FR-TR-kriza-Terorizam-Književnost-Vlada-Oružani sukobi FRANCUSKA-LIBERATION OD 20.9.01. GUERSELOVA KRITIKA AMERIČKE POLITIKE FRANCUSKALIBERATION20. IX. 2001.Nismo svi Amerikanci"Nismo svi Amerikanci jer ne želimo biti najbolji i nismo
svjesni svijeta kojim gospodare novac i profit. Ne, nismo svi Amerikanci jer nismo stvorili čudovište, a zatim ga nazvali 'otpadnikom', kao što je na svim televizijskim mrežama izjavio američki veleposlanik u Nairobiju. Nismo bacali ni napalm-bombe na civilni puk u Vijetnamu. Kao i svi razumni ljudi, suosjećam s boli američkog naroda. Bio sam užasnut terorističkim napadima koji su pogodili Ameriku. No htio bih reći da su i drugi platili životom borbu protiv islamističkog terorizma. Ugur Mumcu, primjerice, uvodničar turskog dnevnika 'Cumhuriyuet', ili Taner Kislali, profesor na fakultetu političkih znanosti u Ankari. Kao i svi moji kolege u Turskoj i u Alžiru koji su bili meta islamističkih atentata. Nitko tada nije pomislio da kaže 'svi smo mi Alžirci', kada su se žrtve FIS-a (Islamska fronta spasa) brojale na tisuće.Iznenađen sam što čujem riječi poput 'osveta', 'uljudba' i 'barbarstvo' koje su iz drugog doba i koje oni koji ih rabe povezuju s ozakonjenjem ratoborne agresije na međunarodnoj razini. No, nije
FRANCUSKA
LIBERATION
20. IX. 2001.
Nismo svi Amerikanci
"Nismo svi Amerikanci jer ne želimo biti najbolji i nismo svjesni
svijeta kojim gospodare novac i profit. Ne, nismo svi Amerikanci
jer nismo stvorili čudovište, a zatim ga nazvali 'otpadnikom', kao
što je na svim televizijskim mrežama izjavio američki veleposlanik
u Nairobiju. Nismo bacali ni napalm-bombe na civilni puk u
Vijetnamu. Kao i svi razumni ljudi, suosjećam s boli američkog
naroda. Bio sam užasnut terorističkim napadima koji su pogodili
Ameriku. No htio bih reći da su i drugi platili životom borbu protiv
islamističkog terorizma. Ugur Mumcu, primjerice, uvodničar
turskog dnevnika 'Cumhuriyuet', ili Taner Kislali, profesor na
fakultetu političkih znanosti u Ankari. Kao i svi moji kolege u
Turskoj i u Alžiru koji su bili meta islamističkih atentata. Nitko
tada nije pomislio da kaže 'svi smo mi Alžirci', kada su se žrtve
FIS-a (Islamska fronta spasa) brojale na tisuće.
Iznenađen sam što čujem riječi poput 'osveta', 'uljudba' i
'barbarstvo' koje su iz drugog doba i koje oni koji ih rabe povezuju
s ozakonjenjem ratoborne agresije na međunarodnoj razini. No, nije
li takozvani uljuđeni svijet odgovoran za ropstvo i najveći genocid
u prošlom stoljeću? Predsjednik Bush je siguran da je njegova
zemlja simbol Dobra i da će prva pucati kako bi uništila
neprijatelja koji joj ipak izmiče. Zaboravlja li da je taj današnji
neprijatelj jučer bio njezin strateški saveznik? 'Počeo je prvi rat
u novom stoljeću', rekao je. No protiv koga? Protiv jedne države,
skupine ili naroda? Terorizam protiv kojeg se, naravno, treba
boriti i koji postoji kako u Španjolskoj, tako i u Turskoj i na
Korzici, nije opipljiv neprijatelj. Ne može ga se svesti samo na
islamistički oblik.
Budući da sam rođen u muslimanskoj zemlji, ali sam državljanin
svjetovne države kojoj odavno prijeti radikalni islamizam, mislim
da moramo nastojati da shvatimo ovaj potonji prije nego se s njime
počnemo boriti. Treba raščlaniti razloge koji ga uzrokuju i ne
poistovjećivati ga sa zakonitom borbom potlačenih naroda kojima je
oduzeta sloboda, kao u Palestini i u Čečeniji. Današnji je svijet
puno zamršeniji od manihejskog prizora u kojemu se Dobro i Zlo
sučeljavaju, kao u Otkrivenju Svetog Ivana. Plašim se da će se rat
objavljen iz osvete za koju se zauzima predsjednik najmoćnije
države u svijetu pretvoriti u križarski pohod. Ako je tako, onda jao
'prezrenima na svijetu' i muslimanima na planetu", piše turski
pisac Nedim Guersel.