 posto). Od onih koji koriste Internet (480.000 osoba) gotovo dvije trećine to čini kod kuće, 22 posto na poslu, a 13 posto koristi neki drugi pristup. Istraživanje Gfk Centar za istraživanje tržišta pokazuje da 69 posto korisnika Interneta to čini intenzivnije - svaki dan to čini više od trećine korisnika (34 posto), a 35 posto njih to čini nekoliko puta tjedno. Najčešća pak svrha korištenja Interneta je e-mail što kao razlog navodi 30 posto korisnika. Više pak od četvrtine korisnika, točnije njih 26 posto, Internet koristi za traženje informacija, a sa 18 posto tek je na trećem mjestu razloga za korištenje Interneta zabava. VELIKI PRIVATIZACIJSKI PROJEKTI OBILJEŽILI STRANA ULAGANJA U HRVATSKU Izravna su strana ulaganja u Hrvatsku od 1993. do konca prvog tromjesečja ove godine iznosila 4,8 milijardi dolara, a odnosila su se ponajviše na velike privatizacijske projekte. I dok su zemlje srednje i istočne Europe, posebice Mađarska, Češka, Estonija, vrlo uspješne u privlačenju stranih ulaganja, Hrvatska je u 'tu priču' ušla sa zakašnjenjem, prvenstveno zbog rata, istaknuo je na ovotjednom predstavljanju UNCTAD-ovog godišnjeg izvješća o stranim ulaganjima u svijetu zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Praktično, kaže, do 1995. u Hrvatskoj nije bilo stranih ulaganja, ali stvaranjem političkih uvjeta počinje i ulaganje stranaca, a to se ponajprije odnosi na velike privatizacijske projekte, kao što su Pliva i Zagrebačka banka, Hrvatski telekom (HT). Tako je npr. najveći godišnji iznos od 1,5 milijardi dolara stranih ulaganja ostvaren 1999. zahvaljujući upravo prvoj fazi privatizacije HT-a. Prošle su pak godine stranci u Hrvatsku, prema podatcima HNB-a, uložili 924,5 milijuna dolara, a ta su ulaganja ponajprije otišla u bankarski sektor (početkom godine završena je privatizacija Privredne banke Zagreb, a privatizirane su i Splitska i Riječka banka). Već i ti podatci govore u koje su sektore ponajviše otišla strana vlasnička ulaganja od 1993. To su telekomunikacije u koje je otišlo nešto manje od četvrtine ukupnih ulaganja (23,18 posto), potom bankarstvo (20,53 posto), te proizvodnja farmaceutskih pripravaka (18,85 posto), dok su udjeli svih ostalih sektora pojedinačno ispod četiri posto. U prvom pak tromjesečju ove godine izravna su strana ulaganja iznosila 65,1 milijun dolara, od čega je 29 milijuna vlasničkih ulaganja. Vujčić pritom ističe da u tome nema većih privatizacijskih projekta, već da je riječ o "lijepo diverzificiranoj strukturi u različite sektore". Tu tezu potkrepljuju i podatci HNB-a o sektorima u koja su ponajviše otišla vlasnička ulaganja u prva tri ovogodišnja mjeseca - izdavanje novina (17,74 posto), kupnja i prodaja vlastitih nekretnina (15,41 posto), vađenje sirove nafte i zemnog plina (14,61 posto), pomorski i obalni prijevoz (11,86 posto) i dr. Predstavljanje UNCTAD-ovog World Investment Reporta-a pokazalo je i gdje se Hrvatska po stranim ulaganjima nalazi među drugim tranzicijskim državama. Prema podatcima UNCTAD-a, Hrvatska je prošle godine primila 899 milijuna američkih dolara (što je oko 25 milijuna dolara manje nego prema statistici HNB-a). No, prof. Branko Vukmir pritom ističe da Hrvatska ni u tom izvješću nije svrstana u grupu srednje i istočne Europe nego u "nelogičnu skupinu developing Europe" koja obuhvaća zemlje bivše Jugoslavije i Maltu. U toj je skupini Hrvatska najbolja, poslije nje su Malta sa 639 milijuna izravnih stranih ulaganja, Slovenija sa 181 milijunom, Makedonija sa 170 milijuna, BiH sa 117 milijuna, a nakon dugo vremena na listi se pojavila i SRJ sa 29 milijuna dolara ulaganja. Zemlje pak srednje i istočne Europe prošle su godine primile 25 milijardi izravnih stranih ulaganja, od čega najviše Poljska (10 milijardi), Češka (4,5), Rusija (2,7), Slovačka (2 milijarde), Bugarska (1 milijarda). Zamjenik guvernera središnje banke iznio je i klasifikaciju tranzicijskih zemalja o ulaganjima prema stanovniku, gdje Hrvatska spada u drugu skupinu zemalja. U prvoj su tako Mađarska, Češka i Estonija sa 1.300 do 1.800 dolara ulaganja po stanovniku, a Hrvatska se nalazi u društvu s Poljskom i Latvijom s prosječno nešto više od 800 dolara stranih ulaganja po stanovniku.