VOA 6. VII. SINDIKALCI SUGLASNI S MMF-OM?

GLAS AMERIKE - VOA 6. VIII. 2001. Hrvatski sindikalci na sastanku s dužnosnicima MMF-a: Smanjenje javne potrošnje podupiremo, ali uz uvažavanje socijalne pravde. Prilog Željka Matića. Čelnici sindikalnih centrala su svjesni potrebe smanjenja javne potrošnje i zadržavanja proračunskog deficita od maksimalno 5,3 posto bruto domaćeg proizvoda, na čemu inzistira Međunarodni monetarni fond, rečeno je danas nakon njihovog sastanka s misijom MMF-a koju predvodi Hans Flickenshild. Sindikalni čelnici su izvijestili kako je MMF zadovoljan 9-postotnim smanjenjem plaća u javnom sektoru, a oni sami su iznimno nezadovoljni što se hrvatska Vlada do sada kod donošenja te i drugih nepopularnih mjera ne konzultira sa sindikatima. Vitomir Begović, iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske upozorava na potrebu pravednije raspodjele prilikom smanjenja javne potrošnje. = Ja sam ukazao na problem visine socijalnog minimuma u Hrvatskoj koji ovog trenutka u Hrvatskoj iznosi svega 400 kuna, i nedovoljan je za dva-tri dana nekakvog minimalnog života, što znači da je razina socijalnih prava u Hrvatskoj za one koji su radno nesposobni naprosto neizdrživa. Pored toga, kad su u pitanju mirovine u Hrvatskoj, postoji svega 17 posto umirovljenika koji su odradili puni radni staž. I za taj puni radni staž njihova mirovina iznosi 1001 kunu, s korekcijom do iznosa minimalne mirovine, dakle zajamčene, a to je 1500 kuna, a istodobno imamo povlaštene kategorije umirovljenika bez odrađenog punog radnog staža, s polovičnim radnim stažem, koji ostvaruju mirovinu u iznosu od 4 tisuće kuna, ili povlaštene bivše saborske zastupnike koji ostvaruju mirovinu od 10 do 15 tisuća kuna. Pri tome sam naglasio da promjene zakona mogu ići jedino u pravcu da se razvlaste saborski zastupnici, da ostvaruju mirovinu kao i svi ostali građani, dakle s odgovarajućim godinama odrađenog radnog staža, bez bilo kakvih povlastica. Isto tako uštede su moguće i na nekim drugim stavkama, prije svega bivši dužnosnici od lokalne do državne razine imaju pravo 6 mjeseci na punu plaću za nerad, rekao je Begović. Sindikalci također predlažu akcije sprječavanja rada na crno i upozoravaju da je u Hrvatskoj čak 40 tisuća radnika prijavljeno na minimalnih 1700 kuna, čime se izbjegavaju stvarni porezi odnosno doprinosi. Sindikalci su obaviješteni i što će se dogoditi sa stand-by aranžmanom ukoliko se ne ispoštuju zahtjevi Međunarodnog monetarnog fonda. = Onda izostaje zajam Svjetske banke za poticanje malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj, što na neki način znači i izostanak projekta poticanja novog zapošljavanja i druga posljedica je gubitak kreditnog i financijskog rejtinga države i vjerojatno izostanak određenoga opsega stranih ulaganja itd., rekao je Zdenko Mučnjak iz zagrebačke Unije sindikata. (VOA)