VLADA UTVRDILA PRIJEDLOG ZAKONA O OBRANI

ZAGREB, 20. rujna (Hina) - Hrvatska je Vlada s današnje sjednice u redovnu saborsku proceduru poslala prijedlog novog Zakona o obrani koji bi se, kao i drugi na njemu utemeljeni zakoni, trebao donijeti do kraja ove godine kako bi s početkom iduće godine počela reforma sustava obrane.#L# Novi zakon, istaknuo je ministar obrane Jozo Radoš, donosi bitno drukčija rješenja, a jedno od njih je i specificiranje ovlasti Vlade koja se uključuje u donošenje ključnih odluka u području obrane. Značajna je novina predloženog zakona i uređivanje nužnog balansa između triju najviših institucija države - Vlade, predsjednika Republike i Hrvatskog sabora, kazao je. Takav demokratski način uređenja odnosa znači i balansiranje tih odnosa, raspodjelu ovlasti, donošenja odluka na zakonom propisan način i dva stupnja, odnosno uz sudjelovanje najmanje dvije institucije države, istaknuo je Radoš. Predloženim se zakonom definiraju i odnosi na nižim razinama, a predlaže se da Glavni stožer i dalje bude u okviru Ministarstva obrane. Radoš ističe da se Zakonom uređuje i pitanje mjesta ministra obrane u zapovjednom lancu. Definira se tako da u mirnodopsko vrijeme predsjednik Republike, koji je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, zapovijedanje Oružanim snagama ostvaruje preko ministra obrane, a načelnik Glavnog stožera odgovara ministru obrane i vrhovnom zapovjedniku za provedbu zapovjedi. U stanju neposredne ugroženosti i ratnom stanju predsjednik Republike, kao vrhovni zapovjednik, izravno bi izdavao zapovjedi načelniku Glavnog stožera i istodobno o njima obavješćivao ministra obrane. Radoš ističe da se na taj način sustav integrira, jer bi i Vlada bila upoznata sa zapovijedima. To je načelo provedeno u dogovoru s predsjednikom Republike, a učinjeni su neki kompromisi u nekoliko specifičnih vojnih pitanja. Tako je u nekim elementima dana mogućnost izravne veze načelnika Glavnog stožera i predsjednika Republike u tim specifičnim pitanjima - planu uporabe Oružanih snaga i vojnim elementima borbene spremnosti Oružanih snaga - gdje postoji odgovornost načelnika Glavnog stožera i prema predsjedniku Republike. Predloženi Zakon utvrđuje i nadležnosti Hrvatskog sabora koji bi neposredno i preko nadležnih tijela demokratski nadzirao rad Oružanih snaga. U prijelaznim odredbama je i odredba kojom se Vlada zadužuje da do kraja 2005. predloži rješenja za ukidanje vojnog roka i uvođenje ugovornog vojnog roka. Radoš je naglasio da nakon predlaganja temeljnog Zakona o obrani vrlo brzo u vladinu i saborsku proceduru trebaju biti upućeni i ostali potrebni zakoni kako bi se sinkronizirano do kraja godine donijeli svi zakoni vezani uz obranu i početkom iduće godine krenulo u reformu tog sustava. Riječ je o prijedlozima zakona o službi u Oružanim snagama, o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga i Ministarstva obrane u međunarodnim mirovnim organizacijama, o vojnoj proizvodnji i prijevozu opreme za specijalne namjene, te o mirovinskom i zdravstvenom osiguranju pripadnika Oružanih snaga. Ti su zakoni pretpostavka za provođenje zakonski utemeljene reforme Oružanih snaga, kazao je Radoš. Ministar obrane napomenuo je da je iz predloženog zakona isključeno pitanja civilnog služenja vojnog roka i da bi trebalo definirati ministarstvo koje bi bilo nadležno za izradu tog posebnog zakona. Iz predloženog sustava obrane, odnosno iz Ministarstva obrane, izdvojila bi se i Služba motrenja i obavješćivanja, a otvoreno je i pitanje Civilne zaštite u koji bi trebala biti integrirana ta služba. Stoga Radoš predlaže da Vlada cjelovitim zakonom riješi pitanje civilne zaštite. Zamjenik premijera Goran Granić napomenuo je da bi Zakon o obrani trebalo slijediti ukupno desetak akata kojima bi se cjelovito reguliralo pitanje sigurnosti, ne samo obrane u užem smislu nego i dijelova koji se naslanjaju na obranu. Stoga je Vlada zaključkom obvezala nadležna ministarstva da, uz ostalo, pripreme nacrte prijedloga zakona o civilnom služenju vojnog roka, o civilnoj zaštiti i o sustavu motrenja i obavješćivanja. (Hina) bn/bm mć