FINANCISJKI SERVIS BROJ 411

FINANCIJSKI BILTEN broj 411 od 13. do 20. rujna 2001. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Javna dražba Zagrebačke burze 9. Hagena: Kreću autorizacije mirovinskih fondova 10. Predsjednik Mesić otvorio JMZV 11. Račan na Gospodarskom forumu na ZV-u 12. Odbor za gospodarstvo prihvatio izvješće o izvršenju proračuna 13. Račan će Saboru predložiti izglasavanje povjerenja novim ministrima 14. Ravnatelji Carinske i Porezne uprave zatražili razrješenje 15. Linić u Beču na Europa Forumu 16. U sklopu Cromoney-a održan Zagreb Venture Capital Forum 17. Ugovor o upisu 200 mil eura obveznica za domaće tržište 18. Slavonska banka spaja se s Hypobankom 19. Nastavak suradnje Croatia banke i UNDP/UNOPS 20. 10 mil. kn za kreditiranje poduzetnika Otočca 21. Prodaje se 44 posto Nove Ljubljanske banke 22. Pliva obilježava 80. obljetnicu 23. Podravka u prvih šest mjeseci pvećala neto dobit 24. HGK krenula s probnim radom Biznet sustava 25. Regos postaje središte prikupljanja podataka o osiguranicima 26. Statistika ???????????????????? 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) Promet u kunama Prosječna kamata (%) 14. IX 100.000.000 46.600.000 5,82 83.000.000 5,51 17. IX 37.800.000 37.800.000 6,49 37.500.000 6,69 18. IX 9.500.000 9.500.000 5,47 225.200.000 5,14 19. IX 57.300.000 57.300.000 4,59 104.000.000 4,76 20. IX 90.000.000 87.500.000 4,31 178.500.000 3,31 Dnevni prosjek 58.920.000 47.740.000 5,34 125.640.000 5,08 Komentar: Na Tržištu novca u proteklih je tjedan dana u dnevnom trgovanju potražnja smanjena gotovo 22 posto u usporedbi s tjednom ranije, tako da je u prosjeku dnevno iznosila 58,92 milijuna kuna. Ponuda novca je bila više nego dovoljna za njezino podmirenje, osim u petak, kad je nedostajalo 53,4 milijuna kuna, potražnja nije bila u potpunosti podmirena. Nepodmirene je potražnje bilo i u četvrtak, zbog različitih uvjeta kreditora i tražitelja kredita. U tom je razdoblju prosječna dnevna ponuda bila na razini od 90,32 milijuna kuna. Prosječna je kamatna stopa oslabila 1,02 postotna boda, na 5,34 posto godišnje. U noćnom trgovanju također nije bilo dovoljno ponuđenih slobodnih viškova novca. Tako je u petak ponuda bila jedva dostatna za podmirenje prijavljene potražnje za pozajmicama, dok je u ponedjeljak i utorak bila nedostatna. U srijedu i četvrtak, pak, ponuda je uvelike premašivala potražnju. Inače, promet je uvećan 130 posto prema tjednu prije i u prosjeku je iznosio 125,64 milijuna kuna na noć. Prosječna kamatna stopa se spustila 0,29 postotnih bodova, na 5,08 posto godišnje. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 14. do 20. rujna (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 335 391,5 337 6.983.725 Podravka 145 160 149 2.089.610 Viktor Lenac 99,97 105 104,39 337.941 Zagrebačka banka O 1.650 1.730 1.650 1.366.940 Atlantska plovidba 52 53 53 3.977 Croatia osiguranje 950 1.400 950 126.900 Dalekovod 67 67 67 806.278 Dalmatinska banka 110 110 110 550 Elka 45 45 45 45.002 Hoteli Rabac 50 50 50 17.501 Istraturist 76 85 79,95 472.895 Karlovačka pivovara 390 428,99 402 590.693 Končar 51,60 54,90 54 55.598 Kraš 165,22 172 170 934.875 Plava laguna 510 590 590 56.642 Privredna banka Zagreb 145,2 151 150 653.121 Riječka banka 190 195 195 25.960 Riviera 135,61 152,99 142 798.999 Slavonska banka 650 650 650 5.200 Splitska banka 180 180 180 18.000 Sunčani Hvar 36,01 36,03 36,01 12.606 Tvornica duhana Zagreb 700 700 700 37.100 Varteks 31 32,5 32,5 38.260 Zagrebačka banka C 1.100 1.100 1.100 16.500 PIF Dom 36,50 49,50 41,50 712.856 PIF Expandia 36,00 36,00 36,00 5.904 PIF Slavonski 17,98 22,50 17,98 782.698 PIF Središnji nacionalni 38,00 43,00 38,00 872.114 DAB-O-03CA 102,40 103,20 103,20 3.068.324 DAB-O-05CA 104,40 105,50 104,40 4.514.164 25.453.939 * cijena u postotku od nominalne Na Zagrebačkoj burzi u proteklih je sedam dana ostvareno 25,45 milijuna kuna prometa, ponajviše zahvaljujući trgovini dionicama Plive (6,98 milijuna kuna), te obveznicama DAB-a (7,58 milijuna kuna). Aktivno je bilo 28 dionica, pri čemu je 16 izgubilo, a osam dobilo na cijeni. Najviše se spustila cijena dionice Croatia osiguranja, čak 450 kuna. Značajnije gubitke zabilježile su i dionica Dalmatinske banke, 190 kuna, redovna dionica Zagrebačke banke, 80 te Slavonske banke, 50 kuna. Među dionicama banaka tek su Splitske i Riječke zabilježile rast i to 15, odnosno pet kuna, dok je Privredne banke Zagreb pala 4,99 kuna. Plivina dionica je 43 kune jeftinija, Končara šest, Podravke i Istraturista pet, Riviere četiri, Kraša dvije kune, te Hotela Rabac 50 lipa. Pala je i cijena svih dionica PIF-ova. Najviše, osam kuna, PIF-a Dom. Dionica Središnjeg nacionalnog fodna je pet kuna jeftinija, Slavonskog fonda 4,52 kune, a Expandije četiri kune. Poskupile su, pak, dionice Plave lagune, 39 kuna, Karlovačke pivovare 12, Viktora Lenca 4,39, Sunčanog Hvara 3,39, Dalekovoda dvije te Varteksa 1,39 kuna. Indeks Crobex u tom je razdoblju oslabio 74,3 boda, na 911,2 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 14. do 20. rujna (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Anita 1.600 1.650 1.650 83.100 Arenaturist 70 70 70 14.000 Aurum osiguranje 3.700 3.700 3.700 358.900 Ericsson-Tesla 147 150 152 289.945 Hoteli Rabac 50 50 50 1.750 Imperial 42 50 42 13.620 Jadranski naftovod 2.680 2.680 2.680 10.720 Kraš 169 170 170 3.398 Laguna 162 166,15 162 30.079 Miv 1.850 1.850 1.850 1.850 Meplast 37 37 37 143.079 Podravska banka 187 187 187 885.445 Plava laguna 550 595 550 30.995 Podravka 160 160 160 38.080 Poljoprivreda Slašćak 66 66 66 1.373.856 Riadria banka 101 101 101 4.848 Riviera 140 146 143 121.915 Sunčani Hvar 36 36 36 5.400 Tankerska plovidba 400 400 400 26.000 PIF Dom 37,50 42,50 41,00 5.047.334 PIF Expandia 35,61 39,06 37,90 1.785.359 PIF Pleter 19,00 23,95 20,01 1.209.418 PIF Slavonski 17,99 22,01 18,90 1.247.733 PIF Sunce 16,50 18,80 17,70 974.010 PIF Središnji nacionalni 37,01 42,50 41,06 2.120.838 PIF Velebit 38,80 43,00 40,00 3.289.577 RHMJ* 42,00 45,00 45,00 1.237.162 20.349.390 * cijena u postotku od nominalne Na Varaždinskom tržištu ovoga je tjedna bilo 20,35 milijuna kuna prometa, najvećim dijelom zahvaljujući trgovini dionicama PIF- ova. Aktivno je bilo 26 dionica, od kojih je pet poskupilo, a 15 pojeftinilo. Najveće dobitnice ovoga su tjedna bile dionice Anite i Aurum osiguranja, koje su ojačale 150, odnosno 100 kuna.Dionica Jadranskog naftovoda je 65 kuna skuplja, Podravke 57 kuna, te Riadrie banke, kunu. Istodobno, najviše gubitaka imala je dionica Podravke, koja je 143 kune jeftinija. Dionica Meplasta je 70,32 kune jeftinija, Plave lagune 15, Riviere 10, Imperiala osam, Kraša pet, Lagune četiri, te Ericssona Tesle tri kune. Pala je cijena i dionica svih PIF-ova. Najviše se spustila Slavonskog fonda, 2,25 kuna. Dionica Pletera je gotovo dvije kune jeftinija, Velebita 1,20, Sunca 1,03, Expandije 0,85, Središnjeg nacionalnog fonda 0,60 te Doma 0,30 kuna. Indeks Vin oslabio je 25 boda, te iznosi 588,30 boda. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 13. rujna 20. rujna Promjena u % New York/DJIA - 8.376,21 - Tokyo/Nikkei 9.613,09 9.785,16 1,78 London/FTSE-100 4.943,60 4.436,70 -10,25 Frankfurt/DAX 30 4.392,40 3.642,89 -17,06 Nakon što je njujorška burza u ponedjeljak ponovno otvorila svoja vrata, poslije najdužeg prekida rada od Prvog svjetskog rata, oštro su pale cijene svih blue-chip dionica. Trenutno se nalaze na najnižoj razini u zadnje tri godine. Indeks Dow Jones prvoga je dana trgovanja oslabio čak 7,13 posto, i otada neprestano gubi na vrijednosti. Većina tržišnih analitičara prošloga je tjedna najavljivala veliku rasprodaju dionica i povlačenje kapitala u tradicionalno sigurna utočišta. Kako bi ublažio pad cijena na najvećoj svjetskoj burzi, Fed je uoči ponovnog početka poslovanja na Wall Streetu snizio američke kamatne stope za pola postotnih bodova, te tako pokušao potaknuti povjerenje ulagača, a zatim i američkih potrošača u stabilnost američke ekonomije. No, čini se da nije uspio odagnati strah ulagača od globalne recesije. Trenutno su uvjeti kreditiranja u SAD-u najpovoljniji u odnosu na zadnjih sedam godina. Većina vodećih američkih banaka odmah je najavila snižavanje kamatne stope na kredite građanima i kompanijama za pola postotnih bodova, na 6,00 posto godišnje. No, stručnjaci najavljuju da će Fed morati ponovno snižavati kamatne stope. Najveći gubitnici, i to ne samo na Wall Streetu, već i na ostalim svjetskim burzama, bili su osiguravatelji, zrakoplovne kompanije, zabavljačka i turistička industrija. Analitičari procijenjuju da tržišni sudionici povlače svoj kapital iz dionica zbog straha, a ne realnih razloga. Većinu brinu posljedice najavljenog rata protiv terorizma. Indeks Dow Jones ovoga je tjedna pao na 8.376 bodova. Na Tokijskoj burzi tržišni sudionici su isto depresivno raspoloženi kao i njihove kolege na američkom kontinentu. Ipak, najave ubrzavanja procesa rješavanja nagomilanih loših kredita u japanskom bankarskom sustavu, kao i naglo spuštanje vrijednosti jena, što je potaknulo kupovinu dionica najvećih japanskih izvoznika, omogućile su oporavak vrijednosti Nikkeia tijekom ovoga tjedna. On je ojačao 1,78 posto, na 9.785 bodova. Europske burze prate trendove na američkoj. Gubitke bilježe dionice onih industrija koje su najviše pogođene posljedicama terorističkog napada na SAD. Masovna otpuštanja te najave mogućeg klizanja svjetskog gospodarstva u recesiju nisu mogli poticajno djelovati na ulagače. Brinu ih posljedice koje bi mogao izazvati napad američke vojske na Afganistan. Vrijednost Ftse-a spustila se u proteklih sedam dana za više od 10 posto, dok je DAX-a pala čak 17 posto. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 13. rujna 20. rujna Promjena u % Euro/USD 0,9113 0,9275 1,77 Euro/JPY 108,36 107,84 -0,47 USD/JPY 118,86 116,28 -2,17 Nakon što su početkom tjedna Američka središnja banka (Fed), Europska središnja banka (ECB), Bank of Canada te švicarska i švedska središnja banka snizile kamatne stope za pola postotnih bodova, i druge su velike svjetske središnje banke odlučile pridružiti se globalnoj kampanji njihova snižavanja. U utorak su tako kamatne stope snizile britanska, japanska, danska, kuvajtska, tajvanska i hongkonška središnja banka. Središnje banke svih sedam najrazvijenijih zemalja svijeta u ta su dva dana popustile monetarnu politiku, odnosno snizile kamatne stope. Bank of Japan, osim snižavanja diskontne stope s 0,25 na 0,10 posto, odlučila je povećati likvidnost u financijskom sustavu Japana, koji posljednjih godina obilježava deflacija. Osim toga, intervenirala je tijekom tjedna dva puta na tržištu kupujući dolare i prodajući jene, nastojeći spustiti vrijednost jena na razinu ispod 118 za dolar. Ta kampanja vodećih svjetskih središnjih banaka usmjerena je vraćanju povjerenja ulagača u stabilnost svjetske ekonomije, te povjerenja potrošača, no ne čini se vjerojatnim da će zaustaviti klizanje globalnog gospodarstva u recesiju. Ekonomisti procjenjuju da će Fed morati ponovno spustiti kamatne stope. Američki dolar ovoga je tjedna nastavio kliziti prema euru i japanskom jenu, oslabivši 1,77 odnosno 2,17 posto. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 14. do 21. rujna 2001. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 14. rujna 21. rujna u % Euro 1 7,4534 7,4982 0,60 DEM 1 3,8108 3,8337 0,60 USD 1 8,2149 8,0965 -1,44 GBP 1 12,0508 11,8830 -1,39 JPY 100 6,9115 6,9120 0,007 ATS 1 0,5416 0,5449 0,60 ITL 100 0,3849 0,3872 0,60 CHF 1 4,9547 5,0797 2,52 SIT 100 3,3940 3,4144 0,60 Tečaj kune na tečajnici Hrvatske narodne banke ovoga je tjedna oslabio 0,60 posto prema euru i valutama euro zone. Američki je dolar nastavio kliziti prema kuni i drugi tjedan, ukupno se spustivši 4,59 posto. U tom je razdoblju britanska funta oslabila 3,50 posto, dok je japanski jen ovoga tjedna ojačao tek 0,007 posto. Švicarski je ovoga tejdna poskupio čak 2,52 posto. 6. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na današnjoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija, planirani je iznos izdanja iznosio 150 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije bio 169,8 milijun kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 77,5 milijuna, a ostvarena je emisija od 60,5 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,496 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,40 posto. Najniža ponuđena cijena bila je 99,144 kuna ta 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 7,50 posto, a jedinstvena prodajna cijena 99,371 kuna, uz kamatu od 5,50 posto. Udjel nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 4,13 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 99,3 milijuna kuna, a ostvareno je 73,3 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,769 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,00 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,345 kuna, uz kamatu od 6,75 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,405 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,50 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 18,14 posto. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 36 milijuna kuna koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 96,627 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 7,00 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,395 kunu, uz kamatu od 7,50 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,395 kunu pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 7,50 posto. Nije bilo udjela nebankarskog sustava u emisiji. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 3,954 milijarde kuna. Od toga je 235,6 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,543 milijarde, dok je na rok od 182 dana upisano 2,175 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 25. rujna. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. 8. JAVNA DRAŽBA ZAGREBAČKE BURZE Na javnoj dražbi Zagrebačke burze u četvrtak ostvareno je 441,7 tisuća kuna prometa ili 115,4 tisuće njemačkih maraka, objavljeno je s Burze. Iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) za gotovinu su prodane dionice trgovačkog društva Tvornice duhana Zagreb. Paket od 631 dionica spomenute tvrtke prodan je za 441,7 tisuća kuna, a transakciju je obavila brokerska tvrtka Auctor d.o.o. Zagreb. 9. HAGENA: KREĆU AUTORIZACIJE MIROVINSKIH FONDOVA Do početka listopada na hrvatskom će se tržištu pojaviti nekoliko mirovinskih fondova, koji će uskoro dobiti autorizaciju, a proces osnivanja fondova time neće biti zaustavljen nego će se fondovi osnivati i u narednih nekoliko godina, izjavio je u srijedu na okruglom stolu "Mirovinska reforma i tržišta kapitala" direktor HAGENE Dragan Kovačević. Okrugli stol je organizirao časopis Banka, s ciljem da se prije početka same reforme pokušaju definirati problemi koji se već pojavljuju ili koji će se pojaviti na samom početku reforme, te da se vidi koje će sve utjecaje mirovinska reforma imati na razvoj i rast hrvatskog gospodarstva te tržišta kapitala. Okrugli stol je okupio veliki broj tzv. "fond managera", a stručnoj raspravi sudjelovali su među ostalim i ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, direktor Zagrebačke burze Marinko Papuga. Mirovinska je reforma najznačajnija reforma u Hrvatskoj koja donosi niz promjena, kazao je ministar Vidović. Većina sudionika složila se da će reforma na samom početku na umjetan način generirati potražnju i razvoj financijskih tržišta koja u još uvijek nisu dovoljno razvijena, a dovest će i do određenih institucijalnih promjena u radu npr. ZAP-a, Porezne uprave. Značajan utjecaj će imati i na promjenu svijesti kod ljudi koji su navikli na socijalnu dimenziju "štednje za budućnost" i dr. Zamjenik ministra financija Kuštrak iznio je niz načelnih problema koji bi se na početku reforme mogli pojaviti. Stoga je, među ostalim, najavio i da će Zakon o plaćanju obveznih doprinosa biti dovršen do kraja godine. Njime će se odrediti "pravila igre" te će se proširiti osnovicu plaćanja doprinosa na sva područja rada, čime će se, rekao je, povećati broj obveznika plaćanja doprinosa. 10. PREDSJEDNIK MESIĆ OTVORIO JMZV Hrvatskoj su danas, kao nikada u povijesti, potrebni rast i razvoj, a kako u tome pronaći vlastiti prostor, prepoznati vlastite šanse, temeljno je umijeće, ali i velika odgovornost onih koji su dobili izbore i mandat; pri tome se prava rješenja ne mogu niti prepoznati, a kamo li ostvariti bez poduzetnika i managera, rekao je u ponedjeljak predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić otvarajući 77. Jesenski međunarodni Zagrebački velesajam. Na općoj i dvije posebne priredbe, Cromoney i Intertekstil, do 23. rujna svoje će mogućnosti i potencijale predstaviti na 1.806 izlagača iz 47 zemalja svijeta, na oko 100.000 četvornih metara prostora. Otvarajući sajam, predsjednik Mesić uvodno je ocijenio kako se nalazimo na početku razdoblja oživljavanja gospodarstva u ovom dijelu Europe i jače suradnje s Europskom unijom, te da su sve to pozitivni procesi koji hrvatskom gospodarstvu otvaraju regionalno, europsko i svjetsko tržište. Istodobno se i hrvatsko tržište otvara sve jačoj konkurenciji. Predsjednik je kao pozitivnu činjenicu izdvojio porast investicija i industrijske proizvodnje te da je realno reći kako je taj trend posljedica smanjenja gubitka u gospodarstvu. No, Predsjednik upozorava i da stanje nacije i opće prilike u zemlji 20 mjeseci nakon provedenih parlamentarnih izbora i predsjedničkih izbora, često djeluju kaotično, i što još više zabrinjava, iz ponekog ugla i - besperspektivno. Osjećaju se naravno sve otegotne posljedice agresije i ratnih događanja, ali su, kaže, još više prisutni destrukcija temeljnih vrijednosti pravne države, kontinuirano tranzicijsko zaostajanje u području gospodarstva, nezadovoljstvo sadašnjom politikom, i to poglavito zbog kašnjenja u ostvarivanju pozitivnih promjena, a jačaju i društvene napetosti nemogućnošću nove vlasti da ostvari vidljiv i građanima opipljiv ekonomski uzlet. Bitno je i nedvojbeno, naglašava hrvatski predsjednik, da Hrvatska posjeduje potencijal rasta i razvoja. Pritom je važna sposobnost nacije stvoriti vlastite konkurentne sposobnosti, stvoriti proizvode ili usluge koji su atraktivni i profitabilni na vlastitom ili inozemnom tržištu, kazao je Mesić. Osvrćući se na potrebu donošenja Strategije razvoja, Predsjednik je ocijenio da taj dokument mora postojati i biti orijentir, ali ne kao jedan, i to zauvijek zadani scenario razvoja. Administrativni troškovi države, porasle obveze servisiranja vanjskog i unutarnjeg duga, sve veće objektivne potrebe za socijalnim transferima te pojačane financijske obveze disperzivne lokalne samouprave, neki su od važnijih problema koje je Mesić izdvojio kao glavne faktore u usporavanju razvoja Hrvatske. Nakon što je Hrvatska od početka prošle godine skinula hipoteku visokih političkih rizika, sada u prvi plan dolaze drugi problemi, koje ulagači najčešće spominju. To su česta neusklađenost zakonskih odredbi, sporost sudovanja ili neadekvatna efikasnost javnog sektora. Hrvatski je predsjednik istaknuo i da su globalizacijska kretanja neumitna; može ih tek na trenutak zaustaviti ili usporiti težak zločin koji se dogodio na tlu SAD, a kojeg svi zajedno duboko osuđujemo. Ali, i takav tragičan događaj produbit će svijest o potrebi jačanja međunarodnih institucija i još većeg međusobnog povezivanja svijeta. I to na, naglašava Mesić, osnovama poštovanja temeljnih etičkih vrijednosti, i isto tako zajedničkim ekonomskim i društvenim interesima. Hrvatskoj, naglašava Mesić, neophodna je i gospodarska diplomacija, koja korektno prenosi političke poruke i atmosferu, ali, i to sve više, biva most i tumač u zbližavanju ekonomskih interesa vlastite zemlje i država u kojima obnašaju mandat. Hrvatskoj su, rekao je, za njen brži razvoj neophodni strateški partneri, koji će ulagati kapital i znanje, da bi i na trećim tržištima ostvarivali dobit i trajno osiguravali svoju poslovnu prisutnost. Zaželivši Velesajmu da opstane i raste kao regionalno središte neposredne poslovne komunikacije, predsjednik Mesić je ovogodišnji JMZV proglasio otvorenim. 11. RAČAN NA GOSPODARSKOM FORUMU NA ZV-U Nezaposlenost, posebno mladih, sporost reformi i nedostatak poduzetničkog ambijenta, dominantni su problemi i izazovi s kojima će se Vlada sada susresti i koje će u idućem razdoblju morati riješiti, kazao je u utorak predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan otvarajući Hrvatski gospodarski forum na Zagrebačkom Velesajmu. I hrvatsko gospodarstvo treba riješiti dva ključna problema - nedostatak novih izvoznih proizvoda te nisku konkurentnost, i to u velikom dijelu samo, ali i uz podršku Vlade, kazao je premijer. Veliki je zalet, kaže, učinjen u reformi javnih poduzeća, koja su konsolidirana i trebalo bi se krenuti u njihovu privatizaciju. Najavio je i daljnju privatizaciju HT-a, kao i početak procesa privatizacije INA-e, HEP-a, Croatia osiguranja, te Dubrovačke i Croatia banke. Premijer je naglasio i kako ne očekuje značajnije potrese u bankovnom sustavu koji je sada posve konsolidiran te da država planira zadržati vlasništvo samo u Hrvatskoj poštanskoj banci. Ministar financija Crkvenac je najavio da će se prihodi od privatizacije umjesto u proračun izravno plasirati u razvoj gospodarstva, najavio je i upravljanje korištenjem državne imovine te državnih potraživanja, podržavanje obrazovanja, istraživanja i razvoja, povećanja zaposlenosti te podupiranja strukturnih politika u turizmu, trgovini i ostalim gospodarskim sektorima. Svjetsko gospodarstvo očito je u ovom trenutku na pragu recesije, a to pred hrvatsku Vladu nameće pitanje kako izaći na tržišta kapitala i nastaviti privatizaciju, a nameće se i mogućnost vezane inflacije zbog visokih cijena energenata. Utjecaja bi moglo biti i na turizam, kazao je Fižulić. 12. ODBOR ZA GOSPODARSTVO PRIHVATIO IZVJEŠĆE O IZVRŠENJU PRORAČUNA Odbor za gospodarstvo Hrvatskog sabora prihvatio je u utorak Izvješće o izvršenju državnog proračuna u prvih šest mjeseci kojim, kako kaže pomoćnik ministra financija Niko Raič, "u globalu možemo biti zadovoljni". Od siječnja do kraja lipnja ostvareni su tekući proračunski prihodi od 20,2 milijarde kuna, što je 40,6 posto planiranoga i 5,4 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Porezni su prihodi u skladu s planiranima, no nisu ostvareni prihodi od privatizacije, kaže Raič. I rashodi su izvršeni u skladu s planom, osim izdataka za osobne dohotke državnih službenika, te za dječje doplatke koji su veći od planiranih, zaključio je pomoćnik ministra financija. Ivan Penić (HDZ) drži da je zabrinjavajuće što su tekući prihodi 10 posto manji nego što se planiralo. Zabrinjavajuće je, kaže, i to što rastu deficiti mirovinskog i zdravstvenog fonda, koji se pokrivaju novim zaduživanjem države. Njegov stranački kolega Zlatko Mateša (HDZ) upozorio je na, kako kaže, ishitrenu odluku Vlade da se država ne može zaduživati kod središnje banke. Sada se mora zaduživati kod poslovnih banaka, po višim kamatama, pa se novac poreznih obveznika prelijeva privatnim bankama, objasnio je Mateša. Većinom glasova Odbor je prihvatio i Prijedlog izmjena Zakona o izvršavanju proračuna za 2001. kojim se u izvršavanju proračuna reguliraju prijedlozi o progresivnom oporezivanju povlaštenih mirovina po stopama od 8 do 20 posto, te ukida porodiljni dopust od tri godine. 13. RAČAN ĆE SABORU PREDLOŽITI IZGLASAVANJE POVJERENJA NOVIM MINISTRIMA Premijer Ivica Račan izvijestio je u četvrtak članove Vlade da će Hrvatskom saboru uputiti prijedlog da se izglasa povjerenje Ingrid Antičević Marinović, kao ministrici pravosuđa, i Nevenu Mimici kao ministru za europske integracije. Taj prijedlog ću Saboru uputiti u danas, najavio je Račan na početku redovne vladine sjednice. Pritom je naveo da se u roku 30 dana od toga prijedloga Hrvatski sabor treba izjasniti i glasovati o povjerenju novim ministrima. Tada dolazi i odluka o rješenju i imenovanju, koju supotpisujem s predsjednikom Hrvatskog sabora, naveo je Račan. Ingrid Antičević Marinović saborska je zastupnica SDP-a i predsjednica Odbora za zakonodavstvo. Treba naslijediti ministra Stjepana Ivaniševića, koji je razrješenje s ministarske dužnosti tražio još prije ljeta, zbog zdravstvenih razloga. Neven Mimica glavni je hrvatski pregovarač s EU-om, a na mjestu ministra europskih integarcija zamijenit će Ivana Jakovčića (IDS), koji je s ministarske dužnosti otišao zbog događaja oko Statuta Istarske županije. Sa sjednice u redovnu saborsku proceduru poslan je i prijedlog novog Zakona o obrani koji bi se, kao i drugi na njemu utemeljeni zakoni, trebao donijeti do kraja ove godine kako bi s početkom iduće godine počela reforma sustava obrane. Novi zakon, istaknuo je ministar obrane Jozo Radoš, donosi bitno drukčija rješenja, a jedno od njih je i specificiranje ovlasti Vlade koja se uključuje u donošenje ključnih odluka u području obrane. Značajna je novina predloženog zakona i uređivanje nužnog balansa između triju najviših institucija države - Vlade, predsjednika Republike i Hrvatskog sabora, kazao je. Takav demokratski način uređenja odnosa znači i balansiranje tih odnosa, raspodjelu ovlasti, donošenja odluka na zakonom propisan način i dva stupnja, odnosno uz sudjelovanje najmanje dvije institucije države, istaknuo je Radoš. Račan je članovima Vlade najavio da će idućih tjedana u Vladi trajati intenzivni razgovori o poboljšanju njezina rada. 14. RAVNATELJI CARINSKE I POREZNE UPRAVE ZATRŽILI RAZRJEŠENJE; CRKVENAC PRIHVATIO Ravnateljica Carinske uprave Hrvatske Katarina Bakija i ravnatelj Porezne uprave Hrvatske Ivan Iveković, zatražili su sporazumno razrješenje s dužnosti pomoćnika ministra u Ministarstvu financija, a ministar Mato Crkvenac to je i prihvatio. Kako su izvijestili iz Ministarstva, u kratkom roku raspisat će se javni natječaj za ravnatelja Carinske uprave i Porezne uprave Hrvatske te za novo radno mjesto, pomoćnika ministra za unutarnji nadzor na razini Ministarstva financija. 15. LINIĆ U BEČU NA EUROPA FORUMU Cilj hrvatske Vlade jest razviti posve demokratizirano društvo i produktivno tržišno gospodarstvo te na tim temeljima osigurati prosperitet i stabilnost ne samo Hrvatske, već i cijele regije, rekao je u četvrtak potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić na Europa Forumu. Forum, koji se drugu godinu zaredom u organizaciji Bank Austria Creditanstalta održava u Beču, okupio je nekoliko stotina predstavnika političkog i gospodarskog života mnogih europskih zemalja, posebno iz srednje i istočne Europe, te Japana i SAD-a. Tema ovogodišnjeg Foruma, koji je otvorio austrijski predsjednik Thomas Klestil je "Nova Europa. Ususret zajedničkoj budućnosti", a rasprave uključuju i utjecaj uvođenja zajedničke europske valute, eura, te proširenje EU u svjetlu procesa globalizacije. Potpredsjednik Linić u svom je izlaganju naglasio kako Hrvatska poduzima sve potrebne korake kako bi se poduprla produktivnost i inovativnost gospodarstva uz razvoj transparentnog i efikasnog političkog sustava na svim državnim razinama. Hrvatska je put ka EU započela u siječnju 2000. godine, dodao je, od kada su učinjeni neki ključni koraci, poput pristupa WTO-u ili potpisivanja Sporazuma o stabilnosti i pridruživanju EU. No, pred Hrvatskom su i brojni daljnji procesi koji bi nas još više trebali približiti EU, od olakšavanja dotoka stranog kapitala, nastavka privatizacije, podupiranja razvoja malog i srednjeg poduzetništva do nastavka pregovora o bilateralnim ugovorima o slobodnoj trgovini. Tri su glavna makroekonomska cilja Vlade, napominje Linić, a to su odgovorna fiskalna politika, neovisnost monetarne politike te stabilnost politike tečaja, posebno u svjetlu uvođenja eura. Osvrnuo se i na prošlotjedne terorističke napade na SAD te istaknuo kako se Hrvatska, prošavši ratna stradanja, može posve identificirati s patnjama američkih građana. Ti napadi predstavljaju izazov za sigurnost i ekonomski prosperitet cijeloga svijeta, uključujući Europu te smo svi mi zapravo njihove neizravne žrtve. 16. U SKLOPU CROMONEY-A ODRŽAN ZAGREB VENTURE CAPITAL FORUM U sklopu trećeg sajma financija i poslovnih mogućnosti Cromoney, u četvrtak je na Zagrebačkom velesajmu održan drugi Zagreb Venture Capital Forum na kojem je više od 20 domaćih malih i srednjih tvrtki predstavilo svoje projekte za koje traže potreban inozemni financijski kapital. Na Forumu je prisutno bilo i 15 investicijskih kuća sa područja Austrije i Njemačke koje su zainteresirane za ulaganje u hrvatske tvrtke. Drugi po redu Zagreb Venture Capital Forum privukao je više inozemnih investitora od prošle godine, a vjerujemo da će već idući Forum privući investitore i iz drugih europskih zemalja i svijeta, istaknuo je generalni direktor Zagrebačkog velesajma Jurica Pavelić. Organizator Foruma je Zagrebački velesajam, a kako je kazao Pavelić, prošlogodišnji je Forum opravdao svoju svrhu obzirom da je od 20 predstavljenih profitabilnih projekata tri projekta našlo investitore, i ti su projekti trenutačno u završnoj fazi obrade za financiranje. Procesom privatizacije koji je u tijeku u Hrvatskoj, ovakav Forum postaje pozornica na kojoj se nude mogućnosti prisutne na tržištu, istaknuto je na Forumu. Male i srednje tvrtke koje imaju profitabilne projekte teško pronalaze potreban financijski kapital za realizaciju projekta, ponajprije zbog administrativnih procedura, visokih kamata idr., istaknuto je. Od prisutnih hrvatskih tvrtki koje traže potreban kapital prezentiran je, primjerice, projekt zagrebačke elektroindustrije, tvrtke Telur koja za financiranje proizvodnje rebrastih cijevi traži kapital od dva milijuna maraka, potencijalne ulagače ili partnere traži i ludbreški Razvitak te tvrtka Bednja iz istog grada, kao i tvrtka za opremanje hotela Kenda iz Zagreba. 17. UGOVOR O UPISU 200 MILIJUNA EURA OBVEZNICA ZA DOMAĆE TRŽIŠTE Ministarstvo financija Republike Hrvatske kao izdavatelj, i Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka kao agenti izdanja i vodeći aranžeri, te Raiffeisenbank Austria d.d. kao suvodeći aranžer, Riječka banka d.d. kao aranžer i Splitska banka d.d. kao suaranžer, potpisali su u utorak Ugovor o upisu obveznica Republike Hrvatske u iznosu od 200 milijuna eura (1,5 milijardi kuna). Privredna banka Zagreb, Zagrebačka banka zajedno s Raiffeisenbank Austria, Riječkom bankom i Splitskom bankom, obveznice će upisati i sredstva uplatiti na dan 20. rujna 2001. godine. To prvo izdanje Obveznica, kako su izvijestili bankari, izdaje se na rok od 3 godine s kuponom od 6,50 posto, denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a. Obveznice će se uvrstiti na Zagrebačku burzu, te u depozitorij, prijeboj i namiru Središnje depozitarne agencije. Trgovanje na sekundarnom tržištu očekuje se odmah nakon izdanja. Uz obveznice HZZO-a, te dva izdanja obveznica DAB-a u kotaciji na Zagrebačkoj burzi, to će izdanje obveznica proširiti sadašnju relativno skromnu platformu dužničkog segmenta tržišta i kreirati veću likvidnost tržišta, od posebnog značaja s obzirom na predstojeću reformu mirovinskog sustava. 18. SLAVONSKA BANKA SPAJA SE SA HYPOBANKOM Slavonska banka dd Osijek u srijedu je na izvanrednoj glavnoj skupštini izmijenila Statut, radi usklađivanja sa statutom većinskog vlasnika austrijske Hypobanke, a što je pretpostavka za lakše i brže spajanje s Hypobankom, koje se očekuje u drugoj polovici iduće godine. Predsjednik Uprave Ivan Mihaljević izjavio je nakon skupštine kako se do trenutka pripajanja trebaju stvoriti uvjeti za primjenu integralnog bankarskog sustava koji će povezati sve poslovne jedinice u sustavu HYPO grupe. Procjenuje se da bi jedinstveni sustav Hypobanke, koji bi pokrivao cijelu RH, bio po veličini treći bankarski sustav u Hrvatskoj. Iako još nije konačno određen budući status i oblik poslovanja, razmišljanja banke i njenih vlasnika kreću se prema tome da će Slavonska banka kao pravna osoba prestati postojati, ali bi, s obzirom na veličinu kapitala, bila velika podružnica s većim ovlastima od klasičnih podružnica, s imenom Hypobanka-podružnica Slavonska banka, kazao je Mihaljević. Sadašnji predsjednik Uprave Slavonske banke nije mogao precizirati kako će se proces integriranja s Hypobankom odraziti na broj zaposlenika ocijenivši kako će ubuduće vjerojatno biti manje potrebe za administrativnim poslovima, odnosno poslovima onih službi koje će djelomično preuzeti Uprava u Zagrebu. Moguće je i da će jedan dio djelatnika biti višak. Razmotrit ćemo na koji način možemo kvalitetno osnažiti postojeće dijelove banke koji su okrenuti tržištu kako bi poboljšali kvalitetu usluge, a možda ćemo dio djelatnika koristiti u osnaženju novih podružnica, poslovnica i šaltera, ovisno o brzini širenja naše mreže u Slavoniji, rekao je Mihaljević. Banka će, po njegovim riječima, u ovoj godini ostvariti operativnu dobit, ali će konačni rezultat ovisiti o uspjehu financijske konsolidacije najvećih komitenata, prije svega onih u agraru. Temeljni kapital Slavonske banke iznosi 370 milijuna kuna, a većinski vlasnik Hypobanka posjeduje 69 posto dionica. 19. NASTAVAK SURADNJE CROATIA BANKE I UNDP/UNOPS Croatia banka, Slavonija Slad i predstavnici UN-ovih organizacija UNDP/UNOPS te Poljoprivredne zadruge Ilača, Lovas, Nova PZ, Negoslavci, Torda, Cesarea i Međe, potpisali su u Lovasu Sporazum o suradnji, s ciljem razvijanja obiteljskog poduzetništva i obrtništva, točnije stočarstva i agro proizvodnje. Riječ je o financiranju malih poljoprivrednika, članova Zadruga, proizvođača pivskog ječma na 675 hektara, izvijestili su iz Croatia banke. Ta će banka u sklopu svog kreditnog programa odobriti kredite Zadrugama, a u okviru Sporazuma o Garantnom fondu koji je potpisala još u prosincu prošle godine sa UNDP/UNOPS i ILO za Projekt CRO/00/Q2. Prema potpisanom Sporazumu proizvodnja pivskog ječma bit će stimulirana i državnim poticajem, a UNDP/UNOPS će Zadrugama osigurati nepovratnu pomoć iz Fonda belgijske Vlade u umjetnim gnojivima i pesticidima. Također, izdat će i garantno pismo Croatia banci za ekvivalent od 50 posto kredita danog Zadrugama. UNDP/UNOPS ima obvezu i plaćanja osiguranja u slučaju štete, čime će biti osiguran povrat novca Banci i tvrtki Slavonija Slad koja je, osim opskrbe sjemenom pivskog ječma, preuzela obvezu davanja stručne pomoći Zadrugama, bez naknade. Sporazumom je definiran i otkup kompletne proizvodnje pivskog ječma od Zadruga po fiksnoj cijeni 0,90 kn po kilogramu, koja uključuje i troškove prijevoza. Rok plaćanja je četiri tjedna od isporuke uroda Slavoniji Sladu. Kako su istaknuli u Croatia banci, ovim se nastoji olakšati preorjentacija poljoprivrednika na konkurentnije kulture, a ugovaranjem putem Zadruga želi se potaknuti efikasnije poslovno organiziranje i rentabilnije korištenje kapaciteta. 20. 10 MILIJUNA KUNA ZA KREDITIRANJE PODUZETNIKA OTOČCA Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Grad Otočac i Riječka banka potpisali su u srijedu u Otočcu Ugovor o kreditiranju poduzetnika toga grada, kojima se na raspolaganje stavlja ukupno 10 milijuna kuna kreditnih sredstava. Riječ je o provedbi kreditnog programa "Poduzetnik" kojeg je s ciljem poticanja poduzetništva u Hrvatskoj pokrenulo Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo. Kako su izvijestili iz Ministarstva, prema potpisanom Ugovoru, Ministarstvo će za provedbu izdvojiti 500 tisuća kuna, isto koliko i grad Otočac, dok će Riječka banka depozit uvećati 10 puta pa će tako ukupni kreditni potencijal iznosi 10 milijuna kuna. Rok otplate kredita je do 10 godina, uz poček do dvije godine, a kamatna stopa snižena je sa prošlogodišnjih 8 posto na 7,5 posto. Novost u ovogodišnjem kreditnom programu je i tzv. aktivnije uključivanje lokalne uprave u razvoj malog gospodarstva na svom području. Naime, gradovi, općine ili županije koji potpisuju takve ugovore imaju obvezu poduzetnicima koji kreću u nova ulaganja odobravati određene pogodnosti odnosno osloboditi ih plaćanja dijela ili cjelokupnih lokalnih poreza i komunalnih naknada u razdoblju od tri godine. Krediti iz programa "Poduzetnik" odobravat će se obrtnicima, malim i srednjim trgovačkim društvima, zadrugama i obiteljskim gospodarstvima za kupnju zemljišta, uređenje, izgradnju ili proširenje poslovnih objekata te nabavu opreme. Najniži iznos kredita je 50 tisuća kuna dok maksimalni nije određen, a ovisit će o procjeni kvalitete projekta pojedinog poduzetnika. 21. PRODAJE SE 44 POSTO NOVE LJUBLJANSKE BANKE Slovenska vlada objavila je plan privatizaciju Nove Ljubljanske banke koja sa oko 44 posto tržišnog udjela na slovenskom tržištu predstavlja najjaču domaću financijsku instituciju, a u kojoj je država, kao vlasnik 83 posto dionica, najveći vlasnik. Kako je u ponedjeljak na konferenciji za novinare izjavio ministar financija Tone Rop, Vlada je odlučna u namjeri da se privatizacija državnih banaka provede unatoč otporima i najnovijoj aferi oko poslovanja njezine podružnice u New Yorku. "Državne banke treba privatizirati, iz njih se politika mora povući, a u bankama moraju profunkcionirati vlasnici", izjavio je slovenski financijski ministar. Po njegovim će riječima prednost dobiti interesenti koji uz cijenu ponude novo znanje u bankarskom poslovanju, kapital i nova tržišta. Prema natječaju za prikupljanje ponuda - objavljenom u slovenskom i međunarodnom tisku - na prodaju je ponuđeno 2.613.600 dionica NLB-a u nominalnoj vrijednosti po 2.000 slovenskih tolara. To iznosi 34 posto vlasničkog udjela, dok bi u drugoj fazi bila otvorena mogućnost dodatne prodaje 14 postotnog udjela u banci. Na kraju privatizacijskog procesa država u najvećoj banci namjerava zadržati 25 posto plus jednu dionicu. Po zaključnom računu iz prošle godine Nova Ljubljanska banka raspolagala je kapitalom od 371 milijuna eura. Rop nije želio reći koliko država očekuje od prodaje dijela vlasničkog udjela u banci, ali je dodao da se svojih dionica neće odreći "po svaku cijenu", ako se očekivani prihod ne ostvari. Slovenska vlada ocijenila je i da na prispjele ponude neće utjecati problem štediša "stare" Ljubljanske banke u Hrvatskoj, BiH i Makedoniji. Po riječima njezinih predstavnika, potencijalni će interesenti za Novu Ljubljansku banku u drugoj fazi natječaja za kupnju državnog udjela u NLB dobiti dodatne garancije da je od potencijalnih tužbi štediša NLB izuzeta i da se taj problem rješava u okviru sukcesije nekadašnje SFRJ. 22. PLIVA OBILJEŽAVA 80. OBLJETNICU Farmaceutska kompanija Pliva nizom javno-zdravstvenih akcija i događanja obilježit će do kraja studenoga u Zagrebu, Brnu, Krakowu, Dresdenu i Ljubljani 80. obljetnicu postojanja. Znanje i etičnost, inovativnost te spremnost za promjene, neke su konstante koje su Plivi omogućile da postane takvom kompanijom kakva je danas, rekao je u srijedu Željko Čović predsjednik Uprave Plive na konferenciji za novinare, na kojoj je predstavljen i detaljan program svih događanja. Nema mnogo, posebno farmaceutskih tvrtki, koje imaju takvu tradiciju, napomenuo je Čović, ističući između ostalog i značaj, posebice u posljednje vrijeme, snažne internacionalizacije kompanije. Pliva zapošljava u Hrvatskoj između 3500 i 3600 djelatnika, među kojima i dosta stranaca, a toliko ih je zaposleno i izvan Hrvatske. Odgovarajući na novinarski upit o mogućoj prodaji paketa dionica Plive koje su u vlasništvu države, Čović je rekao kako Vlada nije još potvrdila da će prodati dionice i smatra kako bi u sadašnjoj situaciji na tržištima bilo mudro pričekati neko vrijeme i vidjeti kako će se situacija odvijati dalje. U razgovoru s novinarima, Čović je rekao kako je još prerano donositi i ocjene o jučer predstavljenim osnovnim naznakama gospodarske politike Vlade u drugom dijelu njezina mandata. Valja ih najprije dobro proučiti, naglasio je Čović, no drži pozitivnim to što je Vlada spoznala teškoće na koje mora odgovoriti agresivnijom politikom. Također, pozdravio je i spremnost Vlade na dijalog sa socijalnim partnerima. U okviru proslave svoje 80. obljetnice Pliva će, između ostalog, krajem rujna predstaviti dva nova Internet medicinska portala, te početkom listopada otvoriti razvojni centar u Dresdenu te objaviti natječaj za stipendije u Zagrebu, Brnu i Krakovu. 23. PODRAVKA U PRVIH ŠEST MJESECI POVEĆALA NETO DOBIT ZA 62 POSTO Koprivnička prehrambena industrija Podravka u prvom je polugodištu ove godine ostvarila neto dobit u iznosu od 34,67 milijuna kuna, što predstavlja rast od 62 posto u odnosu na isto razdoblje lani, objavio je u utorak na konferenciji za novinare u Zagrebu predsjednik Uprave Darko Marinac. U prvih šest mjeseci ostvaren je ukupni prihod od 1,31 milijardi kuna, što je osam posto više, pri čemu su prihodi od prodaje porasli pet posto - na 1,22 milijardi kuna. Od ukupno ostvarenog prihoda od prodaje, 55 posto je ostvareno na domaćem tržištu (674,8 milijuna kuna), dok je na inozemnim tržištima Podravka prodajom ostvarila 550,1 milijun kuna. Prodaja je na inozemnom tržištu porasla za 14 posto, pri čemu je na najvećem izvoznom tržištu - Poljskoj rast iznosio 35 posto čime su demantirani pojedini napisi kako Podravka "gubi" prodaju na tom tržištu, izjavio je Marinac. Od ostalih tržišta značajan je rast na ruskom tržištu gdje je prodaj uvećana 78 posto i iznosila je 31,6 milijuna kuna. U strukturi prihoda od prodaje dominantan je program Vegete s ostvarenih 345,3 milijuna kuna i s ostvarenim rastom od 16 posto prema istom razdoblju prošle godine. Rast prodaje bilježi i programa Podravka jela (devet posto), slatki program (dva posto), pića (19 posto) itd., dok je pad prodaje od 21 posto kod mesa i mesnih prerađevina opravdan padom prodaje goveđeg programa uzrokovanom slučajevima BSE-a u Europi. U spomenutom razdoblju među ostalim prihvaćena nova organizacija, misija, vizija i strategija, započeo je izvoz u Jugoslaviju, prodana je Tvornica kvasaca i odmaralište Pirovac itd, kazao je Marinac. Podravka je prema svojim poslovnim rezultatima sada spremna za akvizicije, a odluku o tome donijet će vlasnici, kazao je Marinac. Inače, većinski vlasnici Podravke su pravne osobe (40,22 posto), slijede fizičke osobe sa 34,3 posto dionica, EBRD ima 10,53 posto, HFP 9,35 posto itd. Dodao je kako se izlazak na inozemne burze odlaže dok za to ne bude povoljna situacija koja ponajprije ovisi o rast na svjetskim burzama te rastu u "food" sektoru kako inozemnom tako i domaćem. 24. HGK KRENULA S PROBNIM RADOM BIZNET SUSTAVA Hrvatska gospodarska komora (HGK) započela je u utorak s probnim radom BIZNET sustava koji će hrvatskim gospodarstvenicima omogućiti brz i jednostavan pristup poslovnim informacijama i bazi poslovnih subjekata putem Interneta. Probni rad sustava zahtijeva određen broj testnih korisnika, a do sada se prijavilo 320 korisnika koji su zainteresirani za testiranje, kažu u HGK. Na osnovu pristiglih prijava HGK će odabrati testne korisnike koje će kontaktirati do 25. rujna. Preduvjet za tvrtku-testnog korisnika je posjedovanje PC računala sa operacijskim sustavom Windows 95/98/NT/2000 te mogućnost spajanja na Internet. B-NET sustav uključuje pregled poreznih knjigovodstvenih kartica, korištenje elektroničkog platnog prometa te pristup bazi poslovnih informacija putem Interneta. Takva usluga predstavlja značajan iskorak na području gospodarstva te omogućava poduzetnicima brže, jednostavnije i kvalitetnije obavljanje poslovnih aktivnosti, istaknuli su u HGK. Usluga B-NET sustava omogućit će poduzetnicima da korištenjem web preglednika imaju uvid u poreznu knjigovodstvenu karticu, odnosno zbirnu i analitičku poreznu knjigovodstvenu karticu svoje tvrtke. Poslovi platnog prometa moći će se također obavljati elektroničkim putem, a korisnici će moći pratiti te provjeriti provedbu transakcije platnog naloga, kao i trenutačno stanje na svom računu. Aktivnosti za pokretanje spomenutog sustava odvijale su se u suradnji sa Poreznom upravom i Zavodom za platni promet (ZAP). Cijeli je, pak, projekt pokrenut u suradnji s hrvatskom tvrtkom "Nove tehnologije" koja je izradila informatički dio B-NET sustava te integraciju sa sustavima Porezne uprave i ZAP-a. 25. REGOS POSTAJE SREDIŠTE PRIKUPLJANJA PODATAKA O OSIGURANICIMA Novom Vladinom uredbom, koja je donijeta na sjednici 13. rujna, Središnji registar osiguranika (Regos) postat će središte za jedinstveno mjesečno prikupljanje i obradu podataka o svim osiguranicima i uplatama obveznih doprinosa, poreza na dohodak i prireza na dohodak od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti, priopćeno je u utorak iz Regosa. Uredbom se također uvodi novi obrazac za prikupljanje navedenih podataka, odnosno preko kojeg će poslodavci mjesečno izvješćivati Regos o uplatama doprinosa, poreza i prireza na dohodak za svakog osiguranika. Regos će kontrolirati jesu li navedeni obrasci ispravno ispunjeni, te odgovaraju li uplate iznosima na obrascima. Ako se pri obradi ustanovi nepravilnost ili utaja plaćanja doprinosa, poreza ili prireza, Regos će Poreznoj upravi uputiti zahtjev za prisilnom naplatom. Oblik, sadržaj, način popunjavanja, dostavljanja i kontrole obrasca Regos će propisati pravilnikom, nakon čega će organizirati stručne seminare za obveznike uplate obveznih doprinosa, poreza i prireza, stoji u priopćenju. Osim toga, Regos je sklopio ugovor sa Zavodom za platni promet koji će mu pomoći svojom tehnološkom infrastrukturom i zaposlenicima u obavljanju poslova predviđenih Vladinom uredbom. 26. Statistika Rast industrijske proizvodnje u kolovozu - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u kolovozu porasla je 8,5 posto prema istom lanjskom mjesecu, a u razdoblju osam mjeseci u odnosu na isto lanjsko razdoblje uvećana je 5,8 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom prošle godine industrijska je proizvodnja veća za 6,3 posto. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, u kolovozu je najveći rast proizvodnje zabilježen kod intermedijarnih proizvoda, osim energije, za 13,4 posto prema kolovozu prošle godine. Proizvodnja energije porasla je 12 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 5,7 posto. Istodobno, pad proizvodnje evidentiran je kod kapitalnih proizvoda i to za 0,6 posto te kod trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 9,4 posto. Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, proizvodnja u rudarstvu i vađenju porasla je 2,1 posto, u prerađivačkoj industriji za 8,6 posto te u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, za deset posto. U sklopu prerađivačke industrije najviše je porasla proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, 74,2 posto u odnosu na lanjski kolovoz. Znatan rast, od 69,8 posto, zabilježen je u proizvodnji celuloze, papira i proizvoda od papira. Proizvodnja hrane i pića porasla je 5,5 posto, a proizvodnja tekstila 15,9 posto. Najviše je, pak, smanjena proizvodnja RTV i komunikacijskih aparata i opreme, za 57,9 posto. U kolovozu 369,2 tisuće nezaposlenih - Potkraj kolovoza u Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje evidentirano 369,2 tisuća nezaposlenih osoba, što je 0,4 posto više nego u prethodnom mjesecu i 5,5 posto više nego u kolovozu prošle godine. U ukupnom broju nezaposlenih u kolovozu je 104,7 tisuća osoba ili 28,4 posto posao tražilo prvi put, što je 3,6 posto više nego u isto vrijeme lani. Preostalih 264,4 tisuće osoba ili 71,6 posto imalo je prethodno radno iskustvo. Promatrano po djelatnostima, prije prijavljivanja na evidenciju Zavoda najveći broj ih je radio u prerađivačkoj industriji (74,1 tisuće ili 28 posto) te u trgovini na veliko i malo (51,8 tisuća ili 19,6 posto). Tijekom kolovoza Hrvatskom se zavodu za zapošljavanje prijavilo 21,5 tisuća novih osoba, 8,4 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Od toga ih je 13,7 tisuća ili 63,9 posto imalo prethodno radno iskustvo, a najveći ih je broj na evidenciju Zavoda došao iz prerađivačke industrije (23,4 posto) te iz trgovine na veliko i malo (19 posto). Istodobno, s evidencije Zavoda zaposlilo se devet tisuća osoba, što je 21,5 posto više nego u isto lanjsko doba. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme, njih 11,6 tisuća ili 84,1 posto, a najveći ih se broj zaposlio u prerađivačkoj industriji (22,4 posto), trgovini na veliko i malo (22,3 posto) te hotelima i restoranima (16,4 posto). Krajem kolovoza u Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 196,8 tisuća nezaposlenih žena, što je povećanje od 7,1 posto u odnosu na kolovoz prošle godine. Njihov se udio u evidentiranoj nezaposlenosti u promatranome razdoblju povećao sa 52,5 na 53,3 posto. Najveći udio u registriranoj nezaposlenosti imaju osobe stare od 20 do 24 godine (18,5 posto), zatim one od 25-29 godina (14,2 posto) te starije od 50 godina (13 posto). Najveće relativno povećanje od 21,7 posto u odnosu na kolovoz lani zabilježeno je u najstarijoj dobnoj skupini (50 i više godina), a u najmlađoj dobnoj skupini (15-19 godina) zabilježen je pad od tri posto. Struktura nezaposlenih po stručnoj spremi nije se značajnije promijenila u odnosu na kolovoz prošle godine. Još uvijek je najveći udio nezaposlenih sa KV i VKV spremom i iznosi 33,9 posto. najmanji udio u ukupnoj nezaposlenosti imaju nezaposleni sa višom (3,4 posto) i visokom (4,2 posto) stručnom spremom. Ukupna je nezaposlenost u spomenutom razdoblju povećana u 16 županija, a smanjena u 5 županija. Najveći je porast nezaposlenosti zabilježen u Sisačko- moslavačkoj županiji (18,1 posto), gradu Zagrebu (15,6 posto) i Zagrebačkoj županiji (14 posto), dok je najveći pad zabilježen u Istarskoj županiji (6,8 posto). Krajem kolovoza u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nalazilo se ukupno 33 tisuće osoba kojima je radni odnos prestao zbog prestanka rada poslodavaca. U usporedbi sa srpnjem njihov se broj smanjio 0,9 posto, dok se prema kolovozu lani povećao za 15,3 posto. Broj korisnika novčane naknade u kolovozu se prema istom mjesecu lani povećao za 7,5 posto, na 65,6 tisuća korisnika. Tijekom kolovoza Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje prijavljeno ukupno 15,7 tisuća slobodnih radnih mjesta, što je 52,9 posto više nego u kolovozu prošle godine.