NJ 9.VIII.-SZ-SCHARPING

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 9. VIII. 2001. 'Teroristi ne smiju određivati razvitak' List objavljuje oveći interview s njemačkim ministrom obrane Rudolfom Scharpingom o angažmanu Bundeswehra u Makedoniji, vojnoj obvezi i širenju NATO-a. - Gospodine ministre, koliko će još postojati vojna obveza? = Sve dok sam ja ministar obrane a Gerhard Schroeder kancelar Savezne Republike. - Sve veći broj socijaldemokrata i zelenih drži vojnu obvezu zastarjelim modelom. - To se tvrdi tijekom svake ljetne stanke. - Ne bojite li se da će netko otići na savezi ustavni sud i požaliti se: ja sam pozvan a mnogi moji kolege nisu - gdje je tu izjednačenost civilnih i vojnih obveznika? = Ne postoji neizjednačenost civilnih i vojnih obveznika. 2008. će umjesto 450 tisuća mogućih vojnih obveznika godišnje, biti tek 350 tisuća. Oni koji odu u saveznu graničnu službu ili policiju, ne moraju služiti vojni rok. Isto tako ni teolozi kao ni oni koji već dulje vrijeme dragovoljno rade u tehničkoj pomoći i vatrogascima. Zatim moram odbiti i one koji odbijaju služiti vojni rok i tek tada mogu zapitati: postoji li za preostalu skupinu pravna izjednačenost civilnih i vojnih obveznika? Odgovor glasi: da. 96 od 100 posto te skupine bit će pozvani. (...) - Vjerujete li još uopće u angažman u Makedoniji pod uvjetima koje određuje NATO, dakle: tri tisuće ljudi za 30 dana za prikupljanje dragovoljno predanog oružja? = Ostajem pri tomu: za to nam je potreban realan temelj. Dvojim da bi to moglo uspjeti u 30 dana. Osim toga treba zajamčiti da će vojnici moći obaviti svoju zadaću, pri tomu imati zaštitu a i sami biti kadri pružiti je. - Nije li taj plan izvan stvarnosti kad se radi kao da će albanski OVK svoje oružje dragovoljno predati u spremnik starog oružja? = Za sada pomaže pogled na stvarnost. Kad smo u južnoj Srbiji vraćali Jugoslaviji vojnu tampon zonu, u Njemačkoj je započela alarmantna rasprava. Ni jedno od previđanja nije se ostvarilo a tamošnja je albanska milicija OVPMB dragovoljno predala oružje. - Ipak je kosovski OVK vukao NATO za nos. Nije predao oružje kako je bilo dogovoreno i to je oružje sada u Makedoniji. Ne bojite li se sličnoga u novoj akciji? = Dakako, među Albancima ima i kriminalnih, ekstremističkih i terorističkih elemenata. Pitanje upućeno nama glasi: želimo li njima prepustiti da određuju razvitak? Stvaranje mirnih životnih uvjeta za međunarodnu zajednicu znači i dosljedan postupak protiv takvih elemenata. - Ne bi li trebalo razmišljati i o nasilnom razoružavanju - ne samo OVK nego i makedonske paravojske? = Na žalost je istina da je i makedonski ministar unutarnjih poslova naoružao tako zvane rezerviste. To je između 12 i 16 tisuća ljudi s nejasnim zapovjednim strukturama. To je znatan rizik. - Ne bi li bilo poštenije u Bundestagu odmah glasovati o oštrijem mandatu, o čemu je već i savezni kancelar pokrenuo raspravu? = To je upravo razlog zbog kojega kancelarov ured tjedno izvještava stranke. To ima rezultata. Gospodin Ruehe postaje razumniji - što izričito pozdravljam. Ruehe danas od vlade traži samo ono što je vlada ionako već obećala: stvarne političke temelje, obuhvatnu zaštitu i opremu Bundeswehra koja je za takve zadaće potrebna i koju će dodatno dobiti. (...) - Upravo ste se vratili iz Petrograda gdje ste opet slušali ruske kritike o NATO-ovom širenju. Rusiju ponajprije ljuti možebitan prijam baltičkih država. Treba li Balte primiti unatoč tomu? = Za sada u NATO-u ne raspravljamo o pojedinim državama od onih devet koje žele pristupiti NATO-u. To bi bilo sve drugo doli pametno. - Vidite li pomake u ruskom držanju? = Ruski političari počinju shvaćati da širenje NATO-a nije usmjereno protiv Rusije ili nekog drugog, nego odgovara pravu na samoopredjeljenje svake zemlje i autonomiji odlučivanja saveza. Idućih mjeseci bismo pametno morali iskoristiti ne samo intenzivne razgovore sa zemljama koje žele pristupiti, nego i s Rusijom. - O čemu bi Zapad morao razgovarati s Rusijom? = Radi se o obuhvatnoj sigurnosti uključujući političke, kulturne, socijalne, gospodarske dimenzije. U Rusiji i SAD-u će u buduće bolje shvaćati da je suradnja u sjevernoj hemisferi, dakle između Rusa, Europljana i sjevernih Amerikanaca pretpostavka za suočavanje s izazovima globalne stabilnosti i sigurnosti. Izazovi nastaju više na južnoj polovici globusa i još će rasti. - No za sada se ipak Rusi i Amerikanci spore oko proturaketne obrane. = Ne bih preporučio da se to svede na tehničku raspravu. U međuvremenu traju intenzivne konzultacije Rusa i Amerikanaca. Politička bit je ipak što oružje za masovno uništavanje treba i dalje smanjivati, što se globalna stabilnost ne bi smjela temeljiti samo ili u prvom redu na strahu od uzajamnog uništenja. Treba dakle iznova odvagnuti mogućnosti napadanja, zastrašivanja i obrane, najbolje međunarodnim i verificiranim ugovorima. - Je li se Rusija konačno odlučila za Zapad? = Prioritet ruske vlade je gospodarski razvitak. Iz toga slijedi veliko zanimanje za suradnju s Monetarnim fondom, Svjetskom bankom, NATO-om i EU-om kao i za dobre odnose sa zemljama poput Njemačke. I o našim će reakcijama ovisiti hoće li ta opcija suradnje na sjevernoj polukugli postati stvarnost ili će rasti osjećaj Rusije da stoji pred zatvorenim vratima i da se stoga mora usredotočiti na Kinu i Indiju. - Bi li Rusija ikada mogla pristupiti NATO-u? = Ograničavanje na pitanje pristupa je ograničavanje politike. Za sada držim napetijim razmišljati o tomu kako temeljnim dokumentima NATO-Rusija i praktičnoj suradnji s Rusijom dati dodatnu supstancu. To je daleko važnije od raspravljanja o pristupu za kojega svi znaju da nije realna kratkoročna ili srednjeročna perspektiva. - Čečenija nam dakle više ne mora izazivati grižnju savjesti? = Ipak da, bez promjene. No ne smije se zaboraviti dvije stvari. Prvo, smanjeno je korištenje vojnih sredstava. To je razvitak koji treba pozdraviti. Drugo, ruska država ima razumljivo pravo braniti se protiv terorizma. I to je jedan element razvitka u Čečeniji. Razgovor su vodili Daniel Broessler, Matthias Drobinski i Peter Muench.