ZAGREB, 10. rujna (Hina) - Regionalnu inicijativu o jugoistočnoj Europi njemačkog ministra vanjskih poslova Joschke Fischera na neformalnom sastanku Vijeća ministara EU-a protekloga vikenda ne treba shvaćati sasvim benigno, ali ni
predimenzionirati, prva je ocjena iz dobro obaviještenih hrvatskih diplomatskih krugova po objavljivanju tzv. njemačkog "non-papera" o odnosima EU-a prema području jugoistoka Europe.
ZAGREB, 10. rujna (Hina) - Regionalnu inicijativu o jugoistočnoj
Europi njemačkog ministra vanjskih poslova Joschke Fischera na
neformalnom sastanku Vijeća ministara EU-a protekloga vikenda ne
treba shvaćati sasvim benigno, ali ni predimenzionirati, prva je
ocjena iz dobro obaviještenih hrvatskih diplomatskih krugova po
objavljivanju tzv. njemačkog "non-papera" o odnosima EU-a prema
području jugoistoka Europe.#L#
"Ne treba tvrditi da se radi o za Hrvatsku sasvim benignom tekstu.
Hrvatska treba biti svjesna opasnosti koje mogu kriti prijedlozi o
pojedinim regionalnim inicijativama. No, ne treba niti upadati u
histeriju i davati pojedinim inicijativama tumačenje koje one
nemaju", ocjenjuje hrvatski diplomatski izvor.
U konkretnom slučaju Fischerova prijedloga, izvor je za Hinu kazao
da je zasigurno oko nekih dijelova potrebno zatražiti dodatno
tumačenje.
Njemački je ministar vanjskih poslova protekloga vikenda na
neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova EU-a predstavio
neslužbeni prijedlog (tzv. non-paper) politike EU-a prema području
Zapadnoga Balkana. Dvije trećine teksta odnosi se na stanje u
Makedoniji, dok se jedna trećina odnosi na "regionalni proces na
jugoistoku Europe".
U tekstu se navodi da je potreban "evoluirajući regionalni proces"
koji bi, na pojedinačnoj osnovi i na odgovarajućem stupnju,
obuhvatio različite etničke skupine budući da, po mišljenju
predlagatelja, glavni problemi u jugoistočnoj Europi postoje među
etničkim skupinama unutar država, a ne među državama.
Fischer je zamislio regionalni proces u tri stupnja. Najprije bi se
održala ministarska konferencija, kao svojevrstan nastavak
Zagrebačkog summita, na kojoj bi sudjelovale članice EU-a, sve
zemlje u regiji i članice Kontaktne skupine. Konferencija bi, prema
zamisli, trebala rezultirati potvrdom Helsinških načela kao
temelja čitavoga (regionalnog) procesa te stvaranjem radnih
stolova i skupina koje bi se bavile prekograničnim problemima.
Pritom bi trebalo u potpunosti iskoristiti već postojeća tri radna
stola Pakta o stabilnosti.
Na drugom bi stupnju sinergički trebali profunkcionirati radni
stolovi Pakta o stabilnosti i novoutemeljene radne skupine u koje
bi bili uključeni predstavnici etničkih skupina, manjina i
nevladinih skupina. Cilj bi bio ojačati povjerenje i konkretne
oblike regionalne suradnje.
U tom se kontekstu, kako navodi hrvatski diplomatski izvor, nalazi
i sporna rečenica koja glasi - "aktiviranje regionalnog pristupa u
EU-ovom Procesu stabilizacije i pridruživanja i na taj način
razvijanje zajedničkog gospodarskog područja na Zapadnom Balkanu
koje bi se moglo zvati EEA II (Europski gospodarski prostor II)".
"To je rečenica koja zasigurno traži posebno tumačenje jer Hrvatska
ima razloga biti oprezna prema regionalnim inicijativama vezanim
za jugoistok Europe. No, valja imati na umu i kontekst, a to je
Proces stabilizacije i pridruživanja kojemu nije cilj udaljiti
područje od Europe, već upravo suprotno. Na to ukazuje i prijedlog
naziva - Europski gospodarski prostor, a ne recimo Balkanski
gospodarski prostor - premda nije dobra podjela na EEA I i EEA II",
ocjenjuje hrvatski diplomatski izvor.
Treći bi dio procesa, po zamisli Fischera, mogao započeti kada
radne skupine postignu konkretne rezultate i kada se poveća stupanj
povjerenja, a odnosio bi se na rješavanje otvorenih statusnih
pitanja.
(Hina) ii rb