FRANCUSKA-LE MONDE OD 31.8.01. BONIFACE KRITIZIRA IZRAELSKU VLADU

FRANCUSKA LE MONDE 31. VIII. 2001. Je li zabranjeno kritizirati Izrael? "Očitujući se o izraelsko-palestinskom sukobu ('Le Monde' od 4. VIII.), znao sam da izazivam zakon opreza koji nalaže da se, ako ne postoji osobni interes, izbjegava bavljenje tako burnom temom. Nisam ni Židov ni Arapin ni musliman. Nisam također ni stručnjak za to područje. Mislim jednostavno, s moralnog gledišta, da se univerzalna načela ne smiju primjenjivati selektivno, a s realnog, da se trajni mir ne može temeljiti na nijekanju prava jednog naroda. Mislim da zakonito pravo Izraela na sigurnost nije nespojivo s pravom Palestinaca na samoodređenje. (...) Mogao sam očekivati, kada je riječ o dijelu teksta u kojemu se napada sadašnja izraelska vlada, da neću dobiti pohvale njezinih predstavnika. Nisam očekivao da sadašnji izraelski veleposlanik u Francuskoj Elie Barnavi, ugledan intelektualac koji je imao neprijepornu ulogu u traženju mira, neće dati ('Le Monde' od 8. VIII.) odgovor na moje stajalište, već da će reagirati tako žestoko, da je iznenadio i one koji ne dijele moje mišljenje, pa čak i napasti me zbog antisemitizma i protuizraelskih osjećaja. (...) Mislim da je nedopustiv intelektualni terorizam koji za antisemitizam optužuje svaku osobu koja kritizira izraelsku vladu, a ta bi se optužba uostalom morala primijeniti i na izraelske pacifiste i francuske Židove koji dijele to mišljenje. Naprotiv, mislim da u stanovitim trenutcima povijesti oni koji se protive nekoj vladi bolje služe svojoj naciji i vrijednostima koje ona utjelovljuje. Da se ograničimo na francuske prilike, bio je to slučaj s pripadnicima pokreta otpora u doba Vichyja i s protivnicima rata u Alžiru. Trebam li opetovati da je za mene pravo Izraela da živi u miru i u sigurnosti u priznatim granicama, u granicama koje prethode sukobu iz 1967., potpuno neprijeporno? Da se teroristički napadi koji pogađaju Izrael moraju odlučno osuditi, jer su moralno nedopustivi (pogađaju samo nedužne) i politički kobni (odgađaju mogućnosti mira)? Da židovske zajednice koje žive izvan Izraela moraju moći živjeti u sigurnosti i u poštovanju svog identiteta? No unatoč tomu moram reći da je sudbina koja je danas namijenjena Palestincima nemoralna, protuzakonita i protivna dugoročnim interesima obaju naroda. (...) Zašto bi Izrael bio jedina država na svijetu čiju se vladu ne može kritizirati a da se ne bude osuđen za rasizam i izložen teškim prijetnjama o odmazdi? Zašto bi Bliski istok bio jedino područje gdje su stvari toliko zamršene da je bolje ništa ne govoriti? Je li se isto razmišljanje primjenjivalo na Balkanu, u Čečeniji, na Tibetu, u afričkim Velikim jezerima? (...) Dakako, na Bliskom istoku nema idealnog rješenja. Treba izabrati ono koje je najmanje loše. Uspostava palestinske države u granicama iz 1967. svakako je pogubna za Izrael. Danas su zapravo manji izgledi nego prije deset godina da ta palestinska država dade arapskom svijetu demokratski uzor koji joj je potreban, jednostavno zato što su ekstremisti danas jači nego jučer. A bit će to još više sutra, nastavi li se sadašnja politika. Koje je rješenje za Izrael? Otjerati Palestince s područja? To je nezamislivo. Uvesti režim apartheida? Također. Nadati se da će Palestinci klonuti duhom i prihvatiti mir isključivo po izraelskim uvjetima? To je nemoguće. Dakle, nisu li vojno čišćenje okupiranih područja i stvaranje palestinske države najmanje loše rješenje? Danas se u svakoj raspri o Bliskom istoku pozornost posvećuje činjenici da previše ljudi misli kako će se ono što dobiju jedni (u ovom slučaju Palestinci) uzeti drugima (...). To je istina u teritorijalnom, ali ne i u političkom smislu. Ova dva naroda imat će zajedničku korist od uspostave mira. I usuđujem se nadati se da će u Francuskoj i dalje biti moguća raspra, pa i o Bliskom istoku, a da se ne sotoniziraju oni koji se plaše ekstremista i terorizma koliko i vi, Elie Barnavi. No znajte da očuvanje statusa quo neće nipošto oslabiti ekstremiste i terorizam, već će ih samo ojačati", piše Pascal Boniface, direktor Instituta za međunarodne i strateške odnose (IRIS).