ZAGREB, 4. rujna (Hina) - Iz Hrvatske je u prvih sedam mjeseci ove godine izvezeno roba u vrijednosti 2,59 milijardi američkih dolara, što je 1,7 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je istodobno uvoz povećan za čak 21,3 posto
i iznosio je 5,33 milijarde dolara, privremeni su podatci Državnog zavoda za statistiku.
ZAGREB, 4. rujna (Hina) - Iz Hrvatske je u prvih sedam mjeseci ove
godine izvezeno roba u vrijednosti 2,59 milijardi američkih
dolara, što je 1,7 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je
istodobno uvoz povećan za čak 21,3 posto i iznosio je 5,33 milijarde
dolara, privremeni su podatci Državnog zavoda za statistiku. #L#
Tako je deficit u robnoj razmjeni dosegnuo 2,74 milijarde dolara, a
pokrivenosti uvoza izvozom pala je na 48,6 posto.
Statistički podatci pokazuju i daljnji rast udjela izvoza nakon
unutarnje proizvodnje, pri čemu je uglavnom riječ o tzv. doradnim
poslovima, a čiji je udio u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu
na isto razdoblje lani povećan za više od 20 postotnih poena. Izvoz
nakon unutarnje proizvodnje iznosio je, naime, 1,4 milijarde
dolara, što je 54,6 posto ukupnog robnog izvoza, a u sedam mjeseci
prošle godine taj je udio bio 33,1 posto.
Vrijednosno najveće stavke u robnoj razmjeni po nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti odnose se na proizvodnju motornih vozila
na strani uvoza, odnosno proizvodnju ostalih prijevoznih sredstava
na strani izvoza.
Tako je u prvih sedam mjeseci, a pod utjecajem ukidanja povlastica,
uvezeno automobila za ukupno 608 milijuna dolara, što je za 40,3
posto više nego u istom razdoblju prošle godine. S druge je pak
strane iz Hrvatske izvezeno 321 milijun dolara vrijednih ostalih
prijevoznih sredstava (brodogradnja), što je ipak 8,5 posto manje
nego u prvih sedam mjeseci prošle godine.
Od važnijih djelatnosti prerađivačke industrije, zamijetan je rast
izvoza u proizvodnji tekstila za 11,2 posto (110 milijuna dolara),
ali uz istodoban i porast uvoza za čak 73,3 posto (oko 250 milijuna
dolara), rast izvoza u djelatnosti proizvodnje hrane i pića za 4,1
posto (157 milijuna) uz istodoban rast uvoza za 21,8 posto (gotovo
326 milijuna dolara). Rast izvoza od 1,5 posto (238 milijuna
dolara) bilježi se u proizvodnji odjeće, doradi i bojanju krzna, a
to je djelatnosti koja ujedno bilježi i pad uvoza i to za 34 posto
(na 105 milijuna dolara).
S druge strane rast uvoza, za 37,6 posto (535 milijuna dolara)
zamijetan je kod uvoza strojeva i uređaja, dok je njihov izvoz u
vrijednosti 112 milijuna dolara za 2,9 posto manji nego u prvih
sedam mjeseci prošle godine.
Promatrano po zemljama, zemlje EU i nadalje su najznačajniji
hrvatski vanjskotrgovinski partner. No, izvoz u te zemlje od 1,4
milijarde dolara u prvih je sedam mjeseci za 3,7 posto manji nego u
istom razdoblju lani, dok je istodobno uvoz iz tih zemalja povećan
za 20,9 posto i iznosio je 2,9 milijardi dolara. Povećanje deficita
bilježi se i u robnoj razmjeni sa zemljama CEFTA-e, u koje je izvoz
od 320 milijuna dolara u sedam mjeseci ove godine manji za 6,4 posto
u odnosu na isto razdoblje lani, dok je sa ukupno 836 milijuna
dolara uvoz povećan za 25,8 posto.
Statistički i nadalje se bilježe veće stope rasta robne razmjene sa
BiH i SRJ. Tako je u prvih sedam mjeseci u BiH izvezeno roba u
vrijednosti gotovo 299 milijuna milijuna dolara, ili za 11,5 posto
više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz povećan za 58,1 posto i
iznosio je nešto manje od 70 milijuna dolara. U istom razdoblju
izvoz u SRJ povećan je za 87,9 posto i iznosio je 89 milijuna dolara,
a sa 23 milijuna dolara uvoz je povećan za 80 posto.
(Hina) bn ds