ŠV 21.VIII.-NZZ-TRGOVINA ORUŽJEM

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 21. VIII. 2001. Međunarodna trgovina oružjem cvate "Međunarodno tržište oružja i opreme raste, cvjeta i buja i poslije svršetka hladnoga rata. Prošle se godine promet širom svijeta povećao za 8 posto na 36,9 milijarda dolara. Ipak je to još uvijek manje nego prije deset godina kad je globalna prodaja oružja iznosila više od 40 milijarda dolara. Do 1997. pala je na oko 25 milijarda da bi otad stalno rasla. S 25,4 milijarde dolara ugovori za isporuku sa zemljama u razvitku dostigli su najveći iznos od 1994. To proizlazi iz istraživanja koje je objavila služba istraživanja američkog kongresa. Prema izvješću, Sjedinjene su Države i dalje izgrađivale svoj vodeći položaj u opskrbi oružjem, ponajprije zemljama Trećega svijeta. Ali su i izvoznici oružja poput Rusije unaprijedili svoje poslove. Ukupno su američka poduzeća 2000. godine sklopila ugovore za isporuku oružja u visini od 18,6 milijarda dolara i time postigla 50 postotni udio na tržištu. Više od dvije trećine oružja otišlo je zemljama Trećega svijeta. Na drugom je mjestu Rusija s izvoznim opsegom od 7,7 milijarda dolara. Na sljedećim su mjestima Francuska s 4,1 milijarda, Njemačka s 1,1 milijardom, Velika Britanija s 600 milijuna, Kina s 400 milijuna te Italija sa sto milijuna dolara. Kako u uvodu piše autor istraživanja Richard Grimmett, zemlje Trećega svijeta i dalje su najveće i najbrže rastuće tržište za proizvođače konvencionalnih oružanih sustava. Unatoč globalnim promjenama od svršetka hladnoga rata, zemlje u razvitku nepromijenjeno su u središtu prodajnih aktivnosti ponuđača. Kao i ranijih godina, i prošle je godine rastao promet oružjem. I SAD i Rusija povećali su opseg prometa. Na vrhu ruskog popisa kupaca su Indija i Kina. Te zemlje često zbog gospodarskih razloga i transfera tehnologije ustraju na tomu da jedan dio oružja proizvedu njihove tvornice. Do Zaljevskoga rata prije jedanaest godina i Irak je bio značajan kupac ruskog oružja. No sankcije Ujedinjenih naroda zaustavile su taj posao. Izvješće pretpostavlja da bi Moskva u slučaju ukidanja sankcija te poslove obnovila. I Iran je važan kupac ruskog oružja. Između 1997. i 2000., prema izvješću Teheran je unatoč prosvjedima iz Washingtona, dobio oružje ruske proizvodnje u vrijednosti 800 milijuna dolara. Posebnom pozornošću istraživanje prati i ulogu Kine u međunarodnoj trgovini oružjem. Carstvo sredine, piše u njemu, moglo bi se pokazati kao problem pri pokušaju sprječavanja širenja naprednih proturaketnih sustava u politički napeta područja. Među razloge osim pukog posjedovanja sustava ubraja i nužnost prihvaćanja čvrstih deviza. U svakom su slučaju Kinezi zadnje godine imali malo uspjeha u izvozu oružja. Njihova prodaja prošle je godine pala s 2,7 milijarda dolara na 400 milijuna dolara a najveći kupac Kineza je Pakistan. Za razliku od njih, Sjedinjene su Države u istom razdoblju povećale promet s 12,9 na 18,6 milijarda dolara. Tomu je bitno pridonijela isporuka 80 borbenih zrakoplova F-16 u vrijednosti od 6,4 milijarda dolara Ujedinjenim arapskim emiratima. Ta je zemlja istodobno bila i najveći uvoznik oružja u prošloj godini. Na drugom mjestu je Indija s kupnjom u visini od 4,8 milijarda dolara ispred Južne Koreje s 2,3 milijarde dolara", izvješćuje list.