M. CRKVENAC: U 2002. PLANIRA SE GOSPODARSKI RAST OD 4,2 POSTO

M. CRKVENAC: U 2002. PLANIRA SE GOSPODARSKI RAST OD 4,2 POSTO U Ministarstvu financija u idućoj godini očekuju nastavak gospodarskog rasta od 4,2 posto, planiraju smanjenje proračuna, inflaciju procjenjuju na 4,3 posto, planira se smanjenje broja nezaposlenih koji bi na jesen trebao pasti na oko 321.000, te smanjenje deficita proračuna na 4,3 posto BDP-a. Te je procjene i naznake ekonomske politike o kojima hrvatska Vlada tek treba raspravljati iznio ministar financija Mato Crkvenac na današnjem radnom sastanku kojem su u Ministarstvu bili nazočni i premijer Ivica Račan, brojni ekonomisti, bankari i gospodarstvenici. Crkvenac je ocijenio da se u proteklih godinu i pol ekomomska politika Vlade potvrdila - uspjelo se sanirati brojne naslijeđene probleme i pridonijela je promjeni ekonomskih trendova. U ovom trenutku ta politika daje rezultate, ali to nije dovoljno, potrebni su dodatni ekonomski potezi. Vlada će nastaviti s tekućom ekonomskom politikom još više usmjerenoj na rast, investicije, zapošljavanje, pri čemu Crkvenac najavljuje i mogućnost osnivanja fonda za zapošljavanje. Sve to moraju pratiti odlučne reforme i zahvati u razvojnoj politici, ističe. Posebno naglašava potrebu osmišljavanja razvojne politike, hrvatskog razvojnog projekta, te reformi na područjima obrazovanja, državne uprave, javnih poduzeća. Većina sudionika u raspravi najavljenu je orijentaciju ocijenila dobrom, ali su upozorili i na niz problema. Niz je kritika iznijet i na monetarnu politiku, posebice politiku tečaja. Tko može tvrditi da je naš tečaj realan, a inflacija je posljednjih pet, šest godina realno bila 5 do 6 posto, što je kumulativno oko 36 posto, zapitao je Anđelko Bilušić. Božo Prka pak na primjeru kretanja tečaja i mjera koje je poduzela središnja banka tijekom ljeta, upozorava na problem nekoordiniranosti monetarne i fiskalne politike. Inozemni investitori ne znaju što se događa, nema nikakve koordinacije institucija na deviznom tržištu, između poslovnih banaka, središnje banke, te fiskusa, kaže Prka zalažući se za njihovu suptilniju koordinaciju. Tako Pero Jurković upozorava na potrebu racionalizacije javne potrošnje, koju treba provesti cjelovito i sistematski. Posebno se osvrnuo na racionalizaciju u socijalnoj politici ističući da ne treba ići po kriterijima socijalnih skupina nego utvrditi granicu siromaštva i braniti je koliko se može. Jurković je upitao i je li trenutak za otpočinjanje drugog stupnja mirovinske reforme s obzirom na veliki tranzicijski trošak. Makne li se pet posto doprinosa iz prvog stupa mirovine ćemo svesti na socijalnu pomoć, kaže Jurković koji predlaže forsiranje trećeg stupa, odnosno dobrovoljne štednje, te zaštitu prvog stupnja. U raspravi je također upozoreno i na probleme zaštite vjerovnika i stanje u pravosuđu, potrebu da se politikom Vlade forsira izvoz, potrebu izmjena Zakona o poticanju ulaganja i privlačenja inozemnih investicija, te na nedostatak inicijalnog kapitala za osnivanje novih malih i srednjih poduzeća. Ministar financija najavljuje pak jačanje uloge HBOR-a, te odluku, koja bi bila donijeta idući tjedan, da se dobri programi financiraju ne samo kreditima već i mogućnošću da država i HBOR-a uđu u vlasnički udio. Na kraju trosatne rasprave, potpredsjednik Vlade Slavko Linić je istaknuo da će Vlada nastaviti restrukturiranje i strukturne promjene u kapitalno intenzivnim gospodarskim granama, nakon čega će slijediti njihova privatizacija. Na primjedbe o nedovoljnoj financijskoj konsolidaciji gospodarstva, iznio je podatak o 20 milijardi kuna potraživanja države temeljem neplaćenih doprinosa, poreza i sl. Većih pomaka, kaže, nema ni kod stečajeva jer je jedino država spremna otpisivati i provoditi nagodbe, a drugi vjerovnici ne. Linić tvrdi da ima dovoljno vlastitog kapitala iz banaka i iz inozemstva, pa i kroz mirovinsku reformu, za kapitalne investicije. Država namjerava investirati u cestogradnju, plinifikaciju, elektrodistribuciju, a očekuje se i veći angažman na lokalnim razinama.