ZAGREB, 5. rujna (Hina) - Opus Željka Sabola jedan je od amblematičnih u hrvatskoj leksikografiji, likovnoj kritici, a posebice pjesništvu, rekao je danas povjesničar umjetnosti i pjesnik Tonko Maroević na skupu, priređenu u
Leksikografskome zavodu "Miroslav Krleža" na desetu obljetnicu smrti hrvatskoga pjesnika, povjesničara umjetnosti i leksikografa Željka Sabola.
ZAGREB, 5. rujna (Hina) - Opus Željka Sabola jedan je od
amblematičnih u hrvatskoj leksikografiji, likovnoj kritici, a
posebice pjesništvu, rekao je danas povjesničar umjetnosti i
pjesnik Tonko Maroević na skupu, priređenu u Leksikografskome
zavodu "Miroslav Krleža" na desetu obljetnicu smrti hrvatskoga
pjesnika, povjesničara umjetnosti i leksikografa Željka
Sabola.#L#
Za Maroevića je logično što je za skup sjećanja na Željka Sabola
odabran baš Leksikografski zavod, jer je Sabol, istaknuo je
Maroević, bio izrazito sklon egzaktnosti, točnosti i stilskoj
kategorizaciji. Podsjetio je da je Sabol jasno dijelio svoj
pjesnički rad od esejističkoga, rekavši kako su mu kolege još dužni
objaviti izbor kritika i pjesama.
Željko Sabol nikada nije tajio svoju ljubav za Hrvatsku i hrvatski
jezik kao izraz kolektivne svijesti maloga i ugroženog naroda,
podsjetio je predsjednik Matice hrvatske Josip Bratulić.
Sjećajući se Sabola kao istaknutoga člana Matice koji je, kao i
brojni članove te istaknute hrvatske kulturne ustanove, bio žrtva
progona nakon 1971., Bratulić je spomenuo i poznatu Sabolovu
metaforu "ide kao progonjen čovjek". Ta je metafora strašnija od
one "ide kao progonjena zvijer", pa je danas, rekao je Bratulić,
kada se čini da je sramota izraziti takovu ljubav za Domovinu,
potrebno sjećati se i pamtiti Željka Sabola i zbog toga.
Voditelj galerije "Forum" Milan Bešlić, galerije u kojoj je Sabol
radio od 1975. do 1980. i kojemu je to bio prvi posao nakon
hrvatskoga proljeća, dodao je kako izgleda da smo "ponovno u
situaciji da se s nelagodom govori o ovomu prostoru koji je može
jedino nazvati hrvatskim".
S tim u vezi, dramska umjetnica Nada Subotić podsjetila je da je
njezin pokojni muž pjesnik Jure Kaštelan morao svjedočiti kako bi
spriječio da Sabol bude uhićen zbog svoje pjesme "Kad izgovorim
tvoje ime". Tu je pjesmu Nada Subotić, zatim, i interpretirala.
Potpredsjednik Društva hrvatskih književnika Anđelko Novaković
rekao je da postoji znak jednakosti između pjesništva Željka Sabola
i sudbine hrvatskoga jezika, književnosti i naroda.
Na estradnu sastavnicu Sabolova djelovanja, odnosno činjenicu da
su neke njegove pjesme i uglazbljene, podsjetili su pak estradni
umjetnici Hrvoje Hegedušić, Ksenija Erker, Gabi Novak i Arsen
Dedić.
Skup sjećanja na Željka Sabola nastavit će se poslijepodne u
Bjelovaru, pjesnikovu rodnom gradu.
(Hina) ip mc