NJ 28.VIII.-DIE WELT-SRBIJA JE UVIJEK BILA...

NJEMAČKA DIE WELT 28. VIII. 2001. Srbija je uvijek bila Europa "'Zabluda je vjerovati da se tamo uvjerenja za koja su nama bila potrebna stoljeća, mogu promijeniti od danas na sutra', napisao je nedavno Javier Solana u pogledu budućih izbora na Balkanu. 'Zakon imperija i demokracije nije isti'. U Solaninim je riječima u biti bilo malo polemike. Jer one se ne odnose samo na izbore, nego i na političke potrese u Hrvatskoj i u jugoslavenskoj federaciji zbog izručenja vjerojatnih ratnih zločinaca međunarodnom sudu za ratne zločince u Haagu. Dublji razlog srpskih potresa ipak je u suparništvu između Koštunice i Đinđića. Na idućim će izborima na posljetku biti po srijedi pitanje dinamike demokratizacije. Birači moraju odlučiti između 'srpskog nacionalnog ponosa' (Koštuničin pokušaj) i bržih reforma po zapadnoeuropskom uzoru, za što se zalaže Đinđić. Pri tomu je EU provodio politiku 'mrkve i batine' - da ne kažemo ucjene - kako bi ubrzao demokratizaciju. Njegova je jednostavna formula uvijek glasila: gospodarska pomoć samo za Miloševićevo izručenje. S druge strane zakonskog prava žrtve na kazneni progon počinitelja, ipak ostaje otvoreno pitanje kako će se takva politika nastaviti poslije smrti Franje Tuđmana u Hrvatskoj i Miloševićeva izručenja Haagu. U obje države vladaju duboke krize, u obje zemlje već je više ministara dalo ostavke, jer nisu željeli izručiti svoje zemljake. Pa ipak obje zemlje nastoje steći vjerodostojnost distanciranjem od svojih prethodnih vlada. Pritisak Haaga ponizio je nacionalna pravosuđa. A Balkanu je postalo jasno da Europa tu djeluje u mješavini nade i fiksne ideje. Povijesne slike u Hrvatskoj i Srbiji slične su po tomu: Europa je kulturna referenca a povijest poučava pripadnost zapadnomu svijetu. Uz to živi upravo ta slika o nemogućnosti Balkana da bude i političkim dijelom Europe. Najbolji dokaz za to pružaju Tuđmanov i Miloševićev režim koji su se temeljili na starim nacionalizmima. Veliki je hrvatski pjesnik Miroslav Krleža jednom rekao: 'sačuvaj me Bože hrvatske kulture i srpskoga junaštva.' Ta rečenica, u pogledu odnosa Europe prema Hrvatskoj i Srbiji pogađa cilj. Srpski nacionalisti ni trenutka ne dvoje da su Europljani. Bili su to i kad su Europu branili od ekspanzije Turaka. U svojem govoru u prigodi 600. obljetnice bitke na Kosovu, Slobodan Milošević je rekao: 'Prije 600 godina Srbi su se tu na Kosovu usprotivili Turcima. Time su obranili Europu. Srbi su bili zid koji je očuvao kulturu, vjeru i društvo Europe. Stoga danas nije pravo, ako nije i apsurdno što se pripadnost Srbije Europi dovodi u pitanje.' Srpski književnik Matija Bećković čak vjeruje da je njegov narod prirodno najeuropskiji, jer 'Europa nema dubljih korijena nego na našem području preko Grčke i Bizanta'. Po Bećkoviću sukob s Europom čak proizlazi iz zaborava Europe koja se više ne želi sjećati da su se njezine prave temeljne vrijednosti očuvale u Srbiji. Suradnja sa sudom za ratne zločince u Haagu čini se sada izrazom okretanja prema univerzalnim moralnim normama s druge strane Tuđmanova i Miloševićeva etnocentrizma. No ipak se treba zapitati jesu li društva na Balkanu i usvojila te norme kojima se njihovi novi vlastodršci sada tako neumorno pokoravaju. Također se treba zapitati je li zapadna Europa kadra slomiti vlastite predrasude prema Balkanu koji je dio njegove vlastite kulture. Da navedem samo jedan primjer, ograničit ću se na navod iz 'Europskih pisama' Katalonca Josepa Pla: 'Beograd - jednako kao i svi slavenski gradovi koje poznajem - ima miris stada koza. U svim tim gradovima, osobito u siromašnim četvrtima, činilo mi se kao da uvijek osjećam dašak mirisa ovaca'", prenosi list članak Mire Milošević iz 'El Paisa'.