"POVIJEST GRADA VIROVITICE" RUDOLFA HORVATA

ZAGREB, 4. rujna (Hina) - Nakon što je desetljećima rukopis bio pohranjen u virovitičkom Gradskom muzeju tamošnja Matica hrvatska nedavno je objavila knjigu "Povijest grada Virovitice" Rudolfa Horvata.#L# Sažetu povijest Virovitice, koju je Rudolf Horvat napisao u prvoj polovici prošloga stoljeća u bilježnici od dvadeset stranica rukom sitno pisanog teksta s četiri stranice podataka na pisaćem stroju, zahvaća vrijeme od srednjeg vijeka do 20. stoljeća. Horvat je obradbu povijesti Virovitice započeo s najstarijom ispravom o tomu gradu iz 1234, kad je Virovitica bila imanje hrvatskoga hercega Kolomana, koji je bio brat ugarskoga i hrvatskoga kralja Bele IV. Autor je djelo sastavio na temelju izvorne građe, a obuhvaća povijesna, društvena i politička i kulturna zbivanja od 1234. do 1934. Sam autor razdijelio je tekst na šest poglavlja - Virovitica u srednjem vijeku, Virovitica u 16. stoljeću, Virovitica u 17. stoljeću, Virovitica u 18. stoljeću, Virovitica u 19. stoljeću i Virovitica u 20. stoljeću do 1934. Na osnovi sadržaja pojedinih poglavlja Dubravka Sabolić, koja je napisala pogovor i priredila rukopis za tisak, odabrala je slikovne priloge - dokumente, crteže, grafike, zemljovide, fotografije, razglednice i slike. "Povijest grada Virovitice" Rudolfa Horvata, objavljena u suradnji s Gradskim muzejom i potporom Grada Virovitice, tiskana je u godini dviju obljetnica - osamdeset godina otkad je Virovitica dobila status grada i trideset godina otkad je održana osnivačka skupština virovitičkoga ogranka Matice hrvatske. Dr. Rudolf Horvat znameniti je hrvatski povjesničar i društveni djelatnik, rođen 1873. u Koprivnici. U Zagrebu je završio Mudroslovni (Filozofski) fakultete - studij povijesti i zemljopisa te doktorirao 1898. Živio je i radio kao profesor u Osijeku, Zemunu, Petrinji i ponajviše u Zagrebu, od 1907. do smrti 1947. Bio je jedan od najplodnijih i najčitanijih hrvatskih povjesničara. Istraživao je, bilježio i objavljivao monografska djela i preglede povijesti hrvatskih pokrajina i gradova. Bibliografski podatci o 60 knjiga i više od 1200 članaka svjedoče o Horvatovoj plodotvornosti, unatoč nepovoljnim uvjetima, budući da se često nalazio pod političkom represijom u austro-ugarskoj carevini i monarhističkoj Jugoslaviji. Zbog svoga društvenog- političkog djelovanja bio je premještan i proganjan. Privremeno je bio umirovljen 1919., a po drugi put 1932. Po završetku Drugoga svjetskog rata Rudolf Horvat je optužen i osuđen na gubitak političkih i građanskih prava u trajanju od deset godina. (Hina) mc