ZA-GB-US-FR-rasizam-Vlada-Politika RADIO VATIKAN 3. IX. KONFERENCIJA U DURBANU RADIO VATIKAN - RV3. IX. 2001. Na konferenciji protiv rasizma u Durbanu, na kojoj sudjeluje oko 6 tisuća predstavnika iz 139 zemalja, rasprave postaju sve
življe i oštrije, posebno što se tiče Holokausta i semitizma. Izraelska i sjevernoamerička izaslanstva prijete napuštanjem konferencije. Kubanski predsjednik Fidel Castro je u subotu usporedio ropstvo sa Shoahom i zbog toga tražio oštete za žrtve ropstva. To je ? prema njegovim riječima - moralna obveza prema žrtvama rasizma. Kao što Europa plaća odštetu rodbini žrtava Holokausta, tako bi i potomci robova imali na to pravo. Predložio je da bogate zemlje koje su stoljećima kao kolonizatori iskorištavali robove, daju pomoć tim zemljama za razvitak. Amerika bi pak trebala uložiti velika financijska sredstva za pomoć crncima afričkog podrijetla koji su tamo dovedeni kao robovi, a i danas ih se iskorištava. U tu bi se svrhu moglo uložiti dio svote koji sjevernoamerička poduzeća ulažu u reklame. Do podjele je došlo i u pogledu prosuđivanja ropstva. Velika Britanija i nekadašnje kolonijalnim velesilama kao Francuska, Španjolska, Portugal i Nizozemska, predlažu da se izrazi samo žaljenje zbog porobljavanja, preprodaje i iskorištavanja robova. Ali nisu
RADIO VATIKAN - RV
3. IX. 2001.
Na konferenciji protiv rasizma u Durbanu, na kojoj sudjeluje oko 6
tisuća predstavnika iz 139 zemalja, rasprave postaju sve življe i
oštrije, posebno što se tiče Holokausta i semitizma. Izraelska i
sjevernoamerička izaslanstva prijete napuštanjem konferencije.
Kubanski predsjednik Fidel Castro je u subotu usporedio ropstvo sa
Shoahom i zbog toga tražio oštete za žrtve ropstva. To je ? prema
njegovim riječima - moralna obveza prema žrtvama rasizma. Kao što
Europa plaća odštetu rodbini žrtava Holokausta, tako bi i potomci
robova imali na to pravo. Predložio je da bogate zemlje koje su
stoljećima kao kolonizatori iskorištavali robove, daju pomoć tim
zemljama za razvitak.
Amerika bi pak trebala uložiti velika financijska sredstva za pomoć
crncima afričkog podrijetla koji su tamo dovedeni kao robovi, a i
danas ih se iskorištava. U tu bi se svrhu moglo uložiti dio svote
koji sjevernoamerička poduzeća ulažu u reklame. Do podjele je došlo
i u pogledu prosuđivanja ropstva. Velika Britanija i nekadašnje
kolonijalnim velesilama kao Francuska, Španjolska, Portugal i
Nizozemska, predlažu da se izrazi samo žaljenje zbog
porobljavanja, preprodaje i iskorištavanja robova. Ali nisu
spremne zatražiti oprost, a još manje prihvatiti definiciju te
pojave kao zločin protiv čovječanstva. Boje se da bi takvi pravni
temelji mogli poslužiti kao zahtjev gospodarskih naknada.
Druge europske zemlje na čelu s Belgijom spremne su razgovarati o
tome. Nelson Mandela je usporedio rasizam sa zaraznom bolešću koju
treba pravodobno i globalno liječiti. Pridružio mu se i poznati
sjevernoamerički svećenik Jesse Jackson koji je osudio postupak
predsjednika Busha jer je poslao drugorazredno izaslanstvo na ovu
konferenciju koja raspravlja o tako važnom svjetskom problemu.
Predstavnici oko 3 tisuće humanitarnih nevladinih organizacija u
izdali su u subotu uvečer priopćenje u kojem oštro napadaju Izrael
zbog njegove ? kako su je nazvali ? rasističke politike prema
Palestincima. Taj je dokument izazvao oštre reakcije izraelskih
vladinih i političkih krugova, tako da je ministar vanjskih poslova
Shimon Peres izjavio da su izaslanici postali arapski i palestinski
taoci. To je ? prema njegovim riječima - jak udarac pokušajima
posredovanja tajnika Ujedinjenih Naroda Kofi Annana i europskih
vlada kako bi došlo do ponovne uspostave dijaloga i mirovnih
pregovora. Annan je u govoru istaknuo kako ova konferencija ne može
postati sudac Bliskom istoku, dodajući ipak da se s jedne strane ne
može zahtijevati uspomenu na Holokaust, a s druge prešućivati
patnje palestinskog naroda.
I talijanski ministar vanjskih poslova Renato Ruggiero je
primijetio kako osim Holokausta postoje brojne druge tragedije
koje su teško pogodile čovječanstvo. Pokušaj da se nakon 50-
godišnje jednoglasne osude pokolja Židova sada jednostavno prelazi
preko toga, Shimon Peres je nazvao pokušajem povijesnog
iskrivljivanja.
U tim se napetim raspravama sa zanimanjem očekuje nastup
izaslanstva Svete Stolice koje predvodi stalni promatrač u
tijelima organizacije Ujedinjenih naroda u Ženevi nadbiskup
Diarmuid Martin. On je uoči konferencije izjavio kako je
nevjerojatno da se na početku trećeg tisućljeća treba govoriti o
diskriminaciji, ksenofobiji, rasizmu i nesnošljivosti. Apsurdno
je da se unatoč tolikim svečanim izjavama o ljudskim pravima mora
suočavati sa zaraznim virusom, opasnijim od svih ostalih bolesti.
Korijeni se tih zala nalaze u predrasudama i neznanju. To su plodovi
grijeha, ali i krivog i djelomičnog odgoja.
Na konferenciji će biti predstavljen dokument koji je izradilo
Papinsko vijeće 'Pravda i mir', u kojem se posebno ističe potreba
ispravne naobrazbe kako bi se zaustavilo moralnu propast što je
izazivaju rasne predrasude i etnička suparništva - rekao je
nadbiskup Diarmuid Martin, dodajući da vlade i međunarodne
ustanove moraju bdjeti nad pojavama novih strašnih oblika rasizma,
jer te dramatične stvarnosti vrijeđaju Boga i čovječanstvo.
(RV)