ZAGREB, 4. rujna (Hina) - Predstavnici parlamentarnih stranaka koji su sudjelovali u utorak u radu okrugloga stola "Granica na moru između RH i Republike Slovenije" pretežito su kritičkim tonovima ocijenili parafirani nacrt sporazuma
o razgraničenju u Piranskom zaljevu.
ZAGREB, 4. rujna (Hina) - Predstavnici parlamentarnih stranaka
koji su sudjelovali u utorak u radu okrugloga stola "Granica na moru
između RH i Republike Slovenije" pretežito su kritičkim tonovima
ocijenili parafirani nacrt sporazuma o razgraničenju u Piranskom
zaljevu.#L#
Na okruglome stolu, kojega je organizirao Demokratski centar,
sudjelovali su predstavnici DC-a, IDS-a, LS-a, HSLS-a, HNS-a, HSP-
a, HDZ-a, i HKDU-a te nekoliko stručnjaka za područje međunarodnog
prava, a bio je nazočan i savjetnik predsjednika RH za unutarnju
politiku Igor Dekanić koji, međutim, nije sudjelovao u raspravi.
"Parafirani sporazum o granici na moru između RH i Slovenije donosi
rješenja koja nisu poznata u diplomatskoj praksi...Ukoliko se
sporazum potpiše a ne ratificira, bitno slabi neku buduću
arbitražu", kazao je u uvodnom govoru moderator skupa i predsjednik
DC-a Mate Granić.
Nepovoljno mišljenje o parafiranom tekstu sporazuma izrekli su
uvodničari prof. Vladimir Ibler, koji je bio dio stručnog hrvatskog
tima za pregovore sa Slovenijom o tom pitanju, kao i akademik
Davorin Rudolf koji je svojedobno predsjedavao hrvatskom komisijom
za granice.
"Od samoga početka pregovora, još 1992., Slovenci su čvrsto zauzeli
stajalište da čitav Piranski zaljev treba potpasti pod njihov
teritorijalni suverenitet. Dosad rješenje nije pronađeno jer nije
postojala politička volja, i to uglavnom na slovenskoj strani. U
ovakvom nacrtu sporazuma Hrvatska čini veliki ustupak, a Slovenija
ne jer se ne može smatrati ustupkom odustajanje od zahtjeva za
suverenitetom nad cijelim Piranskim zaljevom što na temelju
međunarodnog prava Slovenija ni ne može tražiti. Hrvatska
nedvojbeno time smanjuje svoje državno područje", ustvrdio je
prof. Ibler.
Po riječima Rudolfa, granica na moru ponajprije je postala
političko, a tek onda i pravno pitanje zbog toga što se ovakvim
sporazumom ustupa, suprotno Ustavu, dio državnog teritorija, a
razlozi za takav potez hrvatskoj javnosti predstavljaju vrlo
netransparentno.
"Nejasno je i zašto je sada hrvatska vlada odustala od stajališta
kojega su zastupale sve dosadašnje vlade, a to je primjena 'načela
ekvidistance', odnosno 'crte sredine'. Arbitraža bi također bila
način za rješavanje toga pitanja kojemu pribjegavaju sve
civilizirane i prijateljske zemlje", tvrdi Rudolf.
On pritom drži da je sam parafirani tekst sporazuma "amaterski
sročen".
"Ako je točno da je hrvatski ustupak načinjen zbog eventualnih
slovenskih ustupaka u drugim otvorenim pitanjima, to se ne može
činiti davanjem teritorija, već graničnim režimom", kaže Rudolf.
U raspravi o toj temi Vesna Škare-Ožbolt (DC), uz tvrdnju da je
ovakav sporazum štetan za Hrvatsku, kazala je da je prijedlog
njezine stranke da se sporazum ne potpiše, već da se pronađe
prijelazno rješenje, a u međuvremenu da hrvatski stručnjaci
pripreme hrvatsku poziciju za eventualnu arbitražu. Sličnu je
zamisao iznio i Ivica Maštruko (HNS). On predlaže da se, s obzirom
da nema nacionalnog konsenzusa o morskom razgraničenju sa
Slovenijom, postojeće stanje zamrzne na 10 godina uz primjenu
najliberalnijeg režima i Sporazuma o pograničnom prometu i
suradnji.
Damir Kajin (IDS) smatra da je od samog početka Hrvatska davala
Sloveniji koncesije koje ne bi dobila niti na jednoj međunarodnoj
arbitraži. Osim toga, dodaje, problem nije samo političko-pravne
već također gospodarske i egzistencijalne naravi za hrvatske
ribare koji se bave svojim poslom u tom dijelu akvatorija.
Predstavnici HDZ-a, HSP-a i HKDU-a jasno su kazali da ne
namjeravaju podržati parafirani nacrt sporazuma, pitajući pritom
zbog čega se vladi premijera (Ivice) Račana toliko žuri i u čemu je
hrvatski interes da se sporazum što prije potpiše. Helena Štimac
(LS) također je ustvrdila da je sporazum štetan za hrvatske
interese te da stručna i politička javnost očito nije zadovoljna
premijerovim argumentima. Ivo Škrabalo (HSLS) pak drži da je, zbog
važnosti teme koje zahtjeva nacionalni koncenzus, potrebno ponovno
otvoriti raspravu o spornim pitanjima, ali da je dobro da Vlada
pokušava pronaći rješenje za otvorena pitanja.
Odbor za vanjsku politiku Sabora u petak će raspravljati o
parafiranom Sporazumu o zajedničkoj državnoj granici između RH i
Slovenije, a uvodno će govoriti premijer Ivica Račan.
(Hina) ii ps