FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FRANCUSKA-LE COURRIER INTERNATIONAL OD 30.8.01.O OBLJETNICI REVOLUCIJE U RUSIJI

FR-RU-obljetnice-Diplomacija-Vlada-Izbori-Državni udari FRANCUSKA-LE COURRIER INTERNATIONAL OD 30.8.01.O OBLJETNICI REVOLUCIJE U RUSIJI FRANCUSKALE COURRIER INTERNATIONAL30. VIII. 2001.Tužna obljetnica 'kolovoške revolucije'"24. VIII. Vladimir Putin je u Kijevu vrlo svečano, s predsjednikom Kučmom, proslavio desetu obljetnicu ukrajinske neovisnosti. Moskovski dnevnik 'Nezavisimaja gazeta' u toj je prigodi objavio napis: 'Ukrajinska neovisnost, ruski blagdan'. Nekoliko dana ranije, kremaljski gazda nije mislio da treba biti u Moskvi za desetu obljetnicu puča iz kolovoza 1991. Bio je na odmoru na Soloveckim otocima i nije se udostojao da u tim povijesnim danima upravi bilo kakvu poruku svojim sugrađanima. Rijetke proslave predviđene u prijestolnici okupile su jedva nekoliko stotina ljudi. 'Obljetnica je protekla bez histerije', podrugivao se tjednik 'Moskovske novosti'.Premda je puč koji se dogodio u ljeto 1991. označio kraj SSSR-a i otvorio put neovisnostima (koje se u bivšim republikama obilježavaju od konca kolovoza do početka rujna), ta 'kolovoška revolucija' nije u Rusiji ni državni ni narodni blagdan. Ni 19. ni 20. ni 21. kolovoz nisu neradni dani. Samo je 22. proglašen Danom ruske zastave (koja je umjesto sovjetske podignuta na ruskom
FRANCUSKA LE COURRIER INTERNATIONAL 30. VIII. 2001. Tužna obljetnica 'kolovoške revolucije' "24. VIII. Vladimir Putin je u Kijevu vrlo svečano, s predsjednikom Kučmom, proslavio desetu obljetnicu ukrajinske neovisnosti. Moskovski dnevnik 'Nezavisimaja gazeta' u toj je prigodi objavio napis: 'Ukrajinska neovisnost, ruski blagdan'. Nekoliko dana ranije, kremaljski gazda nije mislio da treba biti u Moskvi za desetu obljetnicu puča iz kolovoza 1991. Bio je na odmoru na Soloveckim otocima i nije se udostojao da u tim povijesnim danima upravi bilo kakvu poruku svojim sugrađanima. Rijetke proslave predviđene u prijestolnici okupile su jedva nekoliko stotina ljudi. 'Obljetnica je protekla bez histerije', podrugivao se tjednik 'Moskovske novosti'. Premda je puč koji se dogodio u ljeto 1991. označio kraj SSSR-a i otvorio put neovisnostima (koje se u bivšim republikama obilježavaju od konca kolovoza do početka rujna), ta 'kolovoška revolucija' nije u Rusiji ni državni ni narodni blagdan. Ni 19. ni 20. ni 21. kolovoz nisu neradni dani. Samo je 22. proglašen Danom ruske zastave (koja je umjesto sovjetske podignuta na ruskom parlamentu 22. VIII. 1991. u znak pobjede demokracije). Rusi svoju 'neovisnost' slave 12. VI., na dan proglašenja ruskog 'suvereniteta' (1990.) i pobjede Borisa Jeljcina na općim izborima za ruskog predsjednika (1991.). Taj se dan zove Dan slobodne Rusije. Ruski sociolog Jurij Levada pokušao je nedavno u tjedniku 'Obščaja gazeta', uz pomoć istraživanja, odgovoriti na pitanje: 'Zašto revolucija iz kolovoza nije postala državni blagdan?' Evo njegovih odgovora: - Rusi su se našli u položaju promatrača, a ne sudionika (za 45 posto događaj je bio tek jedna epizoda u borbi političke elite za vlast). - Za njih je narav događaja ostala nejasna (samo 15 posto može navesti ime jednog od pučista, a 63 posto ne može se odlučiti za ovu ili onu stranu. Među simpatizerima demokrata, samo 22 posto misli da je događaj bio demokratska revolucija, 21 posto da je tragedija, a 51 posto da je borba za vlast). - Oni danas ne cijene korist od tog događaja (65 misli da se njihov život nije promijenio, ili se ne očituju o tom pitanju). U istom listu, politički komentator Dmitrij Furman tumači zašto se danas ljudi na rubu društva, kao i oni koji su imali koristi od 'revolucije' 'pokušavaju udaljiti od duha iz kolovoza 1991: prvi zato što su dobili samo patnju i siromaštvo, drugi zato što je revolucija odigrala svoju ulogu i što sada treba osigurati njezine stečevine Šizrazito materijalne, zahvaljujući privatizacijiĆ. Režim koji je izišao iz revolucije počinje se sve više opirati na rusku autoritarnu tradiciju'. Po toj je shemi, zaključuje autor, lenjinistička vlast porodila staljinističku Š1917-1927.Ć, a Jeljcin je na koncu nametnuo Putina Š1991-2001.Ć. Prepustimo završnu riječ komunistima koji su u izjavi iz kolovoza rekli: 'Čekisti Ščlanovi specijalnih službaĆ koji su, zahvaljujući Putinu, došli na čelo zemlje, ponovno su uveli želju za državom i poštenjem. Neka budu saveznici domoljuba u revoluciji koja će očistiti oronule jeljcinovske kadrove!'", piše Laurence Habay.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙