VLADA: DO KONCA 2000. ZA RATNI ZLOČIN OPTUŽENO 1522 OSOBE

ZAGREB, 20. rujna (Hina) - Od 1990. do konca prošle godine za ratni je zločin bilo optuženo ukupno 1.522 osobe, izvijestio je na današnjoj sjednici Vlade ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević u okviru rasprave o aktivnostima poduzetim prema osumnjičenicima za ratne zločine počinjene na područjima posebne državne skrbi. #L# Državni odvjetnik Radovan Ortynski rekao je da Državno odvjetništvo neće uspostavljati nikakvu vagu u broju optuženih. Za nas su svi jednaki bez obzira na nacionalnalnu pripadnost, istaknuo je Ortynski. Naglasio je da se više neće suditi osumnjičenicima u odsutnosti, već da će se ići na prekid tih postupaka. Iznoseći podatke ministar Ivanišević naveo je da je od ukupno 1.522 optužene osobe, njih 691 osuđena, najviše u odsutnosti, a 67 ih je oslobođeno. Koncem prošle godine u tijeku je bio postupak protiv 715 optuženih, a u fazi istrage bilo je još 837 osoba, od kojih je za 444 istraga u prekidu, jer su izvan Hrvatske, naveo je Ivanišević. Iznio je i podatak da je Zakon o oprostu primjenjen na 20.799 osoba optuženih za kaznena djela oružane pobune. Državni odvjetnik Radovan Ortynski naglasio je da je u pokrenutim postupcima protiv pripadnika srpske nacionalnosti, posebice na području istočne Slavonije, dano nekoliko naputaka lokalnim državnim odvjetništvima što poduzeti u konkretnim predmetima. Kao primjer naveo je slučaj 127 optuženih osoba čiji je broj nakon revizije sveden na 58. Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin navodi da je do sada podignuta 1.451 kaznena prijava za kaznena djela ratnog zločina (od genocida do uništavanja kulturnih spomenika), a prijavljeno je više tisuća osoba. Iznio je podatak da se traži oko 1.400 osoba, te da je za njih 213 raspisana međunarodna tjeralica. Lučin tvrdi da od početka prošle godine, odnosno dolaska nove vlasti, više nema nikakvog političkog utjecaja na rad MUP-ova odjela koji se bavi ratnim zločinima. Uplitanje politike u pravosuđe odbacio je i ministar Ivanišević. Nismo za uplitanje politike u pravosuđe, pogotovo u tako delikatnoj stvari kao što je ratni zločin, poručio je. Zaključio je to nakon što je iznio primjer političkog dogovora o progonu ratnih zločina, posebno u istočnoj Slavoniji. Konkretizirao je to potpisanim Erdutskim sporazumom, kojim je kaže, tadašnja Vlada potpisala obvezu da će se dozvoliti kazneni progon samo određenog broja osoba, njih 25 srpske nacionalnosti osumnjičenih za ratni zločin na tom području. No, mi smo rekli i predstavnicima srpske i međunarodne zajednice da je potpuno neprihvatljivo da Vlada u pravosuđu takvo nešto preuzima kao obvezu. Rekli smo da ćemo nastojati da se postupci vode i dovrše na stručan i profesionalan način, kazao je Ivanišević. Problematika ratnih zločina pred Vladom se našla u okviru rasprave o problemima područja od posebne državne skrbi, a vezano za Vladine zaključke s tematske sjednice u Kninu. Zamjenik premijera Goran Granić upozorava da se zakazalo na povratu imovine, pa je Vlada zadužila Ministarstvo obnove da do konca 2002. okonča sve aktivnosti vezane uz povrat te imovine. Ne zadovoljava ni obnova gospodarstva, pa će Vlada osnovati posebnu Agenciju za područja posebne državne skrbi koja bi koordinirala aktivnosti gospodrskog razvoja tih područja. Značajni su pomaci napravljeni u rješavanju pitanja zatočenih i nestalih. U prvih šest mjeseci ove godine riješeno je 117 sudbina, dok se prije rješavalo između 120 i 150. Ipak, Hrvatska još uvijek traži podatke o 1.450 nestalih osoba. Vlada je prihvatila prijedlog da Ured za zatočene i nestale preuzme ekshumaciju svih žrtava pokopanih u Hrvatskoj neovisno o nacionalnosti. (Hina) bm/bn sšh