DEFICIT U ROBNOJ RAZMJENI PREMAŠIO VRIJEDNOST IZVOZA

Piše: Davorka Stanešić ZAGREB, 2. rujna (Hina) - Deficit u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u dosadašnjem dijelu ove godine premašio je vrijednost ostvarenog izvoza, a pokrivenost uvoza izvozom potonula je ispod razine od 50 posto. #L# Pokazatelji su to koji aktualiziraju pitanje što se zapravo zbiva sa hrvatskim robnim izvozom i zašto je Hrvatska jedna od rijetkih (razvijenijih) zemalja u tranziciji koja u proteklih deset godina nije uspjela (bitnije) povećati svoj izvoz koji iznosi tek oko 1000 dolara po stanovniku. Iz Hrvatske je u prvih sedam mjeseci ove godine izvezeno roba u vrijednosti od 2,59 milijardi američkih dolara, što je za samo 1,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno je, po podacima Državnog zavoda za statistiku, uvoz povećan za 21,3 posto na 5,33 milijarde dolara. Pritom treba napomenuti da je zabilježen visok rast uvoza automobila pod utjecajem ukidanja povlastica. Statistika tako iskazuje da je cestovnih vozila uvezeno za 612 milijuna dolara, što je povećanje za više od 40 posto u odnosu na sedam mjeseci prošle godine. Istodobno je značajno porastao i uvoz strojeva, što bi se pak trebalo povoljno odraziti na kretanja u proizvodnji. No, ostaje podatak da je deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom od 2,74 milijarde dolara veći za čak 48,4 posto nego u prvih sedam mjeseci lani. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi svega 48,6 posto. U platnoj se bilanci, doduše, veliki robni deficit ublažava i kompenzira izvozom usluga, posebno prihodima od turizma, te prihodima od kapitalnih i financijskih transakcija. Međutim, kada devizni priliv od izvoza roba pokriva polovicu i manje vrijednosti robnog uvoza to je već ozbiljan znak upozorenja. Tim više što je hrvatski robni izvoz proteklih (gotovo deset) godina stagnirao krećući se, kako koje godine, ali uglavnom na razini od oko 4,3 do 4,5 milijardi dolara, uz istodoban snažan rast uvoza koji je gotovo udvostručen. Lani je primjerice hrvatski robni izvoz iznosio oko 4,4 milijarde dolara, a uvoz 7,9 milijardi USD, dok je primjerice susjedna Slovenija u 2000. ostvarila izvoz od 8,7 milijardi dolara, te imala pokrivenost uvoza izvozom veću od 86 posto. Kada se zbroje deficiti u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom od 1994. do 2000. godine dolazi se do impozantne cifre od 22,8 milijardi dolara, što je na razini jednogodišnjeg bruto domaćeg proizvoda. U svemu, pokazuje se da se konkurentska sposobnost hrvatskih tvrtki nije povećala, a uvoz je bio i jest profitabilan posao. Izvoznici pritom upućuju prigovore i tečajnoj politici, ocjenjujući da pogoduje uvoznicima. Zemlja se otvorila stranoj robi i strana je konkurencija sve izraženija. Istodobno, ulazni troškovi u proizvodnji za izvoz nisu se smanjili nego povećali. Činjenice su, međutim, da su u procesu pretvorbe i privatizacije značajni proizvodni kapaciteti praktički uništeni, prihodi od privatizacije nisu ulagani u proizvodnje za izvoz već su završavali u proračunskim "crnim rupama", a izostale su i strane izravne investicije u nove proizvodne kapacitete. Dok su neke zemlje u tranziciji uspjele privući znatna strana ulaganja u proizvodnju za izvoz, u Hrvatskoj se to nije dogodilo jer se najveći dio izravnih stranih ulaganja odnosi na postojeće kapacitete (sa velikim udjelom telekomunikacija i bankarskog sektora). Nove "greenfield" investicije praktično su ostvarene jedino u trgovini - otvaranjem velikih robnih kuća stranih trgovačkih lanaca, što opet potiče uvoz. Podaci upozoravaju da se od 1996. za Hrvatsku nije ništa bitnije promijenilo u vezi s udjelom izvoza i uvoza u BDP-u. Izvoz je kontinuirano na razini od nešto više od oko 20 posto, dok uvoz sudjeluje sa gotovo 40 posto u BDP-u. U nekim drugim tranzicijskim zemljama u tom je razdoblju postignut značajan pomak. U Sloveniji je primjerice udio izvoza u BDP-u prema podacima za 1999. iznosio 42,7 posto, Češkoj 50,6 posto, Slovačkoj 52 posto, a uspješan primjer pomaka u konkurentnosti proizvodnje može se primjetiti posebno u slučaju Mađarske. Ta je susjedna država u razdoblju od nekoliko godina ostvarila povećanje udjela izvoza u BDP-u sa 29 posto u 1996. na 52 posto u 1999. godini, što se povezuje upravo sa znatnim priljevom izravnih stranih ulaganja u proizvodnju. Hrvatska je pak, sa udjelom izvoza u BDP-u od 21,3 posto, slična Poljskoj gdje je taj udio 17,6 posto, i u kojoj se također na tom planu proteklih godina, kao i kod nas, ništa bitnije nije dogodilo. (Hina) ds dd