KORČULA, 5. rujna (Hina) - Pjesme u Korčulanskoj pjesmarici crkvenih pjesama Bratovštine Svih svetih u Korčuli iz 15. stoljeća tipični su primjeri hrvatske anonimne srednjovjekovne poezije, koja je najvećim dijelom pisana osmeračkim
dvostihom, piše Nikica Kolumbić u prilogu "Književna vrijednost Korčulanske pjesmarice iz 15. stoljeća", što ga donosi najnoviji broj Godišnjaka grada Korčule 6.
KORČULA, 5. rujna (Hina) - Pjesme u Korčulanskoj pjesmarici
crkvenih pjesama Bratovštine Svih svetih u Korčuli iz 15. stoljeća
tipični su primjeri hrvatske anonimne srednjovjekovne poezije,
koja je najvećim dijelom pisana osmeračkim dvostihom, piše Nikica
Kolumbić u prilogu "Književna vrijednost Korčulanske pjesmarice iz
15. stoljeća", što ga donosi najnoviji broj Godišnjaka grada
Korčule 6.#L#
Iako autori tih pjesama ne samo što nisu poznati, nego možda nisu ni
Korčulani, to ne umanjuje vrijednost korčulanske sredine u
sudjelovanju pri nastanku i razvoju najstarije hrvatske lirike, pa
i književnosti, napominje Kolumbić. Neke od tih pjesama nastale su
možda već početkom 14. stoljeća, a važno je spomenuti, kako dodaje,
da je Korčulanska pjesmarica vjerojatno bila posrednica pri
širenju pučke duhovne poezije duž hrvatske jadranske obale.
Kolumbić izdvaja dvije najznačajnije vrijednosti korčulanske
pjesmarice. Prvo u korčulanskoj bratovštini njegovala se hrvatska
duhovna poezija pučkog tipa. Druga vrijednost su druga i treća
pjesma iz skupine pjesama "Nedija od palmi". Na temelju
proučavanja, kako ističe Kolumbić, one neosporno svjedoče da sve
pjesme i drame koje su u nas nastale, a obrađuju muku Isusovu,
počivaju na tim dvjema pjesmama.
Pišući o Korčulanskoj pjesmarici Franjo Fancev je 1932. u jednom
radu istaknuo kako je taj zbornik pjesničkih tekstova posebno
vrijedan jer se njime potvrđuje tijesna veza "crkvene književnosti
i hrvatskih 'latinaških' crkava s glagoljskom crkvom".
Izvorni rukopis korčulanskoga zbornika crkvenih pjesama koji je
objavio V. V. Vukasović 1880., držeći da je te pjesme napisao Petar
Kanavelić, pisan je goticom, dakle, vjerojatno je srednjovjekovni
tekst izgubljen, ali je sačuvan njegov prijepis iz 18. stoljeća.
Najnoviji broj Godišnjaka grada Korčule, koji izdaje korčulanski
Gradski muzej, donosi i više drugih priloga u rubrikama povijest
umjetnosti i kulture, zaštita spomenika, povijest, etnologija,
turizam, istaknuti Korčulani (uz stotu obljetnicu rođenja
hrvatskoga povjesničara Vinka Foretića), prikazi, kronika
kulturnih događanja, bibliografija o otoku Korčuli te in memoriam
opernom pjevaču i pedagogu Sergiju Foretiću (1909.-2000.).
(Hina) mc