ZAGREB, 30. kolovoza (Hina) - Ministar financija Mato Crkvenac izrazio je danas ozbiljnu sumnju u neke od podataka sadržanih u informaciji o kretanju cijena, poručivši da Hrvatskoj treba ažurnija statistika u nekim područjima.
ZAGREB, 30. kolovoza (Hina) - Ministar financija Mato Crkvenac
izrazio je danas ozbiljnu sumnju u neke od podataka sadržanih u
informaciji o kretanju cijena, poručivši da Hrvatskoj treba
ažurnija statistika u nekim područjima. #L#
Prema informaciji koju je dostavilo Ministarstvo gospodarstva, u
razdoblju siječanj 2000. - srpanj 2001. cijene na malo porasle su za
8,5 posto, a troškovi života za 7,9 posto. No, Crkvenac drži da je
rast cijena i troškova života niži nego što pokazuje statistika.
Bez dobre statistike nema dobre ekonomske politike, rekao je
Crkvenac na sjednici Vlade. Predložio je i nekoliko mjera kojima
treba unaprijediti metodologiju državne statistike -
prilagođavanje stvarnom stanju košarice proizvoda i usluga za
izračun cijena na malo i troškova života, smanjenje kašnjenja
statistike o zapošljavanju, finalnoj potrošnji i sl. te statistiku
po regijama.
Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Ivan Rusan odgovara da je
sadašnja metodologija kojom se mjeri inflacija, a važna je jer je
temelj za prilagođavanje mirovina, plaća i sl., korektna i
rezultati su točni. No, razumije iznijete sumnje u brzinu
statističkog praćenja brzih promjena, jer statistika, naravno,
kasni.
Rusan je izvijestio je da se krenulo s projektom razvoja i primjene
nove metodologije za izračun indeksa potrošačkih cijena, koji bi
zamijenio sadašnja dva indeksa (cijena na malo i troškova života),
a počeo bi se primjenjivati od 2003. godine.
Izvješćujući o statističkim pokazateljima, ministar gospodarstva
Goranko Fižulić kaže da su u razdoblju siječanj 2000. - srpanj 2001.
plaće porasle približno kao i cijene na malo (8,5 posto), a radničke
mirovine porasle su za 20,14 posto. To znači, tvrdi Fižulić, da
umirovljenici danas sa svojom mirovinom mogu kupiti više nego prije
18 mjeseci.
Iznio je i podatak da su u spomenutom razdoblju u strukturi troškova
života cijene prehrane porasle za 3,3 posto, roba za 7,9 posto, a
usluga za 7,8 posto. Cijeli niz osnovnih prehrambenih artikala
danas ima daleko niže cijene nego u lipnju prošle godine, kaže
Fižulić pripisujući to ulasku u WTO i smanjenju carinske zaštite.
Iznio je i podatak da su cijene naftnih derivata od sredine prosinca
prošle godine do sada povećane 3,4 posto za motorne benzine, a 2,6
posto za dizelsko gorivo. No, Fižulić je upozorio da su s
obrazloženjem rasta cijena derivata prvih nekoliko mjeseci ove
godine svoje cijene povećali proizvođači kruha i mlijeka. Ali,
nakon što su cijene derivata pale ili ostale na istoj razini ti
proizvođači nisu smanjili svoje cijene, ističe Fižulić.
(Hina) bn/bm ds