ZAGREB, 18. rujna (Hina) - Premijer Ivica Račan istaknuo je danas da na Hrvatsku utječu događaji u okolici i u svijetu, te da je i u takvim okolnostima važno nastaviti činiti optimalno moguće u orijentaciji na razvoj i daljnje
reforme.
ZAGREB, 18. rujna (Hina) - Premijer Ivica Račan istaknuo je danas da
na Hrvatsku utječu događaji u okolici i u svijetu, te da je i u
takvim okolnostima važno nastaviti činiti optimalno moguće u
orijentaciji na razvoj i daljnje reforme.#L#
Dominantni problemi s kojima će se Vlada suočavati u drugom dijelu
svoga mandata su pitanje nezaposlenosti, posebno mladih, sporost
reformi i nedostatak poduzetničkog duha, poručio je premijer Račan
na današnjem Hrvatskom gospodarskom forumu, tradicionalnom
susretu gospodarstvenika sa čelnicima Vlade koji se održava u
sklopu Jesenskog međunarodnog Zagrebačkog velesajma.
Premijer i članovi Vlade posebno ističu problem nezaposlenosti,
pri čemu su najavljene nove mjere za njeno smanjenje. Cilj je u
idućoj godini smanjiti broj nezaposlenih za oko 50 tisuća ljudi,
kazao je ministar financija Mato Crkvenac. Najavio je i dodatne
stimulacije, pogotovo za samozapošljavanje, veća proračunska
izdvajanja za poticanje zapošljavanja, mogućnost da dobri
projekti, pogotovo mladih, dobiju od države početni kapital koji
neće morati vraćati. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić najavljuje
pak da će poticaji zapošljavanju ići poglavito prema malim i
srednjim poduzećima. Vlada je odlučna i u namjeri daljnje ubrzane
privatizacije, a namjera je da se broj poduzeća u kojima država ima
vlasništvo sa sadašnjih 1.200 u idućoj godini smanji na 600
tvrtki.
Premijer je pritom istaknuo da se pripremaju i zakonski prijedlozi
za privatizaciju dvaju najvećih javnih poduzeća - Ine i HEP-a, u
prvom tromjesečju iduće godine očekuje se privatizacija Croatia
osiguranja, pred privatizacijom su Croatia i Dubrovačka banka, a do
daljnjega Vlada želi ostati u vlasništvu Hrvatske poštanske
banke.
Ministar financija, iznoseći pak deset temeljnih obilježja
fiskalne politike u idućoj godini, ističe i namjeru da se prihodi od
privatizacije usmjere gospodarskom razvoju. Crkvenac najavljuje i
projekt upravljanja državnim potraživanjima, a njime je obuhvaćeno
oko četvrtinu poduzeća u Hrvatskoj. Najavio je i podršku
obrazovanju i istraživanjima koji bi se poticali povoljnijim
kreditima i poreznim olakšicama, povećanu aktivnost državnih
organa u suzbijanju sive ekonomije, poticanje izvoznih programa,
te aktivniju, novu ulogu banaka. Spomenuo je pritom da bi državne
financije, odnosno transakcije države na otvorenom tržištu, mogle
više biti orijentirane bankama koje će razvojno djelovati i time
poticati nacionalnu ekonomiju.
Ministar Crkvenac brojnim je gospodarstvenicima ponovio procjene
po kojima bi u idućoj godini BDP realno mogao rasti 4,5 posto, a
nastavit će se smanjenje vanjskotrgovinskog i proračunskog
deficita.
Ministar gospodarstva Goranko Fižulić posebno je pak upozorio da
svijet živi u očekivanju odgovora SAD-a na prošlotjedne
terorističke napade, te da je u vremenu koji neki nazivaju 'novim
ratom' za očekivati usporavanje rasta svjetskog gospodarstva. Sve
govori da je svjetsko gospodarstvo na pragu recesije koja će se
neminovno odraziti na malo, otvoreno hrvatsko tržište, kazao je
Fižulić. Pitanje je za nas, dodaje, kako u takvim uvjetima
nastaviti privatizaciju velikih tvrtki i izići na tržište
kapitala, kako će se kretati cijena nafte i nećemo li njenim mogućim
povećanjem imati uvezenu inflaciju.
Odraz kretanja na svjetskim burzama na hrvatsko tržište, na buduće
poteze Vlade, pitanje je koje je zanimalo i same gospodarstvenike.
Ako američki odgovor na terorističke napade bude takve vrste da
izazove dublju krizu bit će potrebno preispitivanje i naših
planova, pa i proračuna za iduće razdoblje, odgovorio je Fižulić.
Ministarstvo financija tijekom listopada i studenoga radit će na
proračunu, a Fižulić se nada da će se do tada razriješiti i sadašnja
vrlo nejasna situacija, što će omogućiti da se vidi i kako će
svjetska kriza utjecati na hrvatsko gospodarstvo.
Gospodarstvenike je zanimalo i što se čini na sređivanju jednog od
najvećih problema za investitore - zemljišnih knjiga. To je veliki
problem, a stručnjaci optimisti procjenjuju da će za njegovo
sređivanje trebati deset godina, odgovorio je Linić, poručujući da
se investitore usmjeri prema lokacijama kod kojih je taj problem
riješen. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ističe pak da
iskustvo drugih zemalja koje su bile suočene s tim problemom u
spajanju projekata gruntovnica i katastra.
Članovi Vlade i na današnjem su susretu s gospodarstvenicima
ponovili opredjeljenost reformama obrazovanja i znanosti, državne
uprave i administracije, reformi zdravstvenog i mirovinskog
sustava, te javnih poduzeća. Ponovljena je i potreba jačanja
konkurentnosti, poticanja izvoznih programa i osiguravanja novih
tržišta, te značaj uključivanja u euroatlanske integracije. Glavni
hrvatski pregovarač s EU Neven Mimica podsjetio je na značaj
Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU, čije se
potpisivanje očekuje do kraja listopada.
(Hina) bn/rbel db