ZAGREB, 23. rujna (Hina)- Izmjene Zakona o referendumu, čiji konačni prijedlog u ponedjeljak ulazi u saborsku proceduru, obezvrijedit će 400.000 potpisa koje su sakupili stožeri za obranu digniteta Domovinskog rata radi raspisivanja
obvezujućeg referenduma.
ZAGREB, 23. rujna (Hina)- Izmjene Zakona o referendumu, čiji
konačni prijedlog u ponedjeljak ulazi u saborsku proceduru,
obezvrijedit će 400.000 potpisa koje su sakupili stožeri za obranu
digniteta Domovinskog rata radi raspisivanja obvezujućeg
referenduma.#L#
Naime, prema predloženim izmjenama, koje je utvrdio Odbor za Ustav,
Poslovnik i politički sustav, 10 posto potpisa birača (oko 400.000)
za obvezujući referendum moći će se sakupljati najduže 15 dana ili
oko 26.000 potpisa dnevno.
Stožerima su, međutim, trebala 24 dana da bi sakupili potpise za
peticiju kojom zahtijevaju raspisivanje referenduma o donošenju
Ustavnog zakona kojim bi hrvatski branitelji pred sudovima bili
tretirani isto kao i pripadnici pobjedničkih antifašističkih
vojski.
Izmjenama Ustava krajem prošle godine predviđena je mogućnost da 10
posto birača može zatražiti od Sabora obvezno raspisivanje
referenduma, a zbog toga što nije raspisan, iako je predsjedniku
Sabora još u lipnju uručio 400.000 potpisa, Središnji stožer za
obranu digniteta Domovinskog rata najavio je za 20. listopada
prosvjed u Zagrebu.
Referendum, međutim, nije mogao biti raspisan jer se to moglo
učiniti tek temeljem zakona, koji je prema Ustavu morao biti
donesen u roku šest mjeseci od njegove izmjene, ali je drugom
izmjenom Ustavu krajem ožujka taj rok produžen.
Kako ta promjena sada stiže u saborsku proceduru, potpisi za
peticiju Stožera prikupljani su u veljači i ožujku temeljem Ustava,
ali bez zakonskog osnova.
Određeni rok, međutim, nije jedini uvjet koji do sada prikupljane
potpise čini bezvrijednima.
Naime, građani prvo moraju osnovati posebni organizacijski odbor
za izjašnjavanje birača kada ocjene da postoji potreba za
raspisivanjem referenduma o potrebi da se promijeni Ustav ili zakon
ili odluči o drugom pitanju iz djelokruga Hrvatskog sabora ili o
pitanju za koje smatraju da je važno za neovisnost, jedinstvenost i
opstojnost države.
Usto, Odbor uz odluku da se pristupi izjašnjavanju birača radi
raspisivanja referenduma mora jasno formulirati i pitanje o kojem
se traži raspisivanje referenduma.
Mora prijaviti i mjesta na kojima će se sakupljati potpisi birača, a
to može biti svako prikladno mjesto u skladu s odlukom
predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave.
Ta su mjesta dužni prijaviti policijskoj upravi na čijem se
području nalaze pet dana prije početka izjašnjavanja birača.
Svako to mjesto mora imati popis s uvezanim listovima koji će
sadržavati jasno formulirano pitanje i jasno odijeljene vodoravne
redove s označenim rednim brojevima. Birači se izjašnjavaju na
način da se upisuju u prvi slobodni red uvezanog popisa. Upisuju ime
i prezime, jedinstveni matični broj građana i vlasti potpis.
O raspisivanju obvezujućeg referenduma mogu se izjašnjavati
hrvatski državljani koji imaju pravo sudjelovati na državnom
referendumu, onom koji raspisuje Sabor ili Predsjednik Republike.
Po izmjenjenom zakonu, pravo sudjelovanja na državnom referendumu
ima svaki hrvatski državljanin koji ima prebivalište u Hrvatskoj
najmanje godinu dana bez prekida prije održavanja referenduma.
Nakon što organizacijski odbor utvrdi da je u određenom roku
prikupljeno deset posto potpisa birača uputit će predsjedniku
Sabora zahtjev za raspisivanje referenduma. Hrvatski sabor je
temeljem Ustava u tom slučaju obvezan raspisati referendum.
Sve su te izmjene Zakona o referendumu u prvom čitanju podržane bez
i jedne primjedbe.
Predloženo je jedino da se predvidi mogućnost da nadležni odbor
može utvrđivati je li referendumsko pitanje bilo u skladu s
Ustavom. U tom je dijelu zakon za drugo čitanje dopunjen.
Utvrdi li radno tijelo da pitanje nije bilo u skladu s Ustavom tada
predsjednik Sabora od Ustavnoga suda traži da utvrdi je li
referendumsko pitanje, odnosno izjašnjavanje birača o potrebi da
se zatraži raspisivanje referenduma, provedeno u skladu s
Ustavom.
Izmjenama Zakona o referendumu pobliže se propisuju i svi oblici
osobnog izjašnjavanja građana na državnoj, područnoj i lokalnoj
razini pa je u konačnom prijedlogu u tom smislu izmijenjen i naziv
toga zakona pa on sada glasi - Zakon o referendumu i drugim oblicima
osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne
samouprave.
(Hina) ggrb vl