BEOGRAD, 7. rujna (Hina) - U beogradskim knjižnicama u prodaji je knjiga Igora Mandića "Za našu stvar" koja bi svoju prvu promociju trebala imati u listopadu na beogradskom Međunarodnom sajmu knjiga, a zatim i u Zagrebu.
BEOGRAD, 7. rujna (Hina) - U beogradskim knjižnicama u prodaji je
knjiga Igora Mandića "Za našu stvar" koja bi svoju prvu promociju
trebala imati u listopadu na beogradskom Međunarodnom sajmu
knjiga, a zatim i u Zagrebu.#L#
Ta knjiga drugo je prošireno izdanje knjige koju je 1998. objavio
zagrebački nakladnik "Konzor". Beogradsko izdanje prošireno je
poglavljem "Hitna služba", polemičkim tekstovima i feljtonima koje
je Igor Mandić objavio u raznim listovima u tijeku 1999.
U latiničnom izdanju i izvornom "Mandićevom jeziku" knjiga je
tiskana u 750 primjeraka nakladničkog programa "Biblioteke XX.
vek" koje je urednik Ivan Čolović.
U knjizi su tiskani odabrani Mandićevi kritički tekstovi
objavljeni u splitskoj "Slobodnoj Dalmaciji" od 1990. do 1995., u
"Feral Tribuneu", zatim riječkom "Novom listu" do 1998. i u
"Vjesniku" u tijeku 1999. te beogradskom tjedniku NIN, čiji je bio
kolumnist.
Drugo prošireno izdanje nosi podnaslov "Agonija postkomunizma u
Hrvatskoj 1990.-1999.". U novom poglavlju "Hitna služba" Mandić
donosi svoje tekstove o Branki Šeparović, o. Vjekoslavu Lasiću,
Nedjeljku Mihanoviću, Predragu Matvejeviću i druge polemičke
tekstove, a završava onim u "Vjesniku" iz prosinca 1999., "U znaku
boga erosa", u kojem piše da će novo tisućljeće biti u znaku Erosa a
ne njegova umirovljenog oca Marsa "i više neće biti privilegiranih
prema podobnosti, već prema sposobnosti".
U predgovoru proširenome izdanju Igor Mandić navodi kako je
nadahnuće za knjigu pronašao u stavu Gyorgya Konrada, koji kaže da
"antipolitički civili", među koje Mandić ubraja i sebe, "žele, mogu
i trebaju poduzimati stanovite mjere ako procijene da ludilo može
poprimiti razmjere opasne po život. Takvi ne dopuštaju da na javnoj
sceni zavladaju grubosti...i paze da se rodoljubivi entuzijasti ne
izrode u spaljivanje knjiga i plinske komore".
Igor Mandić prvi je hrvatski pisac koji je nakon daytonskoga
sporazuma objavio knjigu kod srpskoga nakladnika - "Romani krize"
("Prosveta", 1996.) i koji je knjigu objavio na ćiriličnom pismu -
"Između dv(ij)e vatre" (NIN, 2000.).
(Hina) dkr mc