VARŠAVA, 20. rujna (Hina/AFP) - Lijeva koalicija socijal-demokratske stranke SLD (bivši komunisti) i Unije rada (socijalisti) mogla bi na parlamentarnim izborima u Poljskoj u nedjelju odnijeti 43 posto glasova, kažu rezultati
istraživanja javnog mišljenja objavljeni pred izbore.
VARŠAVA, 20. rujna (Hina/AFP) - Lijeva koalicija socijal-
demokratske stranke SLD (bivši komunisti) i Unije rada
(socijalisti) mogla bi na parlamentarnim izborima u Poljskoj u
nedjelju odnijeti 43 posto glasova, kažu rezultati istraživanja
javnog mišljenja objavljeni pred izbore.#L#
Prema istom istraživanju, katolička desnica koja je na vlasti od
1997. godine vjerojatno neće prijeći izborni prag od 5 posto te tako
ni ući u parlament.
Premijer Jerzy Buzek i njegova vlada Poljacima su se zamjerili
svojim nepopularnim reformama u domeni zdravstvene zaštite,
mirovina, obrazovanja i uprave, a zemlja je u posljednje vrijeme
potonula i u financijsku krizu i suočila se s porastom
nezaposlenosti. Pritom Varšava, koja je dugo bila smatrana
najbližom Europskoj uniji, polako klizi prema dnu ljestvice
kandidata.
Liberali Unije za slobodu, bivšeg ministra vanjskih poslova
Bronislawa Geremeka, također neće moći ući u parlament ako glasači
ostvare svoju namjeru i daju im samo oko 4 posto glasova.
Istovremeno, radikalna stranka seljaka Samoobrona mogla bi dobiti
spektakularnih 9 posto, dok još nedavno nije imala uopće izgleda
prijeći prag od 5 posto.
Ostale glasove, prema istom istraživanju, podijelit će
centristička liberalna stranka PO, utemeljena početkom godine (15
posto), Narodna seljačka stranka (12 posto), nova desna stranka
Pravo i pravda (6 posto), te ultranacionalistička katolička
stranka Liga za poljske obitelji (5 posto).
Poljski parlament je dvodomni i bira se na četiri godine.
Poljska je prvu ne-komunističku vladu dobila 1989. godine. Izbori
1993. na vlast su vratili bivše komuniste, ali četiri godine
kasnije katolička desnica odnosi pobjedu na izborima.
Vladu desnog usmjerenja predvodi od tada Jerzy Busek, a na čelu
države je Aleksandar Kwasniewski, bivši komunist koji je nakon
prvog izbora 1995. pobijedio i na predsjedničkim izborima prošle
godine i osvojio novi mandat.
Međutim, i u slučaju da alijansa demokratske ljevice na
parlamentarnim izborima odnese 43 posto glasova kao što pokazuju
rezultati istraživanja, ona neće moći imati apsolutnu većinu u
donjem domu parlamenta pa bi stvaranje koalicije moglo usporiti
provedbu njezinih planova, prije svega približavanja EU.
Iako se Poljska smatrala tranzicijskom zemljom najbližom Europskoj
uniji, tema euro-integracija izostala je uglavnom iz predizborne
kampanje, a Bruxelles, koji je u posljednje vrijeme usporio
pregovore s Poljskom, nada se da će nova vlada imati više sluha za
ustupke koje zemlja mora dati želi li ozbiljno razgovarati o ulasku
među Petnaestoricu.
Svoja očekivanja Bruxelles temelji i na činjenici da je vođa SLD-a
Leszek Miller, vjerojatni novi premijer, obećao da će Poljska
donijeti teške odluke i tako slijediti primjer ostalih kandiata.
Poljski dužnosnici nedavno su priznali da do integracije
vjerojatno neće doći prije 2005. a ne 2003. kako se ranije govorilo,
budući da je zemlja zatvorila samo 16 poglavlja od 31 u pregovorima
s Bruxellesom.
Europska unija vidi kod Poljske dva osnovna problema: Varšava traži
tranzicijsko razdoblje od 18 godina prije nego će dopustiti prodaju
zemljišta strancima, ali istovremeno želi da njezini radnici odmah
dobiju pristup tržištu radne snage Europske unije čemu se protive
Njemačka i Austrija.
U ta dva pitanja druge su zemlje-kandidati otišle mnogo dalje u
pregovorima.
(Hina) maš dh