ZAGREB, 10. rujna (Hina) - Razdoblje u kojem građanima 12 zemalja Europske monetarne unije (EMU) euro još uvijek neće biti dovoljno poznat bit će, procjenjuju analitičari, i razdoblje za moguće prijevare i krivotvorenja.
ZAGREB, 10. rujna (Hina) - Razdoblje u kojem građanima 12 zemalja
Europske monetarne unije (EMU) euro još uvijek neće biti dovoljno
poznat bit će, procjenjuju analitičari, i razdoblje za moguće
prijevare i krivotvorenja.#L#
Kako bi se to izbjeglo Europska je središnja banka (ECB) pokrenula
marketinšku kampanju "Euro. Naš novac." Osim upoznavanja sa
izgledom novih novčanica i kovanica, ona obuhvaća i mogućnosti
razlikovanja pravih i krivotvorenih banknota te proračunavanje
koliko koja novčanica eura vrijedi u sadašnjoj nacionalnoj
valuti.
Iz istih razloga i Hrvatska je narodna banka (HNB) u svojoj brošuri
"Euro - novac koji dolazi" za hrvatske građane izdvojila
najznačajnije sigurnosne karakteristike novog novca, njihovu
vrijednost u odnosu na svaku od 12 nacionalnih valuta koje će
zamijeniti, kao i izgled svake od sedam novčanica i 96 kovanica
eura.
Kako će izgledati novi novac?
Jedinstvena europska valuta biti će u novčanicama od 5, 10, 20, 50,
100, 200 i 500 eura koje će u svim zemljama EMU biti istovjetne, te
kovanicama od 1, 2, 5, 10, 20, i 50 centi, koje će sve imati
zajedničko lice, ali će se u svakoj od zemalja EMU izdavati kovanice
sa posebnim, nacionalnim naličjem. Tako će u upotrebi biti 96
različitih kovanica, koje će bez obzira gdje su izdane, vrijediti
jednako na svim područjima EMU. Tako će, primjerice, na poleđini
"belgijskih" kovanica eura biti portret kralja Alberta II, irske će
kovanice imati nacionalni simbol - harfu, a naličja talijanskih
kovanica nosit će likove građevina (npr. Koloseuma), umjetničkih
djela (Botticellijeva Venera, da Vincijev Atlas tijela i dr.) ili
lik Marka Aurelija i Dantea Aligherija.
Sve će novčanice, pak, na prednjim stranama imati likove prozora i
vrata s tipičnim obilježjima za određenu epohu europske kulturne
povijesti. Također, na prednjoj će se strani svake novčanice
nalaziti i plava zastava Europske unije (EU) i kratica naziva ECB-a
na 11 službenih jezika u EU. Na poleđini novčanica nalaze se mostovi
- simbol povezivanja europskih naroda te Europe i ostatka svijeta,
ali i geografski prikaz Europe sa svim članicama EU. Naziv valute -
EURO, na svim će novčanicama biti ispisan latinskim, ali i grčkim
pismom.
Izgled novčanica eura bio je poznat još 1999. godine, kada je ECB
prihvatila konačan izgled izabran na natječaju iz 1996. godine. No,
kako bi ostavila što manje vremena za pripremu mogućeg
krivotvorenja, ECB je po prvi puta novi novac javnosti predstavila
tek 30. kolovoza ove godine, kada su po prvi puta prikazane i glavne
sigurnosne karakteristike novih novčanica.
Zaštiti elementi odnose se na nekoliko segmenata - poseban papir
(napravljen od pamučnih niti u posebnom tkanju), reljefni tisak (za
slabovidne), fluorescentne niti, vodene znakove i metalizirane
folije (tzv. holograme, koji sadrže optički varijabilnu sliku).
Također, ECB je reproduciranje novčanica dopustila samo ako je
njihov prikaz 25 posto manji ili veći od njihove prirodne veličine.
Kovanice su, pak, od krivotvorenja zaštićene posebnom izradom i
kovanjem slova.
Nakon što se provjeri nalazi li se na novčanici ili kovanici eura
pravilan lik te nakon što se provjere sve sigurnosne
karakteristike, ostaje još odrediti njihove vrijednosti u odnosu
na "stare", nacionalne valute.
Sa 31. prosincem 1998. godine obavljeno je neopozivo fiksiranje
tečajeva nacionalnih valuta članica EMU prema euru, i to kroz tzv.
konverzijske tečajeve koji imaju šest znamenki. Tada je, naime,
određeno da će jedan euro vrijediti, primjerice, 1,95583 njemačke
marke, 1.936,27 talijanskih lira te 13,7603 austrijska šilinga ili
6,55957 francuskih franaka. Preračunavanje neke od starih valuta u
euro obavlja se tako da se polazni iznos u nacionalnoj valuti uvijek
dijeli s konverzijskim tečajem te valute prema euru, a dobiveni
iznos zaokružuju se na dvije decimale (cente).
U HNB-u upozoravaju građane i na činjenicu kako je vrijednost
najvećih novčanica, od 200 eura (nešto više od 1500 kuna) i 500 eura
(oko 3750 kuna), ponegdje i višestruko veća od najvrijednijih
novčanica postojećih nacionalnih valuta. Primjerice, dok u
Njemačkoj trenutno najveća važeća novčanica, ona od 1000 DEM,
vrijedi 511,29 eura, najveća grčka novčanica - od 10.000 drahmi,
vrijedi tek 29,35 eura.
Zapravo, jedino Njemačka trenutno ima važeću novčanicu vrijedniju
od 500 eura, dok su u Nizozemskoj, Austriji, Belgiji i Italiji
najveće novčanice vrijednije od 200 eura. U ostalih sedam zemalja
EMU vrijednost najvećih novčanica kreće se od već spomenutih 29,35
eura u Grčkoj, do 168,18 eura u Finskoj. Zbog tako velike razlike,
odnosno zbog mogućnosti da se građani nenavikli na nošenje tolikih
iznosa ne snađu sa tako velikim novčanicama, Portugal, Grčka, Irska
i Španjolska već su najavile kako novčanice od 200 ili 500 eura neće
niti tiskati.
(Hina) rub db