GS: HNB: VIŠAK PRIHODA NAD RASHODIMA 356 MILIJUNA KUNA

ZAGREB, 3. kolovoza (Hina) - Hrvatska središnja banka u prošloj je godini ostvarila pozitivan financijski rezultat - u svom je poslovanju realizirala višak prihoda nad rashodima u iznosu od 356 milijuna kuna, što je za 83,8 posto više od planiranog iznosa. Prema zakonu o HNB-u, višak prihoda na rashodima, usmjerava se u državni proračun.#L# Hrvatska je narodna banka ostvarila u prošloj godini ukupne prihode u iznosu od 1.494 milijuna kuna, što je 7 posto više od planiranog iznosa, dok su rashodi iznosili 1.137 milijuna kuna i bili su 5,4 posto manji od planiranih, podaci su iz Godišnjeg izvješća HNB-a za 2000. godinu, objavljenog na web stranicama središnje banke. Na visinu viška prihoda nad rashodima, napominju pritom iz središnje banke, presudan su utjecaj imali prihodi od kamata na sredstva deponirana u inozemstvu. Prihodi od kamata na ta sredstva ostvareni su u ukupnom iznosu od 1.327 milijuna kuna, s udjelom u ukupnim prihodima od 88,8 posto. Prihodi od kamata na sredstva deponirana u inozemstvu bili su za 100,3 milijuna kuna ili za 8,2 posto veći od planiranih. Prihodi od ulaganja deviznih rezervi povećani su u 2000. zbog povećanja deviznih rezervi kojima se aktivno upravljalo, zbog viših kamatnih stopa na tržištu u odnosu na prethodnu godinu, kao i zbog rasta cijena obveznica. Stopa prinosa na eurski portfelj HNB-a u prošloj je godini iznosila 4,38 posto prema 2,81 posto u 1999. Dolarski portfelj HNB-a zabilježio je u 2000. prinos od 6,56 posto, dok je u 1999. dolarski portfelj ostvario prinos od 5,02 posto, navodi se u financijskom izvješću. Neto pozitivan učinak tečajnih razlika iznosio je pak 351 milijun kuna. Prihod što ga je Hrvatska narodna banka ostvarila 2000. od kamata na kredite i druge plasmane iz primarne emisije iznosio je 64,8 milijuna kuna, ili 93,1 posto planiranog iznosa, jer je zaduživanje banaka i štedionica kod središnje banke bilo manje zbog izrazito dobre likvidnosti bankovnog sustava, a smanjene su i kamatne stope. Najveći dio rashoda odnosio se na pasivne kamate, čiji je udio u ukupnim rashodima 79 posto, dok su troškovi činile preostalih 21 posto ukupnih rashoda. HNB je prošle godine bankama i štedionicama platila 533,8 milijuna kuna kamata na izdvojena sredstva obvezne pričuve, što je 2,1 posto manje od planiranog iznosa. Pasivne kamate koje je HNB tijekom 2000. platila bankama i štedionicama koje su upisale blagajničke zapise u kunama i stranoj valuti iznosile su 288,5 milijuna kuna ili 88 posto planiranog iznosa, s udjelom u ukupnim rashodima od 25,4 posto. Obveze prema MMF-u iznosile su pak 76,5 milijuna kuna. U obveze prema MMF-u ubrajaju se kamate na osnovi dva financijska aranžmana koje je Fond odobrio Hrvatskoj: STF (olakšica za pretvorbu gospodarskog sustava) aranžmana odobrenog u listopadu 1994. u iznosu od 130,8 milijuna specijalnih prava vučenja (SPV) i EFF (proširena olakšica) aranžmana, odobrenog u ožujku 1997. u iznosu od 353,2 milijuna SPV-a. Iz središnje banke napominju da se sve obveze na temelju kamata po financijskim aranžmanima s MMF-om plaćaju redovito, iz vlastitih prihoda HNB-a. Tako je HNB obračunala i platila u prošloj godini po STF i EFF aranžmanu kamate u ukupnom iznosu od 76,5 milijuna kuna (6,9 milijuna SPV)), što je 1,9 posto više od planiranog iznosa i s udjelom u ukupnim rashodima od 6,7 posto. U strukturi troškova - materijalni troškovi u 2000. iznosili su 50 milijuna kuna, što je pak za 23,1 posto manje od planiranog i 5,3 milijuna kuna manje od iznosa utrošenog za te namjene u 1999., navodi se u Godišnjem obračunu HNB-a za 2000. Troškovi za zaposlene u 2000. iznosili su 111,6 milijuna kuna, ili 98,7 posto planiranog iznosa, a obuhvaćali su bruto plaće, bruto naknade i doprinose na plaće. Ukupno isplaćena sredstva za bruto plaće u HNB-u za 2000. iznosila su 77 milijuna kuna, što je 1,9 posto manje od planiranog iznosa. (Hina) ds