ZAGREB, 5. rujna (Hina) - Sadašnje stanje hrvatskog školstva gledano u cjelini je neodređeno. Ne bih ga mogla definirati pozitivno, ali ni negativno. Bolesna želja da se promijeni sve što je napravljeno i da se izbriše jedno razdoblje
zahvatila je školstvo. Kao da su ranije na vlasti bili državni neprijatelji pa sve što su oni učinili treba promijeniti, izjavila je u intervjuu najnovijem broju "Glasa Koncila" (9. rujna) bivša ministrica prosvjete i športa, ravnateljica VII. zagrebačke gimnazije Ljilja Vokić.
ZAGREB, 5. rujna (Hina) - Sadašnje stanje hrvatskog školstva
gledano u cjelini je neodređeno. Ne bih ga mogla definirati
pozitivno, ali ni negativno. Bolesna želja da se promijeni sve što
je napravljeno i da se izbriše jedno razdoblje zahvatila je
školstvo. Kao da su ranije na vlasti bili državni neprijatelji pa
sve što su oni učinili treba promijeniti, izjavila je u intervjuu
najnovijem broju "Glasa Koncila" (9. rujna) bivša ministrica
prosvjete i športa, ravnateljica VII. zagrebačke gimnazije Ljilja
Vokić. #L#
Po njezinoj ocjeni "promjene ne dotiču ono najvažnije - promicanje
školstva, bogatstvo programa, rasterećenje učenika i sl., nego su
promjene samo formalne naravi".
Smatra da za školstvo treba općenito izdvajati više novca, te
stvoriti dobre uvjete rada učiteljima i učenicima u jednoj smjeni,
rasteretiti učenike pomoću izborne nastave.
Ukidanje malih otočnih škola, kako ističe, ne smije biti vođeno
financijama, već nacionalnim interesima. "Meni je osobno vrlo
drago kad su na primjer na Kalamoti kod Dubrovnika samo tri učenika,
jer ako se ukine ta škola, ta će djeca svoje djetinjstvo provoditi u
tuđim kućama ili se roditelji moraju seliti", napomenula je,
dodavši kako treba znati da u školama nacionalnih manjina ima vrlo
malo učenika, a u njima se radi na primjer s dva učenika.
"Njihovo ukidanje odmah bi bio politički problem koji bi se čuo do
Strasbourga, a našoj je sirotinji lako dokidati škole", ističe
Ljilja Vokić.
Rekavši kako svoje dijete ni u kojem slučaju ne bi upisala u
privatnu školu, bivša ministrica prosvjete i športa smatara da
potrebe državnih škola moraju biti ispred privatnih.
"Tko ima 26.000 kuna pa ima valjda još i tisuću da plati dodatno,
kako ne bi morala država izdvajati za njih. Svi ti učenici imaju
osigurano obrazovanje, a ako žele drukčije, elitnije, neka to i
plate. Po kojoj logici iz poreza i prireza, koji svi mi izdvajamo,
nekome se daje novac bez pitanja", izjavila je.
Glede školskih udžbenika napominje kako je tu velik izvor zarade,
pa su ukinuti besplatni udžbenici koji su stajali prve godine
50.000.000 kuna, a danas oni roditelje stoje 280.000.000 kuna i ne
mogu se, osim rijetkih iznimaka, koristiti i druge godine.
"Bogate države imaju besplatne udžbenike i koriste ih učenici 3-4
godine, a mi se ponašamo kao pijani milijarderi. Koristimo udžbenik
7-8 mjeseci u školskoj godini i bacimo ga", izjavila je u razgovoru
za "Glas Koncila" ravnateljica VII. zagrebačke gimnazije Ljilja
Vokić.
(Hina) mc