KOPAČKI RIT, 22. kolovoza (Hina) - Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja podnijelo je protiv Hrvatskih šuma-Uprave šuma Osijek prijavu u 14 točaka, među kojima i za sječu 470 stabala euroameričke topole u dijelu Javnog
poduzeća "Park prirode Kopački rit", a takva je prijava nemalo iznenadila ne samo upravitelja Uprave šuma Osijek Pavla Vratarića već i ravnateljicu Javnog poduzeća "Park prirode Kopački rit" dr. Melitu Mihaljević.
KOPAČKI RIT, 22. kolovoza (Hina) - Ministarstvo zaštite okoliša i
prostornog uređenja podnijelo je protiv Hrvatskih šuma-Uprave šuma
Osijek prijavu u 14 točaka, među kojima i za sječu 470 stabala
euroameričke topole u dijelu Javnog poduzeća "Park prirode Kopački
rit", a takva je prijava nemalo iznenadila ne samo upravitelja
Uprave šuma Osijek Pavla Vratarića već i ravnateljicu Javnog
poduzeća "Park prirode Kopački rit" dr. Melitu Mihaljević.#L#
Prijavu je podnio inspektor zaštite prirode Željko Vuković iz
Uprave za inspekcijske poslove Područne jedinice Osijek, koji je
izdao i rješenje Upravi šuma Osijek o "trenutnoj i trajnoj obustavi
svih djelatnosti unutar posebnog zoološkog rezervata Kopački
rit".
U obrazloženju se navodi da je "neposrednim očevidom utvrđeno niz
djelatnosti koje se od strane JP Hrvatske šume Uprava šuma Osijek
obavljaju na tom području, a nisu u skladu s Pravilnikom o
unutarnjem redu u Parku prirode Kopački rit, odnosno Zakonom o
zaštiti prirode". Inspektor Vuković tu je prijavu i nadzor
prokomentirao kao "svoj posao u skladu sa zakonskim propisima".
S tim rješenjem, osim u Hrvatskim šumama, iznenađena je i
ravnateljica Parka Melita Mihaljević, koja je u razgovoru za Hinu
izjavila kako je "inspektor Vuković zapravo postupio protiv
Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja". Dodala je
kako je "sječa stabala obavljena prema propisanim uvjetima toga
Ministarstva i uz suglasnost JP Park prirode Kopački rit. Sječom
klonova euroameričke topole, dakle "unesene vrste šumari nama čine
zapravo uslugu" kazala je dr. Mihaljević. Pojasnila je kako je
normalno da čovjek vodi brigu o prirodi, što podrazumijeva i sječu
takvih stabala, te nakon toga pošumljavanje novim vrstama. Upitala
se kako je moguće da je prijavu podnio nakon samo mjesec dana rada,
jer je, kaže, teško za pretpostaviti da je "tako temeljito mogao
sačiniti zapisnik i prijavu i obići teren koji samo dobri znalci
mogu proći jer je između ostaloga velik dio prostora Kopačkog rita
još miniran".
Dr. Mihaljević je istaknula da je osnovna briga i Javne ustanove
"Park prirode Kopački rit" i Hrvatskih šuma, zaštita prirode te da
taj složen i odgovoran posao moraju i žele raditi zajedno. Sigurno
da ćemo u hodu rješavati niz problema na koje nailazimo, ali
"smatram da je ova prijava u svakom slučaju upitna". Tim više,
dodala je što je u vrijeme nadzora i podnošenja prijave bila na
godišnjem odmoru.
Mr. Pavle Vratarić, upravitelj Uprave šuma Osijek, kazao je da je
inspektor donio takvo rješenje unatoč urednim rješenjima koje
imaju. To su rješenja Ministarstva poljoprivrede i šumarstva o
suglasnosti na godišnji plan gospodarenja gospodarskom jedinicom
"Kopačevske podunavske šume" i Ministarstva zaštite okoliša i
prostornog uređenja o uvjetima zaštite prirode. Najvažniji uvjet
zaštite prirode je prevesti područje u šume autohtonih vrsta
drveća, kazao je mr. Vratarić. Premda je inspektor zaštite okoliša
objavio da je posječeno 470 stabala "moram reći da smo prošle godine
na osnovi istih uvjeta posjekli 10.815 prostornih metara ili oko
5000 stabala. Riječ je isključivo o klonovima euroameričke topole
znači alohtone unešene vrste, a zadaća je pretvoriti to područje u
prirodne šume. Za ovu godinu na tom istom prostoru posjeći ćemo oko
8000 stabala, među kojima je i tih 470 za koje nas inspektor
optužuje. Upravo tim zahvatima mi podižemo prirodnost naših šuma, a
o tome vodi brigu šumarska struka, kazao je mr. Vratarić. Dodao je
kako je samo u Upravi šuma Osijek zaposleno 60 inženjera šumarstva i
deset magistara.
Vratarić je danas obišao Kopački rit zajedno sa ravnateljicom
Mihaljević, te kao najvažniju istaknuo činjenicu da su upravo
Hrvatske šume l999. svojim sredstvima u visini od 700.000 kuna
razminirale taj prostor. "Na taj smo način učinili ovo područje
dostupnim, omogućili korištenje oko 60.000 prostornih metara drva
koja bi - da ih ne sječemo - propala, a ujedno smo omogućili kroz pet
godina zapošljavanje lokalnog stanovništva na sezonskim radovima
pošumljavanja i njege sadnica".
U Kopačevskim podunavskim šumama je i najveća crna topola na
svijetu koju s posebnim zanimanjem prati svjetska šumarska struka,
a "šumarima je sada zabranjen pristup do nje", kazao je mr.
Vratarić.
(Hina) vs db