ZAGREB, 14. rujna (Hina/AFP/Reuters) - Nakon nezapamćenih terorističkih napada izvršenih u utorak u SAD, Washington pokušava organizirati globalnu borbu protiv terorizma, a analitičari smatraju da će SAD u određenom trenutku i vojno
odgovoriti na te napade.
ZAGREB, 14. rujna (Hina/AFP/Reuters) - Nakon nezapamćenih
terorističkih napada izvršenih u utorak u SAD, Washington pokušava
organizirati globalnu borbu protiv terorizma, a analitičari
smatraju da će SAD u određenom trenutku i vojno odgovoriti na te
napade.#L#
SAD žele da zemlje svijeta izaberu stranu nakon užasnih napada u
kojima je poginuo veliki broj civila.
Bush je dobio široku potporu čelnika diljem svijeta za anti-
terorističku kampanju, a dobio je i vojnu potporu NATO-a bez
presedana.
U petak su čelnici tijela koje se naziva Šangajska organizacija za
suradnju, a koja okuplja Rusiju, Kinu, Kazahstan, Kirgistan,
Uzbekistan i Tadžikistan, objavili zajedničku deklaraciju u Alma
Ati u kojoj se osuđuju napadi u SAD-u.
"Spremni smo, u uskoj suradnji s ostalim državama i međunarodnim
tijelima, poduzeti djelotvorne mjere za beskompromisnu borbu kako
bi se izbrisala globalna prijetnja koja dolazi iz terorizma", kaže
se u deklaraciji.
Rusija i Kina zabrinute su i zbog utjecaja islamskog
fundamentalizma na njihove vlastite etničke manjine.
Sličnu potporu za borbu protiv terorizma, SAD su dobile od svih
europskih zemalja, a tome su se, među ostalima, pridružile i
Turska, Indija te brojne arapske zemlje, poput Ujedinjenih
Arapskih Emirata, Saudijske Arabije i Egipta.
Arapske su zemlje suočene s dilemom koja se odražava u tome da žele
kazniti napadače i dokazati da ne toleriraju terorizam, a istodobno
se boje oporbe u vlastitim zemljama.
Neki Arapi vjeruju da je mržnju koja je potaknula terorističke
napade na SAD-u izazvala upravo američka vanjska politika,
posebice potpora koju Washington daje Izraelu.
Novonastala situacija prisiljava Busha da napusti svoju dosadašnju
vanjsku politiku koja se temeljila na principu "možemo sami" a koja
se najbolje očitovala u tome što se novi američki predsjednik
povukao iz međunarodnog globalnog sporazuma o zatopljavanju,
zaprijetio da će se povući iz sporazuma o antibalističkim raketama
iz 1972., te bitno smanjio američki angažman u bliskoistočnom
mirovnom procesu.
Posljednji put je Washington okupio međunarodnu koaliciju, koja je
uključivala i veliki broj arapskh zemalja, kako bi istjerao iračke
postrojbe iz Kuvajta 1991. Ali George W. Bush suočava se danas s
mnogo kompleksnijim scenarijem od onoga s kojim se prije deset
godina suočio njegov otac, arhitekt koalicije iz Perzijskog rata.
Dok SAD želi, i čini se uspijeva, sakupiti globalnu koaliciju kako
bi se zaustavio daljnji terorizam, Pakistan je izložen posebnim
pritiscima, budući da ta zemlje podržava talibanski režim u
Afganistanu. Saudijac Osama bin Laden, kojeg skriva talibanski
režim u Afganistanu, glavni je osumnjičenik za terorističke napade
izvršene u utorak u SAD-u.
Pakistan je jedna od samo tri zemlje svijeta koja je priznala
talibane kao legitimnu vlast u Afganistanu. Pakistanska vojna
vlada u petak je pojačala sigurnosne mjere u zemlji u strahu da će
SAD poduzeti vojnu akciju na susjedni Afganistan.
Iako veleposlanstvima u Islamabadu još nije naređena evakuacija,
više multinacionalnih kompanija već je povuklo svoje osoblje iz
Pakistana.
Napetosti u Pakistanu su sve veće i zbog toga što je pakistanski
predsjednik, general Pervez Musharraf, izložen jakim američkim
pritiscima da sudjeluje u u pronalaženju počinitelja terorističkih
napada, a istodobno je Musharraf svjestan da se veliki dio njegovih
sudržavljana protivi tome da Pakistan pomogne u napadu na
Afganistan.
Pakistanski muslimanski vjerski vođe, bliski talibanima,
upozorili su Musharrafa da ne pomaže Washingtonu u napadima na
Afganistan, budući da Bin Ladena smatraju herojem.
(Hina) nab rb