NJ 19.IX.-FAZ-KULTURA I CIVILIZACIJA

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 19. IX. 2001. Kultura i civilizacija "Neposredno poslije terorističkih napada u Sjedinjenim Državama, savezni je kancelar govorio o 'napadu na civilizirani svijet'. Neki su naslućivali oholu razliku između Zapada i navodno manje civiliziranog islama, no pri tomu bi se moglo raditi o nesporazumu saveznoga kancelara. Schroeder je vjerojatno mislio na knjigu Samuela Huntungtona objavljenu 1996. 'Clash of Civilization' koja opisuje borbu kultura, sudar zapadno i muslimansko obilježenih kultura kao središnji sukob poslije svršetka hladnoga rata. Danas njegova teza na prvi pogled djeluje proročanski, ali istodobno iskonstruirano. Jer jedinstvena kultura na koju je mislio, ne postoji kao stanje ni u Sjedinjenim Državama ni u islamu. Kemalistički strukturirani islam Turske ne može se usporediti s islamom u Saudijskoj Arabiji koji vlada kao državna ideologija. Kao jedino zajedničko obaju islama, osim nekih vjerskih temeljnih struktura, jest Koran. Napadi na Ameriku pokazali su da upravo radikalni 'islamistički fundamentalisti' pridaju važnost zapadnoj tehnologiji i time jednako sinkretistički prihvaćaju ideologiji strane elemente i usvajaju ih, kao što se zapadne kulture stalno mijenjaju. Islamske države djeluju možda kao razasut blok, no ipak su međusobno zavađene i pune unutarnjih razilaženja. Sociološka su istraživanja pokazala da fundamentalističku avangardu u muslimanskim zemljama većinom tvori inteligencija, također tehnička. Huntington sam je pravio razliku između kulture i civilizacije, iako je i zapadnoj i islamskoj kulturi podredio jedinstvo, koje u stvarnosti ne postoji. Kulture, tako definira Huntington u duhu engleskoga jezika, naravi su koje karakteriziraju ljudske skupine u maloj zajednici grada ili u regionalnoj kulturi. Pod pojmom civilizacije Huntington shvaća 'najšire obuhvaćeni entitet' koji može obuhvaćati ljude u različitim zemljama, čak na različitim dijelovima zemaljske kugle. Huntington ipak nije predočio koji elementi određenih kultura navode na sukobe i zašto svoje djelovanje otkrivaju tek sada. Čak ako sudionici sukoba pripadaju različitim kulturama i pozivaju se na svoj kulturni identitet, kulturni uzrok sukoba još ni izdaleka nije dokazan. Što više, čini se da pojam kulture služi tomu da se u diobenoj borbi - kod Huntingtona bez gospodarske implikacije - koja se zaoštrava u tijeku ujednačavanja, razgraniči od drugih skupina. Na mjesto nacionalne države u Huntingtonovoj argumentaciji stupa kulturni krug. Čim se sukob zaoštri, piše Huntington, zaoštravaju se i politiziraju kulturne razlike. Predsjednik Bush nije sada badava govorio o 'križarskom pohodu' protiv terorizma. Huntingtonov 'Clash of Civilization' ipak se ne može prenijeti na međunarodnu politiku. Mogao bi opisati američko stanje na kraju XX. stoljeća; kad Huntington govori o zapadnom svijetu, misli na američki. Stoga nema smisla govoriti o napadu na civilizirani svijet ili o borbi kultura. Kao i uvijek kada se pojmovi prevode s drugog jezika i kulture i kad se sve čini jasnim, otvaraju se ponori. Njemački će čitatelji uvijek između redaka pročitati i stare suprotnosti između civilizacije i kulture, koje će anglosaksonski teško moći primijetiti. U Njemačkoj i dalje živi razlika između civilizacije i kulture koju je prije Drugog svjetskog rata formulirao Thomas Mann. Dok 'njemačka duša' teži za višim poretkom 'kulture' koja nastoji biti dorasla u biti neracionalnim, na bogatstvo i raznolikost usmjerenim tendencijama 'života' i 'umjetnosti', u zapadnom svijetu vlada 'civilizacija' koja demokraciju svodi na formalno pravo glasa. (...) 'Duh nije politika... Razlika između duha i politike sadrži razlike između kulture i civilizacije, duše i društva, slobode i prava glasa, umjetnosti i književnosti, a njemstvo, to je kultura, duša, sloboda, umjetnost a ne civilizacija, društvo, pravo glasa, književnost', piše u 'Promatranjima jednog apolitičnog'. Koliko to čudno zvuči, toliko je u njemačkom govornom prostoru živa razlika između kulture i civilizacije. Utoliko više sada treba razjasniti što ta oba pojma kod nas znače", piše Heike Schmoll.