DO KRAJA GODINE REFORMIRANJE SUSTAVA POVLAŠTENIH MIROVINA - ANALIZA

ZAGREB, 17. kolovoza (Hina) - Reforma sustava povlaštenih mirovina, kojom bi se on uskladio s redovnim mirovinskim sustavom i gospodarskim mogućnostima zemlje, trebala bi biti dovršena do kraja godine, najavio je zamjenik ministra rada i socijalne skrbi.#L# "Razmišljanja o dodatnom, deset postotnom, linearnom oporezivanju zastupničkih i drugih povlaštenih mirovina ne znači da se odustalo od pokušaja da se cijeli sustav tih mirovina pravednije uredi", rekao je Božo Žaja. "U planu je da se to napravi do kraja godine", najavio je. Zastupnici zasad samo na riječima za smanjenje svojih mirovina I političari su za promjenu sustava zastupničkih mirovina, kako zbog odnosa s redovnim sustavom mirovina u kojem je prosječna mirovina 1.650 kuna tako i zbog same njegove unutrašnje nekonzistentnosti i velih razlika među zastupnicima. No, čini se da su za to zasad odlučni samo na riječima, često tvrdeći da do promjena još nije došlo jer ne mogu trošiti dragocjeno saborsko vrijeme kako bi se bavili sami sa sobom. Opće je poznato, međutim, da je rasprava o povlaštenim mirovinama politički neproduktivna tema, kaže jedan od političara bliskih vladajućoj koaliciji, a koji visinu zastupničkih mirovina smatra "krajnje nemoralnom". "Privilegirana mirovina nije stečeno pravo već isključivo pitanje političke volje i samo ako bude političke volje sustav zastupničkih mirovina bit će promijenjen, kako visoke zatupničke plaće i mirovine ne bi postale temeljni motiv za bavljenje politikom", rekao je zastupnik koji je želio ostati neimenovan. No, stvarno raspoloženje među zastupnicima, bez obzira iz koje su stranke, takvo je da se to vjerojatno neće dogoditi, smatra isti izvor. Dio zastupnika, međutim, sklon je rješenju da svaki zastupnik, odnosno državni dužnosnik koji ima pravo na mirovinu kao i zastupnici, zadrži svoju zarađenu mirovinu. Privilegirani dodatak, koji uživaju parlamentarci i u nekim europskim državama, određivao bi se, pak, svima u podjednakom iznosu. Visinu toga dodatka vezalo bi se uz gospodarsku situaciju u zemlji i financijsku snagu društva u odnosu na prosječne plaće ili mirovine, doznaje se zastupnika, zagovornika takvog rješenja. Prosječna mirovina zastupnika - 7 700 kuna Reforma sustava povlaštenih mirovina odnosi se na zastupničke mirovine, koje prosječno iznose 7 700 kuna, ali i na mirovine partizana i domobrana ili pripadnika bivše JNA, koje u prosjeku ne prelaze 2 000 kuna. Zatim na mirovine dijela djelatnika ministarstava unutarnjih poslova i pravosuđa (prosjek oko 2 500 kuna), bivših političkih zatvorenika, s prosjekom mirovina oko 2 800 kuna, umirovljenika iz djelatnog sastava Hrvatske vojske (3 600 kuna) i hrvatskih branitelja s prosječnom mirovinom od oko 5 000 kuna. Po zamisli ministarstva rada i socijalne skrbi, u svim tim slučajevima nije riječ samo o potrebi da se mirovine snize i usklade s gospodarskom snagom zemlje, već da se uklope u redovni mirovinski sustav koji vrijedi za sve građane. Najveći bi se zahvat trebao napraviti sa zastupničkim mirovinama, čiju visinu osiromašeni hrvatski građani smatraju nemoralnom. Prosječna zastupnička mirovina gotovo je pet puta viša od prosječne mirovine od 1 650 kuna, a ona najviša čak deset puta. No, i unutar samog sustava zastupničkih mirovina postoje razlike. One su rezultat nekoliko promjena zakona o dužnosničkim plaćama i mirovinama i dviju izmjena Zakona o pravima zastupnika, temeljem kojih su zastupničke mirovine trebale biti usklađene, a ne nečijeg rada i uplaćivanja u mirovinski fond. Prema popisu HZMO, raspon zastupničkih mirovina (na kraju 2000. godine bilo ih je 184), čiji propisi za umirovljenje vrijede i za članove Vlade i ustavne suce, kreće se od oko 4 200 kuna do 15 000 kuna. Tri su mirovine niže od 4 000 kuna, a uglavnom je riječ o članovima najuže obitelji (supruge, djeca) umrlih zastupnika. Dvadeset mirovina je između 4 000 i 5 000 kuna, 46 ih je do 6 000 kuna, 40 do 7 000 kuna, četiri do 8 000 kuna, 17 do 11 000 kuna, 13 do 12 000 kuna, dvije do 13 000 kuna, pet do 14 000 kuna i jedna od 15 000 kuna. Mirovine od 4 000 do 7 000 kuna imaju uglavnom zastupnici iz prvog i drugog mandata, njih 119, koji su u mirovinu otišli do 1. kolovoza 1998., prije stupanja na snagu Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika kojima su enormno povećane plaće. Te su plaće toliko povećane da su zbog negodovanja javnosti i prije stupanja zakona na snagu zaustavljene isplate plaća predsjednika Republike od 50 000 kuna, predsjednika Sabora i Vlade od 35 000, te zastupnika od 20 tisuća kuna. Sabor je u rujnu prošle godine "skinuo" plaću predsjednika Republike na 35 000, na 25 000 one predsjednika Vlade i Sabora i na 16.000 kuna plaće zastupnika. HDZ je na kraju mandata 1999. godine izmijenio Zakon o pravima zastupnika, po kojem osnovica za izračun mirovine nije više bila plaća koju je zastupnik primio u zadnjoj godini mandata već visina zastupničke plaće u trenutku kada se traži umirovljenje. Najviša mirovina od 15 000 kuna 'neprimjetnom' zastupniku Najvišu zastupničku mirovinu na temelju tih propisa od 15 011,63 kuna dobio je HDZ-ovac Marko Maričević, zamjenik Marinka Liovića u predzadnjem mandatu Županijskog doma, ukinutog ove godine promjenama Ustava. Za dobivanje mirovine, kakvu 'smrtnici' mogu samo sanjati, bilo mu je, uz navršenih 55 godina života i 20 godina staža, dovoljno da u Saboru neprimjetno boravi od 18.6. 1997. do 19.4. 1999. Naime, za stjecanje zastupničke mirovine potrebno je, uz ostale privilegirane uvjete, sakupiti 18 mjeseci staža u parlamentu. Dolaskom na vlast, šestorka je smanjila dužnosničke plaće za 30-tak posto. Izmijenjen je i Zakon o pravima zastupnika, a zastupnici koji su tada umirovljeni imaju mirovine od 8 do 12 tisuća kuna. Među zastupnicima višu mirovinu ima još Žarko Domljan 13 749 kuna, zahvaljujući tomu što je bio predsjednik i potpredsjednik Sabora. Mirovine više od 13.000 kuna imaju i bivši suci Ustavnog suda - Jadranko Crnić, Nikola Filipović i Vojislav Kučeković. U toj je kategoriji i bivši potpredsjednik Vlade Milan Ramljak. Mirovina kao kombinacija direktorovanja hrt-om i saborovanja Mirovine više od 12 000 kuna imaju još sudac Ustavnog suda Ante Jelavić i bivši zastupnik i direktor HRT-a Antun Vrdoljak. Po visini mirovine, s 11 775,52 kune, Vrdoljaka slijedi Ivan Parać, još jedan od bivših HRT-ovih direktora, koji je pravo na povlaštenu mirovinu stekao kao ministar u hrvatskoj vladi. Na visinu Paraćeve mirovine, kao i Vrdoljakove, bitno su utjecala primanja na HRT-u. Mirovine bivših vladinih dužnosnika slijedile su zastupničke. Božo Udovičić, ministar energetike, prima 5 236 kuna, Marko Širac, ministar prometa i veza, ima oko 11 000 kuna, a najvišu Ramljak, potpredsjednik vlade demokratskog jedinstva i ministar pravosuđa. Po 11 000 kuna mirovine imaju uglavnom predsjednici i potpredsjednici saborskih odbora iz prethodnog saborskog mandata, dok mirovine od 8 000 do 10 000 kuna uživaju zastupnici iz mandata 1995-1999. Zahvaljujući promjeni propisa, i neki zastupnici iz prvog mandata 'ulovili' su desetak tisuća kuna mirovine. Tako SDP-ovka Delfina Arapović ima mirovinu od 4.800 kuna, a njena stranačka kolegica Marica Pervan 11 000 kuna, zbog razlike u trenutku odlaska u mirovinu. HNS-ovci, Savka Dabčević - Kučar ima mirovinu od 5 966 kuna, a Srećko Bijelić, koji je otišao u mirovinu četiri godine kasnije, 10392 kuna. Različite su i mirovine zastupnika bivših političkih zatvorenika. Marko Veselica i Đuro Perica imaju mirovinu od desetak tisuća kuna, koliko i Stjepan Mesić, ali je ta isplata zamrznuta kada je lani izabran za predsjednika Republike. Hrvoje Šošić i Šime Đodan imaju gotovo 13 000 kuna, a među njima po visini mirovine prednjači Davor Aras s 15 138,83 kune. Zastupnici iz glumačkih redova također su različito prošli. Najveću mirovinu od 9 300 kuna ima Boris Buzančić, najmanju Boris Dvornik 5 600, a između 6 i 7 000 kuna Martin Sagner, Damir Mejovšek i Relja Bašić. (Hina) vl vl