LONDON, 21. rujna (Hina/Reuters) - Američki predsjednik George Bush pokušava skupiti globalnu koaliciju za vojnu odmazdu na prošlotjedne terorističke napade na SAD.
LONDON, 21. rujna (Hina/Reuters) - Američki predsjednik George
Bush pokušava skupiti globalnu koaliciju za vojnu odmazdu na
prošlotjedne terorističke napade na SAD.#L#
Američki dužnosnici ukazuju na arapsku vezu s tim napadima,
dodajući da buduća koalicija mora uključivati i muslimanske
zemlje. Pretpostavlja se da će se glavni udari odnositi na
Afganistan, zemlju koja je utočište pružila glavnom osumnjičeniku
za te napade Saudijcu Osami bin Ladenu.
Donosimo popis onih koji su za i onih koji su protiv globalne
koalicije protiv terorizma.
DRŽAVE ČLANICE NATO-A
Savez se prvi put pozvao na klauzulu o zajedničkoj i međusobnoj
obrani te otvorio put za mogući vojni odgovor. Neke zemlje članice
ipak su pokazale određenu suzdržanost.
VELIKA BRITANIJA - Najbliži američki saveznik. Premijer Tony Blair
obećao je da će s Bushom stajati "rame uz rame" te pokušao europske
zemlje koje nisu pokazale isti entuzijazam privoliti na
bezrezervnu pomoć SAD-u.
FRANCUSKA - Predsjednik Jacques Chirac izrazio je solidarnost, ali
nije se složio s Bushovim prijedlogom da se ta antiteroristička
kampanja nazove "ratom". Chirac je kazao da će Velika Britanija i
Francuska sudjelovati u svakom "primjerenom i djelotvornom
odgovoru".
NJEMAČKA - Kancelar Gerhard Schroeder izrazio je njemačku podršku
ali i upozorio da se ne treba "fiksirati isključivo na vojne mjere".
Donji dom njemačkog parlamenta velikom je većinom izglasao
prijedlog izražavajući spremnost njemačkih oružanih snaga ali
zastupnici će morati ponovno glasati i o bilo kakvom konkretnom
njemačkom sudjelovanju u mogućim napadima.
KANADA - Ponudila da se priključi američkoj vojnoj akciji, ali će o
specifičnim mjerama pomoći razgovarati sljedećeg tjedna.
ITALIJA - Objavila da je spremna pridružiti se vojnom odgovoru i
spremna rasporediti svoje vojnike i avione ako to bude zatraženo.
ŠPANJOLSKA - Ponudila je svoje zračne baze za moguće vojne udare, te
obećala da će djelovati "bez ograde".
BELGIJA - Ministar vanjskih poslova Louis Michel kazao je da će
poslati belgijske vojnike da pomognu SAD-u ali je nakon toga
izjavio da borba protiv onih koji stoje iza terorističkih napada ne
znači rat.
Vlade država s većinskim muslimanskim stanovništvom ponudile su
različite stupnjeve potpore i dosad malo pravo protivljenje
američkoj kampanji:
PAKISTAN - Zapadni susjed Afganistana, prije novonastale situacije
pružao podršku talibanima. Predsjednik Pervez Musharraf kazao je
da Washington želi pomoć obaviještajnih služi, korištenje zračnog
prostora i logističku pomoć Pakistana. Musharraf se međutim boji
talibanskog napada i građanskih nemira u zemlji ako pomogne SAD-u.
IRAN - Iran je osudio napade ali smatra da bi kažnjavanje susjednog
Afganistana moglo izazvati ljudsku katastrofu. Zauzimaju se za
oprezni, ciljani pristup.
EGIPAT - Ključni američki saveznik na Bliskom istoku. Predsjednik
Hosni Mubarak kazao je da je prerano govoriti o savezu protiv
"terorizma" ta da bi SAD trebao dobro razmisliti prije nego što
poduzme vojnu akciju u kojoj će stradati civili.
IRAK - Opovrgnuo izvješća američkih dužnosnika da je na neki način
stajao iza napada u SAD-u. Optužio SAD za terorizam i kazao da su
napade na New York i Washington izveli američki disidenti.
KUVAJT - Zemlja koju su SAD oslobdile od iračke okupacije 1991.
ponudila je svu moguću pomoć.
BANGLADEŠ - Jedna od najvećih muslimanskih država, ponudila je svoj
zračni prostor i luke.
PALESTINSKA SAMOUPRAVA - Predsjednik Jaser Arafat, pod
međunarodnim pritiskom, ponudio je svu moguću pomoć SAD-u te
zatražio od arapskih država da se pridruže koaliciji. Također
pristao na prekid vatre s Izraelom.
SAUDIJSKA ARABIJA - Kralj Fahd ponudio je pomoć i suradnju ali nije
govorio i o praktičnoj pomoći SAD-u.
SIRIJA - Izrazila jaku potporu ali kritizirala "brzu osudu" prema
koju za terorizam treba kriviti Arape i muslimane.
TURSKA - Objavila da je spremna podržati Washington. Pretpostavlja
se da bi SAD mogao koristiti baze u Turskoj za moguće zračne udare.
UJEDINJENI ARAPSKI EMIRATI - Objavili da razmatraju svoje veze s
talibanima te da će pomoći na "svaki mogući način".
TADŽIKISTAN - Biša sovjetska republika u kojoj ruski vojnici čuvaju
njezinu granicu s Afganistanom. Ponudila pomoć ali dodala kako još
nije dobila službeni zahtjev SAD-a.
UZBEKISTAN - Još jedna bivša sovjetska republika koja graniči s
Afganistanom, objavila da je spremna razgovarati o korištenju
njezinih baza i zračnog prostora ali još nije donijela odluku.
ALŽIR - Alžirski državni mediji tvrde da je zemlja spremna
djelovati u "koaliciji protiv terorizma", ali da to ne bi smio biti
"rat potiv bilo koje zemlje, vjere, naroda, kulture ili
civilizacije".
INDONEZIJA - Predsjednica najveće muslimanske države, Megawati
Sukarnoputri ponudila je svaki oblik pomoći.
JORDAN - Objavio da će predvoditi zemlje koje su spremne pridružiti
se koaliciji. Najveća oporbena stranka u zemlji objavila je naredbu
kojom se zabranjuje muslimansko sudjelovanje u takvoj koaliciji.
TUNIS - Obećao potporu, ali i izrazio nadu da će u toj vojnoj akciji
biti pošteđeni ljudski životi.
DRUGI:
HRVATSKA - Oštro osudila terorističke napade i dala potporu
globalnoj koaliciji za borbu protiv terorizma. Ne očekuje se da će
hrvatski vojnici sudjelovati u mogućim napadima.
UJEDINJENI NARODI - Vijeće sigurnosti izrazilo je "spremnost da
poduzme sve potrebne korake kao odgovor na terorističke napade",
ali nije formalno dopustilo vojni odgovor. Za to je potrebna nova
rezolucija.
EUROPSKA UNIJA - Planira uskladiti policijske i pravosudne akcije,
te unijeti promjene u zakone o uhićenjima i izručenjima. EU je
odbila britanski prijedlog da se po uzoru na SAD sačini popis
"terorističkih" skupina koje bi bile zabranjene u EU.
RUSIJA - Predsjednik Vladimir Putin obećao je podršku ali prije
toga zatražio sveobuhvatnu istragu. Ministarstvo obrane objavilo
da će Moskva sudjelovati u obaviještajnom dijelu, ali da vjerojatno
neće sudjelovati i s vojnicima.
IZRAEL - Američki izvori navode da Izrael pruža presudnu
obaviještajnu pomoć u vezi s islamskin teroristima. Vjeruje se da
Izrael neće i direktno sudjelovati u vojnom odgovoru na terorizam.
Premijer Ariel Sharon pristao povući svoje vojnike iz područja pod
palestinskom samoupravom.
KINA - Objavila da je spremna pridružiti se američkoj supersili u
borbi protiv "terorizma" ali upozorila da bi vojna intervencija
samo "pojačala terorizam i nasilje".
INDIJA - Ponudila da američkim vojnim snagama dopusti korištenje
svih svojih vojnih objekata. U zemlji živi velika muslimanska
manjina. Diplomati smatraju da Washington neće trebati indijske
baze.
(Hina) nab sl