RDW 30. VII. BOGATE ZEMLJE ĆE PLAĆATI SIROMAŠNIMA ZA ZAŠTITU KLIME

NJEMAČKI RADIO - RDW 30. VII. 2001. Novi modeli za zaštitu klime: sjever plaća jugu Komentar Johannesa Becka: "CDM-ova tri slova mogla bi zemljama u razvoju donijeti mnogo novca. CDM znači Clean Development Mechanism, tj. razvojni mehanizam za pročišćavanje - i spada u fleksibilne mjere protokola iz Kyota. Industrijske zemlje pomažu projekte u zemljama u razvoju, kako bi mogle skupljati bodove na svom računu zaštite klime. Ideja je sljedeća: jeftinije je štedjeti štetne plinove u siromašnim zemljama u razvoju nego u industrijskim zemljama. Međutim zemljama na jugu kontinenta u najboljem slučaju nedostaje nužnog kapitala, kojim, s druge strane, raspolažu sjeverne zemlje. Industrijske su se zemlje obvezale, za razliku od zemalja u razvoju, da će smanjiti proizvodnju štetnih plinova. Postignuti dogovor iz Bonna o primjeni protokola iz Kyota sada izdvaja novac za CDM-ov projekt, kako s ponosom izjavljuje njemački ministar ekologije Juergen Trittin: 'Mi smo se doista potrudili. Posljednji primjer je zajedničko objašnjenje zemalja članica EU-a, Kanade, Australije i drugih i uz dodatno objašnjenje Japana da ćemo osigurati dodatna sredstva za zaštitu klime u zemljama u razvoju.' Industrijske zemlje izdvajat će 450 milijuna eura godišnje za ovakve projekte za zaštitu klime. Četvrtinu te sume osigurava Njemačka. I dosad je njemačka savezna vlada financirala zaštitu klime na jugu s 250 milijuna eura. Pritom se forsiraju alternativne energije kao što su solarna i energija proizvedena vjetrenjačama, kako bi se zaustavila sječa tropskih suma. Bilateralni projekti, međutim, nisu jedini način preko kojih zemlje u razvitku mogu dobiti novac za zaštitu klime. U Bonnu su formirane još tri nove zaklade. Novac iz prve određen je za one zemlje u razvoju koje su spremne odmah potpisati protokol iz Kyota. Osim toga tu su još dva izvora novca. Jedan je određen za sve zemlje u razvoju, drugi za najsiromašnije među njima. Još dvije zaklade rade pod pokroviteljstvom GEF-a ili Globalne zaštite čovjekove okoline. Organizaciju je osnovala Svjetska banka još 1991. u suradnji s Ujedinjenim narodima. Od 1991. do 1999. GEF je pokrenuo preko 200 projekata, ulažući preko 900 milijuna američkih dolara. Pri tome, novac ove zaklade kreditira i druge, objašnjava Ajay Mathur ispred Svjetske banke: 'Zemlje u razvoju najčešće ne žele uzimati kredit za zaštitu klime. U tom slučaju pomaže GEF, nudeći vrlo povoljne kredite za zaštitu okoline.' Pretpostavka za stvaranje novih zaklada je ratificiranje protokola iz Kyota do 2002. godine. Prema mišljenju Franka Voehringera, sada bi zemlje u razvoju mogle računati s mnogo većim svotama novca: 'Odlučujuće je da razvojni mehanizam za pročišćavanje počne što prije funkcionirati. To bi mogao biti posao od milijarde eura, ako CDM uzme većeg udjela u provedbi Kyoto protokola, dakle u ukupnom smanjenju štetnih plinova.'" (RDW)